Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Što nas čeka idućih 365 dana: 21 dobra stvar za 2021. godinu

Pelješki most ima prometno i simbolično značenje, a trebala bi se pokrenuti i obnova Zagreba te helikopterska hitna
01. siječnja 2021. u 07:42 55 komentara 31599 prikaza
Foto: PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/9

Godinu 2020., obilježenu pandemijom koronavirusa i razornim potresima, bit će najbolje što prije zaboraviti. Cjepiva protiv COVID-a već se naveliko proizvode pa će u 2021. čovječanstvo, prema svemu sudeći, pobijediti taj opaki virus i to će zasigurno biti najbolje što će se dogoditi sljedeće godine. U 2021. bismo napokon trebali ponovno početi normalno živjeti. Ekonomija će se početi oporavljati, turisti početi vraćati… Nakon ove teške 2020., mi smo pak izdvojili simbolički 21 dobru stvar koja bi se u 2021. trebala dogoditi u Hrvatskoj, i to neovisno o koronavirusu i unatoč njemu. I svakako u nadi da više neće biti potresa, a ni drugih katastrofa.

Umjetna inteligencija ŠKOLA BUDUĆNOSTI Jeste li znali da roboti imaju pravo na državljanstvo?

1. Jug Hrvatske bit će spojen Pelješkim mostom

Hrvatska će u 2021. biti napokon spojena. Potkraj sljedeće godine bit će završena gradnja Pelješkog mosta. Taj projekt ima iznimno prometno, strateško, ali i simbolično značenje za Hrvatsku. A može se reći i za Europsku uniju jer se njegova realizacija sufinancira europskim novcem i njime će se spojiti i dva dijela EU. Ideja o gradnji Pelješkog mosta stara je više od 20 godina. Prvi pokušaj njezine realizacije u 2000. neslavno je propao. Tad se zbog ekonomske krize odustalo od već započete gradnje mosta. Nakon toga se ipak ponovno kreće u taj projekt, ali ovaj put je to znatno jeftinije rješenje od prošlog, a za njega smo dobili i novac iz EU.

Natječaji za gradnju mosta i pristupnih cesta bili su ometani brojnim žalbama, no most se napokon počeo graditi potkraj srpnja 2018. Kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation obvezala se da će Hrvatsku spojiti za 2,08 milijardi kuna u roku od tri godine od uvođenja u posao odnosno do kraja srpnja 2021. No koronakriza usporila je dinamiku radova, jedno vrijeme kineski radnici nisu mogli doći u Hrvatsku, a ni dijelovi mosta iz kineskih pogona. U Kinu nisu mogli ići hrvatski nadzorni inženjeri. No radovi unatoč svemu nisu stali, a rok za završetak gradnje produljen je za tri do tri i pol mjeseca. Nakon toga slijedi tehnički pregled i izdavanje uporabne dozvole. Promet će preko mosta biti pušten najkasnije početkom 2022.

2. Napokon će početi raditi LNG terminal u Omišlju

Nakon Nove godine počinje s radom plutajući LNG terminal u Omišlju. Radi se o još jednom važnom strateškom projektu za Hrvatsku jer njegovom realizacijom dobivamo alternativni pravac za nabavu plina. Dolazak prvog tankera za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (UPP) u Omišalj planiran je za 1. siječnja 2021.

I LNG terminal je ideja stara više desetljeća, koja će se realizirati napokon u 2021. Ukupna vrijednost projekta gradnje LNG terminala na Krku je 233 milijuna eura. Pri tome je 101 milijun eura bespovratnih sredstava EU, dioničari LNG-a Hrvatska (HEP i Plinacro) osigurali su 32,2 milijuna eura, a iz državnog proračuna je za taj projekt osigurano preostalih 100 milijuna eura. Za iduće tri plinske godine zakupljen je sav slobodni kapacitet hrvatskog LNG terminala i nema više slobodnih kapaciteta.

Gradilište LNG terminala na otoku Krku | Autor : Goran Kovacic/pixsell Foto: Goran Kovacic/pixsell

3. Veće plaće za 900.000 poreznih obveznika

U sklopu novog kruga porezne reforme koji stupa na snagu početkom 2021. sigurno su najvažnije za sve građene izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima će se za oko 900.000 poreznih obveznika povećati plaće ili mirovine. Naime, smanjuju se stope poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto.

Ovisno o visini plaće, olakšicama na uzdržavane članove obitelji te o stopi prireza to će značiti porast neto plaća od desetak do gotovo dvije tisuće kuna. Tako bi primjerice osoba koja radi u Zagrebu i nema uzdržavanih članova obitelji s bruto plaćom od 6000 kuna trebala dobiti oko 38 kuna veću neto plaću. U slučaju bruto plaće od 10.000 kuna povećanje je oko 190 kuna, a plaće od 12.000 kuna 265 kuna.

Što je veća bruto plaća, bit će i veće povećanje neto plaće. U sklopu novog kruga porezne reforme među ostalim će se i porez na dobit poduzetnicima s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjiti s 12 na 10 posto, a na snagu stupa i porezno rasterećenje mladih pa će tako oni do 25 godina starosti biti oslobođeni poreza na dohodak, a oni od 26 do 30 godina plaćat će 50 posto tog poreza.

U šibenskoj bolnici sve više zaraženih koronavirusom postcovid sindrom Ispovijest majke iz Pule: 'Nismo znali da je sin imao koronu. Kasnije je dobio osip, oči su mu natekle'

4. Minimalna plaća povećava se na 3400 kuna

Od 1. siječnja 2021. minimalna neto plaća u RH iznosit će 3400 kuna, 150 kuna više nego u godini na izmaku. Tako je određeno zadnjom Vladinom Uredbom o visini minimalne plaće. Od početka mandata ove Vlade, 2016. minimalna plaća povećana je za 1130 kuna u bruto iznosu odnosno za 904 kune u neto iznosu. Minimalna plaća za 2020. u neto iznosu iznosila je 3250 kuna, u bruto iznosu 4063 kune, a u 2021. iznosit će u bruto iznosu 4250 kuna, a to je za 187 kuna više u bruto iznosu u odnosu na 2020. Riječ je o povećanju od 4,60 posto u odnosu na ovu godinu. U posljednje četiri godine minimalna plaća u Hrvatskoj porasla je za 36,21 posto.

Umirovljenici | Autor : Kristina Štedul Fabac/PIXSELL Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL

5. Od ljeta helikopterska hitna medicinska služba

Hrvatska bi napokon u 2021. trebala dobiti helikoptersku hitnu medicinsku službu (HHMS), uslugu koja je građanima zapadne Europe na raspolaganju već 50 godina i koju su uvele i brojne zemlje bivšeg istočnog bloka nakon demokratskih promjena. Ministarstvo zdravstva 10. ožujka 2021. planira objaviti javno nadmetanje za uspostavu HHMS-a, a planirani početak rada te službe bio bi 1. srpnja. HHMS će pritom imati četiri baze – u Splitu, Rijeci, Zagrebu i Osijeku – a cijeli taj posao, koji bi se pružateljima helikopterskih usluga bio sklopljen na tri godine, procijenjen je na 135 milijuna kuna, odnosno na 18 milijuna eura bez PDV-a.

6. Počet će isplata nacionalne mirovine - 800 kuna

Stariji od 65 godina koji nemaju nikakvih prihoda od 2021. moći će mjesečno primati 800 kuna nacionalne mirovine. Prijave za tu mirovinu su već počele. Prva će mirovina stići u veljači 2021., a pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe imaju državljani RH stariji od 65 godina koji žive u Hrvatskoj najmanje 20 godina. Uz prebivalište i državljanstvo kao dva osnovna uvjeta, HZMO ističe da moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti. Jedan od njih je da prihod osobe koja traži nacionalnu mirovinu zajedno s prihodima članova kućanstva ne prelazi 800 kuna mjesečno po članu kućanstva.

A1 DONOSI A1 Evo koje kompanije posluju održivo: od rješenja za pametne gradove do prvog investicijskog fonda za održiva ulaganja

7. Belje od Megglea preuzima mljekaru u Osijeku

Vijest da Meggle gasi svoju mljekaru u Osijeku ljetos je mnoge šokirala. To je bila tužna vijest i za hrvatsku mljekarsku industriju i poljoprivredu, a pogotovo za opustošenu Slavoniju i 160 radnika te tristotinjak kooperanata Megglea. Time bi se ugasila sedam desetljeća duga tradicija mljekarstva u Osijeku. No to se ipak nije dogodilo jer je Belje plus, članica Fortenova grupe, od tvrtke Meggle Hrvatska kupila osječku mljekaru i od 1. siječnja 2021. počinje s vlastitom preradom tako da će zaposliti stotinjak radnika te će određenu količinu mlijeka otkupljivati od dosadašnjih Meggleovih kooperanata.

8. Padaju promjenjive kamate na kredite građana

Banke su najavile od 1. siječnja snižavanje promjenjivih kamatnih stopa na postojeće kredite građana, a sukladno kretanju nacionalne referentne stope (NRS). Primjerice, u Zagrebačkoj banci će se na postojeće stambene i druge kredite kod kojih se kao parametar koristi šestomjesečna NRS1, za kredite u kunama kamatnu stopu smanjiti za 0,06 postotnih poena, dok će se za kredite vezane uz euro kamatna stopa smanjiti za 0,05 postotnih poena. U Erste banci su pak naveli da će smanjenje, ovisno o valuti kredita, iznositi od 0,14 do 0,37 postotnih poena. HPB će pak sniziti kamate na postojeće kredite građana za kune od 0,06 i za eure od 0,05 postotnih poena.

9. Počet će organizirana obnova potresom uništenih područja

Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije već je osnovan, a nešto više od godinu dana nakon razornog potresa koji je pogodio to područje počet će i organizirana obnova. Prvi elaborati trebali bi biti napravljeni u siječnju i veljači, a prvi bi radovi trebali početi na ljeto. Ta obnova stajat će 42 milijarde kuna i trajat će godinama. Fond će obrađivati zahtjeve prema redoslijedu zaprimanja, a dođe li do velikog broja zahtjeva u isto vrijeme, prioritetne će biti one građevine koje su najteže oštećene. Prema najavama iz Vlade, Fond će biti nadležan i za obnovu Petrinje i svih drugi područja koja su nastradala krajem 2020. u još razornijem potresu od zagrebačkog. 

COVID-19 vaccines are administered at Boston Medical Center in Boston primio Modernino cjepivo Bostonski liječnik imao snažnu alergijsku reakciju nakon cijepljenja: 'Ne želim da itko prolazi kroz to'

10. Energetska obnova zgrada i obiteljskih kuća

U 2021. bi opet trebao biti objavljen poziv za sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada, koji ove godine nije realiziran zbog pandemije koronavirusa. Naime, novac predviđen za tu svrhu usmjeren je za svladavanje posljedica COVID-a. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine prijavilo je taj program za sredstva iz EU fonda za oporavak od koronakrize, Next Generation EU. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pak u prvom tromjesečju 2021. ponovno namjerava objaviti poziv za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća.

11. Zabrana prodaje jednokratne plastike od 1. srpnja

U Hrvatskoj će od 1. srpnja sljedeće godine biti zabranjena prodaja jednokratnih plastičnih proizvoda, predviđeno je novim Zakonom o gospodarenju otpadom koji je u postupku donošenja. Tako će biti zabranjena prodaja proizvoda poput štapića koji se pričvršćuju na balone te plastičnih posuda za hranu od ekspandiranog polistirena kao što su kutije, a zabranjuju se i spremnici te čaše za napitke izrađeni od ekspandiranog polistirena, uključujući čepove i poklopce… Jedna od bitnijih novina, koju će mnogi osjetiti pri kupovini, jest zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje debljine veće od 15 i manje od 50 mikrometara.

12. Mirniji Božić i Nova godina – neće biti petardi

Od 1. siječnja 2021. u Hrvatskoj je zabranjena prodaja i upotreba petardi i redenika kategorija F2 i F3. A to će značiti puno manje ozljeđenih, prvenstveno djece za vrijeme božićno-novogodišnjih praznika jer su se dosad redovito u to vrijeme zbog petardi događale ozljede ruku, glave, očiju… zbog nepropisne upotrebe takve vrste pirotehnike. Usto, to će značiti i puno mirniji Božić i Novu godinu za mnoge građane, pogotovo vlasnike kućnih ljubimaca koji se boje te pucnjave, a neki, nažalost, i previše pa prestravljeni uginu od zastoja srca

Huawei Božićna kupovina Kako se za Božić pripremalo nekada, a kako danas: Pogledajte generacijski jaz koji se stvorio u samo nekoliko desetljeća

13. Cijeli Istarski ipsilon u punom profilu autoceste

Do sredine 2021. Istarski ipsilon će napokon biti autocesta u punom profilu. Naime, uz postojećih 100 kilometara punog profila autoceste, krajem 2018. počela je gradnja punog profila Ipsilona na dionici Pazin – tunel Učka, a ta je investicija ukupno vrijedna 1,2 milijarde kuna. Sredinom ove godine, i to šest mjeseci prije roka, završena je i puštena u promet poddionica Pazin – Cerovlje u dužini od 12 kilometara, a ostalih 17 kilometara bit će završeno do početka turističke sezone 2021. Nedavno su počeli radovi i na probijanju druge cijevi tunela Učka, a taj je projekt vrijedan 200 milijuna eura i trebao bi biti završen do 2024.

Zagreb: Končar isporučio prvi od šest niskopodnih tramvaja za Republiku Latviju | Autor : Emica Elvedji/PIXSELL Foto: Emica Elvedji/PIXSELL 09.11.2020., Zagreb - Zagrebacki gradonacelnik Milan Bandic prisustvovao je isporuci prvog od sest niskopodnih tramvaja za narucitelja Liepajas tramvajs iz Republike Latvije. Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

14. Počinju radovi i na pruzi od Zagreba prema Rijeci

Pruga od Rijeke do mađarske granice, na Mediteranskom koridoru, još je jedan strateški hrvatski projekt. Nakon što su počeli radovi na dijelu te pruge od Zagreba prema mađarskoj granici, i to rekonstrukcija postojećeg i gradnja drugog kolosijeka na dionicama Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica – državna granica, sufinancirani iz fondova EU, u 2021. bi trebali početi radovi i na pruzi od Zagreba prema Rijeci. Natječaji za radove na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, za što smo također dobili novac EU, vrijednoj 2,4 milijarde kuna su u tijeku i premda su ih usporile brojne žalbe, ipak se sljedeće godine očekuje ugovaranje posla, početak radova i rekonstrukcija postojećeg te gradnja drugog kolosijeka na toj dionici.

15. Stižu vlakovi iz nove narudžbe za HŽ Putnički prijevoz

Sredinom 2021. Končar Električna vozila trebao bi HŽ Putničkom prometu isporučiti prvi vlak iz serije od dvanaest novih vlakova za što su te dvije tvrtke potpisale ove godine dodatak ugovoru iz 2014. Nakon isporuke prvog vlaka, očekuje se isporuka jednog vlaka mjesečno tijekom 2021. i 2022. Proizvest će se po šest elektromotornih vlakova za regionalni prijevoz i za gradsko-prigradski prijevoz. Ukupna vrijednost te nabave je 62 milijuna eura, a financira se povoljnim kreditima. HŽ PP i Končar Električna vozila potpisali su u studenome ove godine i ugovor za nabavu još 21 novog vlaka, vrijedan više od milijardu kuna, a ta nabava sufinancira se također novcem EU.

zbog fotografije s cjepivom Đikić traži Capakovu smjenu: 'Omalovažio je rad znanstvenika i liječnika'

16. U prometu most i granični prijelaz Svilaj

Hrvatska i BiH dogovorile su i zajedno u podjedakom iznosu financirale gradnju mosta Svilaj preko Save na koridoru 5C. Vrijednost te investicije je 22,3 milijuna eura, a gradnja mosta je ove godine završena, no još nije pušten u promet jer u BiH nisu gotovi svi radovi na pristupnim cestama i graničnom prijelazu. No očekuje se da će to biti riješeno u prvom tromjesečju 2021. Svilaj će biti granični prijelaz prve kategorije s inspekcijskim kontrolama za promet svih vrsta roba i putnika. A njegovo otvaranje će puno značiti svima koji prelaze granicu na tom dijelu, a pogotovo stanovnicima Slavonskog Broda jer će se rasteretiti promet na tamošnjem graničnom prijelazu

17. Jedna tvrtka za upravljanje autocestama

Hrvatska će od 1. siječnja 2021. imati samo jedu državnu tvrtku za upravljanje i građenje autocesta. Naime, u sklopu programa restrukturiranja cestarskog sektora tvrtka Autocesta Rijeka – Zagreb prestaje postojati na Staru godinu 2020. i na Novu godinu 2021.spaja se s Hrvatskim autocestama. HAC je inače i dosad uz naknadu za ARZ redovito održavao i naplaćivao cestarinu na 187 kilometara autocesta te tvrtke. Pripajanjem tih ARZ-ovih autocesta HAC-u, ukupno će ta jedna tvrtka imati pod sobom 1105 kilometara autocesta. Jedna tvrtka značit će i manje troškove, manje članova uprava…

