Potpis na studiju izvodljivosti za projekt senjske tvrtke Vodovod Hrvatsko primorje Južni ogranak “Vodoopskrbi sustav Hrvatsko primorje” početkom rujna pokazao je da sporni projekt novog vodovoda kojim bi se crpila voda iz rijeke Gacke za primorje i otoke Pag i Rab nije stao. Drugim riječima, Otočane i druge stanovnike Gacke doline zabrinute za opstanak rijeke nitko u državi nije čuo ni nakon što su tisuće ljudi potpisale peticiju za spas i revitalizaciju ove jedinstvene ponornice. Tim povodom razgovaramo s Grgom Kostelcem, tajnikom udruge Prijatelji Gacke, koja sprema nove prijedloge i zahtjeve za zaštitu Gacke.
Kako komentirate činjenicu da državne tvrtke uporno guraju vodovod iz Senja, a već sad je iscrpljivanje ljeti ispod ekološki prihvatljivog protoka, kao i to da otočki vodovod gubi 90 posto vode?
Pravna država u kojoj za gubitak vodovoda od 90 posto nitko kazneno pa čak niti prekršajno ne odgovara očito ne funkcionira. Posebno brine potpuno uništenje prirodnog vodotoka 40 km rijeke Gacke koji je potpuno isušen prije više desetljeća, što je protivno vodopravnoj dozvoli za sustav HES Senj. Zbog svega lokalne vlasti su već odavno trebale tražiti kazneni progon odgovornih.
Gradonačelnik Otočca Goran Bukovac potpisao je zahtjev za uvrštavanjem rijeke Gacke u Nacionalni plan obnove prirode, ali istodobno Gradsko vijeće i građane nije niti informirao da je sudjelovao na sastanku u Ministarstvu zaštite okoliša na kojem se govorilo o novom vodovodu i lokaciji vodozahvata. Kako to komentirate?
Žalosno je da se 35 godina od izgradnje demokratskog sustava vode tajni sastanci po ministarstvima o kojima se ne informira javnost. Većina članova Gradskog vijeća je na sjednici prije tri tjedna od gradonačelnika zatražila izvješće o tom sastanku, koje im još nije dostavljeno. Informacije dobivene od sudionika sastanka upućuju na nezakonite dogovore i ne znam kako to gradonačelnik može opravdati.
Gacka napaja pitkom vodom cijelo podvelebitsko primorje i otoke Pag i Rab, a posljednjih godina ondje se sve brojniji bazeni pune pitkom vodom iz Like. Kakav je vaš stav na ovu temu?
Gacka je rijeka života! Ona je nama koji živimo uz nju sve! Njene vode su očito izvor života i gospodarske blagodati za Hrvatsko primorje i kvarnerske otoke. Već postojeći vodozahvat na kraju rijeke Gacke, odnosno umjetnom Gusić jezeru, prihvatljiva je opcija dok je u okviru održivosti ekosustava. Međutim, sad se zbog punjenja bazena na vrhuncu sezone ponovno poseže za gackom vodom, a postoje rješenja poput uzimanja morske vode za bazene koja se pritom ne treba tretirati kemikalijama i zimi može služiti za grijanje. Rješenje može biti i uzimanje pitke vode poslije turbina u Senju koja sada istječe kanalom u more u količini od 60 m3/sek, a postoji i opcija desalinizatora i izvori na nekim otocima. To su održiva rješenja u uporabi diljem svijeta.
Uspijevaju li predstavnici lokalne zajednice doprijeti do državnih tvrtki HEP i Hrvatske vode koje stoje iza projekta vodovoda?
Postoji načelna spremnost direktora tih poduzeća za održivo rješenje koje uključuje revitalizaciju, ali ništa ozbiljno još nije realizirano jer nema njihove stvarne volje za odgovornim poslovanjem.
HES Kosinj/Senj 2 smatra se zelenim projektom jer je riječ o hidroenergiji, ali ako se uzmu u obzir štete koje će akumulacije Kosinj i Gusić polje 2 nanijeti prirodi, baštini i ljudima, kao i opasnost da akumulacije potope Gacku dolinu jer su planirane na krškom terenu - može li se ovaj projekt smatrati zelenim?
Prezentirati projekt kao “zelen”, a za koji nisu izrađene sve potrebne studije je neozbiljno. Čak i onaj manji broj potrebnih studija koje su napravljene rađene su protivno propisima, na što je EU već ukazala. Naime, praksa “cijepanja projekta” kako bi se smanjio obuhvat studije utjecaja na okoliš suprotna je pravnoj stečevini EU (presude C-531/13, C-110/20). Upravo je ovdje takva situacija jer nije promatran utjecaj tog projekta na Gacku dolinu iako se nalazi u neposrednoj blizini, a uzet je u obzir utjecaj na ekosustave u Gorskom kotaru! Postoji velika opasnost od prekida vodotokova prema Gackoj dolini i njihovog preusmjeravanja na niže razine kao što su vrulje i žrnovnice u podnožju Velebita. U tom slučaju mi bi ostali bez najjačih pritoka rijeke Gacke, a stanovnici Hrvatskog primorja i otoka bez pitke vode. Sami inženjeri HEP-a koji su se bavili istraživanjima za potrebe HES Kosinj, kao i vodeći među njima Branimir Pinčić; tvrde kako je taj projekt štetan i da realne projekcije rezultata ukazuju na smanjenje konačnog hidropotencijala. Dakle, nakon ulaganja od više milijardi eura realno je u konačnici očekivati manju proizvodnju električne energije.
Već dvije godine udruga i drugi predstavnici lokalne zajednice nude alternativu vodovodu na Gacki koja bi mogla omogućiti obnovu prirodnog vodotoka, osigurati pitku vodu za primorje i izgraditi akumulaciju za HE Senj koja ne bi nanijela štete okolišu. Zanima li taj prijedlog ikoga u državi?
Osim župana ličko-senjskog Ernesta Petrya, koji je shvatio problem projekta HEP-a i Vodovoda Sjeverno primorje te očite prednosti varijante koju predlažemo, ostale relevantne institucije nisu pokazale stvarni interes. Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije je pred više od pola godine upućen i službeni prijedlog Javne ustanove za Zaštitu i očuvanje prirode Ličko-senjske za uvrštenjem Gacke u Nacionalni plan obnove prirode, uz suglasnost i potpise župana, gradonačelnika, HGK, gradskih vijećnika, udruge. Do danas nismo dobili službeni odgovor. Stalno nam se, neslužbeno, sugerira kako ta varijanta nije prihvatljiva jer bi državu koštala par milijardi eura manje koje HEP mora reinvestirati. To je iznos potreban za manju nuklearku koju nadležno Ministarstvo gospodarstva sve češće spominje kao rješenje proizvodnje električne energije u budućnosti. Takvo odbijanje najkvalitetnijeg rješenja je apsurdno, a bolno i nepravedno prema svima u Gackoj dolini.
Povjerenstvo za zaštitu Gacke, uz podršku udruge, namjerava predložiti zaštitu Gacke kroz izmjene prostornog plana?
Da. To je dogovoreno 2. srpnja na prvoj sjednici Povjerenstva za strateško planiranje, zaštitu i revitalizaciju rijeke Gacke, njenih izvora i pritoka. Isto je već napravila Općina Jelenje koja je prepoznala potencijalnu štetu i nikakvu korist od gradnje skupe akumulacije i uputila zahtjev da se u Državnom planu prostornog razvoja brišu akumulacija Kukuljani i planirana hidroelektrana Valići. Otočko povjerenstvo traži da se u prostorni plan uvede zabrana vodozahvata i očuvanje svih tokova rijeke Gacke kao i prioritet njihove revitalizacije prilikom planiranja i izvođenja radova u blizini svih vodotoka, a ići će se vjerojatno i na zahtjev za brisanjem akumulacije Gusić polje 2 iz Državnog plana prostornog razvoja.
Otvori KEKS Pay
Punjenje bazena vidom iz Gacke radi osobnog komfora ili većeg turist . standarda je doista upitno . Ličani čuvajte Gacku i Liku od kojekakvih “biznismena “ (Otpad i smeće )