Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 113
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
JEDAN TREND JE OSTAO

Usporedba 30 godina poslije: Što je Njemačkoj donijelo ujedinjenje

Berlin
Foto: Pixabay
1/2
02.10.2020.
u 14:33

U pet saveznih pokrajina s istoka zemlje ekonomska snaga iznosi svega 73 posto od njemačkog prosjeka, a kada je riječ o plaćama, one su na području bivšeg DDR-a sa skoro 89 posto još uvijek daleko od razine na zapadu zemlje.

Njemačka kao cjelina je moćna velesila koju cijeli svijet gleda s divljenjem. Međutim, ni 30 godina nakon ponovnog ujedinjenja ne može se govoriti o istim uvjetima života na istoku i zapadu Njemačke. Međutim, podjele nisu samo zbog gospodarskih razlika. 

- Njemačka je od 1990. godine postala veoma slična u brojnim stvarima - kazao je povjerenik njemačke vlade za nove savezne zemlje Marco Wanderwitz te kao primjere navodi korištenje slobodnog vremena i članstvo u udruženjima. U koje god statistike se pogleda “pronalazi se više zajedničkog, nego različitog”. 

Godišnji izvještaj o stanju njemačkog ujedinjenja, koje je Wanderwitz prezentirao polovicom rujna, pruža podatke iz kojih se mogu izvesti i drugačiji zaključci, piše DW. 

Gospodarske razlike

U pet saveznih pokrajina s istoka zemlje ekonomska snaga iznosi svega 73 posto od njemačkog prosjeka, a kada je riječ o plaćama, one su na području bivšeg DDR-a sa skoro 89 posto još uvijek daleko od razine na zapadu zemlje. 

Wanderwitz priznaje otvoreno ovaj deficit i nada se promjeni, kao što je privlačenje tehnologija budućnosti po uzoru na otvaranje tvornice električnih automobila Tesla u blizini Berlina. On konkretno misli na investicije na području mobilnosti, pogona na vodik i umjetne inteligencije.

Sličnog je stava i Dagmar Enkelmann, koja se, politički gledano, nalazi na drugom kraju političkog spektra. Ona je predsjednica zaklade Rosa Luxemburg, bliske stranci Ljevica. Ističe postojanje gospodarskih razlika, navodeći sljedeće: - One, naravno, znače i za budućnost drugačiji razvoj situacije na istoku.

Foto: Ilustracija/Pixabay

Kaže da je potrebno razmisliti o tome kako se može drugačije djelovati u regionalnom razvoju i ekonomskoj politici. Ona sama se osobno nakon brojnih sumnji pomirila s njemačkim jedinstvom. 

- Svijet je šareniji i zrak je postao čišći - kaže ona i ističe da sada može oblikovati vlastiti svjetonazor. Jer, kako kaže, građani DDR-a su Zapad poznavali skoro samo s televizije, a od 1990. godine je i ona proputovala cijeli svijet. "Od tada sam vidjela puno toga”, kaže.

Bez obzira na sve kritike zbog još uvijek postojećih razlika Enkelmann smatra da je konačni rezultat pozitivan. 

- Bio je to put koji je bio ispravan za većinu ljudi u Njemačkoj - navodi.  

Vladin povjerenik za istok zemlje Wanderwitz brine kada je riječ o tome da je demokracija manje cijenjenja na istoku. Naime, samo 78 posto ispitanih u demokraciji vidi najbolju društvenu formu za Njemačku dok je na zapadu tog mišljenja 91 posto stanovnika.

Useljavanje bitno za istok

Mirko Wanderwitz upozorava na dobre izborne rezultate desničarskih stranaka i relativno povećanje broja desno-ekstremističkih kaznenih djela. To je, kako kaže, nešto na čemu treba raditi, što je njemu osobno vrlo važno, ali mora biti važno i cijeloj politici i društvu. Ne samo iz ekonomskih razloga. Ako se želi zadržati gospodarska snaga onda se to može postići samo useljavanjem, smatra on.

Još uvijek veliki broj mladih ljudi odlazi s istoka na zapad zemlje jer su tamo skoro sve velike tvrtke automobilske i kemijske industrije, a time i bolje plaćena radna mjesta. Unatoč tome povjerenik za istok se nada unutar-njemačkoj migraciji u korist istočnih saveznih pokrajina.