Split: Testiranje novog patrolnog broda OOB-31 | Autor : Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL 13.11.2018. Split - Testiranje novog patrolnog broda OOB-31 "Omis" proizvedenog u Brodosplitu za potrebe Obalne straze i MORH-a. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

18. Prvi od četiri nova broda za Obalnu stražu

Ljetos je u Brodosplitu počela gradnja preostala četiri broda iz serije od pet obalnih ophodnih brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu odnosno za Obalnu stražu. Taj je posao vrijedan 320 milijuna kuna. Predviđeno je da prvi od ta četiri broda bude isporučen u rujnu 2021., a posljednji u rujnu 2023. Brodovi obalne straže koji se proizvode u splitskom škveru dugi su 43,16 i široki osam metara, opremljeni su automatskim topovima od 30 milimetara i dvjema strojnicama od 12,7 milimetara te s četiri ručna prijenosna protuzrakoplovna raketna sustava. Novi brodovi grade se dvije godine nakon što je isporučen prototip i prvi brod u seriji, koji nosi ime “Omiš”.

Bill Gates à la tribune de la 6ème conférence de reconstitution des ressources du Fonds mondial de lutte contre le Sida, la TB et la Malaria à Lyon TEMA TJEDNA Informacije dostupne kao nikad prije, a ljudi se sve više okreću teorijama zavjere. Zašto?

19.Isključiv gospodarski pojas

Hrvatski sabor je ovaj mjesec podržao odluku da se u Jadranskom moru proglasi isključivi gospodarski pojas (IGP), a to će se formalno dogoditi u siječnju 2021. nakon trilateralnog sastanka ministara Hrvatske, Slovenije i Italije. Ideja o proglašenju hrvatskog IGP-a na Jadranu stara je 20-ak godina, a Hrvatska je u međuvremenu proglasila na tom području zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP). IGP ima sve elemente ZERP-a, a usto zemljama koje ga proglase omogućava pravo gradnje umjetnih otoka i iskorištavanje energije mora. Proglašenje IGP-a stoga sad ima više simbolično značenje.

20. Novi automobili jeftiniji nekoliko tisuća kn

Prema novom izračunu posebnog poreza na motorna vozila, većina novih automobila od Nove godine trebala bi pojeftiniti. I to zbog promjene izračuna trošarine za oba kriterija prema kojima se ona plaća, a to su vrijednost vozila i ispust CO2. Osim što se drukčije regulira izračun toga poreza s obzirom na prosječne emisije ugljikova dioksida (CO2), povećava se vrijednost vozila za koja se ne plaća vrijednosna komponenta tog poreza, i to sa 150 tisuća na 200 tisuća kuna. Ovisno o vrsti novih vozila, od 2021. ona će biti jeftinija od nekoliko stotina do nekoliko tisuća kuna.

21. Ukidaju se vize za hrvatske građane za Sjedinjene Države

Hrvatska je još jesenas postigla da ima manje od tri posto odbijenih viza za Sjedinjene Američke Države, a to znači da je ispunila ključni uvjet za ulazak u bezvizni režim putovanja u tu zemlju. Službeno ukidanje američkih viza za hrvatske građane očekuje se početkom 2021. jer je cijeli proces, kako su to objasnili američki dužnosnici, usporila pandemija koronavirusa, a potrebno je još zadovoljiti i određene tehničke uvjete. Uz Hrvatsku, Rumunjska, Bugarska i Cipar jedine su zemlje članice EU kojima SAD dosad nije ukinuo vize. Cijena izdavanja američke vize inače košta oko 160 dolara

Branimir Roglić
TEDESCHI: NE VIDIM NIKAKAV RASKOL
Kulminacija sukoba među vodećim industrijalcima: HUP napustili Roglić, Vlahović i Fortenova
HUB
Napravite prvi korak
Financijske poteškoće moguće je riješiti
  • Lajh1985:

    Sto vrijedi novi vlakovi kad pruga isto spora kao i prije

  • John Doe Jr.:

    2021 godina kako može biti bolja u državi gdje caruju ratni profiteri, korumpirani političari, uhljebi, paraziti, lažni hrvatski branitelji i veleizdajnici

  • vidum:

    Svima na svijetu sretnu i uspješnu 2021. Nadam se da će prva godina novog desetljeća biti puno bolja od zadnje godine protekloga.