Radna snaga iz drugih zemalja

S obzirom na to da bi to mogla ostati tek samo pusta želja, Marco Wanderwitz razmišlja o novoj radnoj snazi iz drugih zemalja, zbog kulturološke blizine prije svega iz Europe. Za njega zamislivo da Poljaci, koji zbog Brexita ne mogu ostati u Velikoj Britaniji, dolaze u Njemačku. 

- No mora se naravno gledati u cijelom svijetu! To naravno pretpostavlja otvorenost prema svijetu i kulturu dobrodošlice - ističe. 

Nijemci na istoku zemlje imaju veće probleme nego Nijemci na zapadu, što se i vidi na izbornim rezultatima desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD), koja je prema procjeni Službe za zaštitu ustavnog poretka i djelomice desno-ekstremna. U svih pet istočnonjemačkih saveznih zemalja ona je ušla u pokrajinske parlamente s izbornim rezultatima koji u nekim slučajevima prelaze i 20 posto.

Pogled na političku zemljopisnu kartu Njemačke pokazuje da je AfD u međuvremenu svuda; u Bundestagu je od 2017. godine najjača oporbena stranka. 

- Dvoznamenkasti izborni rezultati na "prosperitetnom jugu", kako je rekao povjesničar Frank Bösch, govore da je njihov uspjeh više od pitanja nedostatka ekonomske moći i kozmopolitizma. U Bavarskoj je na posljednjim izborima AfD osvojio više od 10, a u Baden-Wuerttembergu čak 15 posto, piše DW. 

Zapadni dio Njemačke više internacionalan

U obje gospodarski najrazvijenije njemačke pokrajine je udio stranca iznad njemačkog prosjeka i iznosi 12 posto. Time objasniti uspjeh desničarskih populista bilo bi previše jednostavno. Jer onda bi AfD na istoku, na kojem stranaca ima svega pet posto, morao imati slab uspjeh. Struktura stanovništva na zapadu i 30 godina nakon ponovnog ujedinjenja šarenija i internacionalnija je prije svega zbog toga što je tamo doseljavanje stranaca počelo već 1960. godine.

Kada je Marco Wanderwitz nedavno predstavio izvještaj o stanju njemačkog ujedinjenja ispričao je anegdotu o susretu njegove generacije 25 godina nakon mature. Broj onih koji su ostali u njegovoj saskoj domovini mogao se izbrojati na prste jedne ruke. "Ostatak je negdje na zapadu Njemačke, u Švicarskoj, Austriji”, kaže.

 

Ključne riječi

Komentara 2

ST
StariSokol
15:27 02.10.2020.

Ništa lijepo niti konkretno. Važno je domoljubnu stranku nazvati extremističkom. Nagledao sam se demonstracija po Njemačkoj. Kada tzv. desni demonstriraju odvija se sve mirno i dostojanstveno. Kada lijevi demonstriraju pale se automobili i razbijaju izlogi. Istočnu Njemačku poznajem kao svoj džep i imao bih šta o njoj pisati.

SI
sisavac
14:51 02.10.2020.

tko je to odredio da su desne stranke loše? oni lijevi koji su na vlasti 60 godina, pa se boje za svoje pozicije, i mediji, velika većina baš lijevih? kako se političke stranke odnose prema drugim političkim opcijama? dal neka stranka sa osmjehom i podrškom govori o drugoj stranci, ili ju prikazuje kao lošom, opasnom, i da za njih ne treba glasati, već samo za 'našu'? koja analiza, ovo je strahota. novinaru nije jasno što znače postoci, podrška. kako je moguće za 78% podrške nečemu okarakterizirati sa 'samo 78%', a 91% bez ikakvih konotacija? zapadni nijemci žive 75 godina u demokraciji (no, nemaju pravo na referendum, ključne odluke im donose amerikanci, skoro 70.000 američkih vojnika je tamo, da se ne bi netko previše osilio i svojom glavom za svoje nacionalne interese digao..), i samo 91% njih misli da je demokracija najbolje uređenje... znači da 9%, to je skoro 7 mil nijemaca tako ne smatra. od tih 91% najmanje polovica se tako izjasnila jer se boji drugačije izraziti. njih se prati ,javno i tajno.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije