Napori da se zaustavi širenje najsmrtonosnije epidemije ebole u Kongu posustaju. Zdravstveni radnici ne primaju plaće. Lokalno stanovništvo sukobljava se sa zdravstvenim službenicima oko načina širenja bolesti i dovodi u pitanje čak i njezino postojanje. Najnoviji znak koliko je situacija loša jest činjenica da su zdravstveni radnici, ogorčeni zbog neisplaćenih plaća, prekršili osnovne protokole za kontrolu ebole i dopustili ožalošćenim obiteljima da dodiruju tijela rođaka koji su umrli od virusa – čin koji će gotovo sigurno pridonijeti širenju bolesti, a ne njezinu zaustavljanju, prenosi Wall Street Journal. Humanitarni radnici svjedočili su takvim događajima, a u najmanje jednom slučaju i snimili ih. Epidemija u Demokratskoj Republici Kongo već je odnijela više od 3200 života. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da će broj umrlih vjerojatno premašiti broj žrtava najgore epidemije ebole dosad, koja je između 2014. i 2016. harala zapadnoafričkim državama Gvinejom, Liberijom i Sijera Leoneom te odnijela 11.000 života.
Zdravstveni stručnjaci kažu da se virus može zaustaviti ako se zajednice na njegovu putu pridržavaju strogih zdravstvenih protokola. No epicentar epidemije ebole u Kongu nalazi se u udaljenoj regiji pogođenoj pobunjenicima Islamske države, nizom drugih militantnih skupina i dubokim nepovjerenjem prema stranim zdravstvenim radnicima i nacionalnoj vladi u Kinšasi, udaljenoj 1900 milja. Neki radnici u kongovskim centrima za liječenje ebole stupili su u štrajk prosvjedujući zbog neisplaćenih plaća. Lokalno stanovništvo, za koje je dodirivanje mrtvih članova obitelji dio tradicije kojom ih ispraćaju u zagrobni život, otjeralo je zdravstvene timove poslane da provode pravila o sprovodima bez kontakta s tijelom. Sada neki zdravstveni radnici namjerno krše ta pravila prosvjedujući zbog neisplaćenih plaća, tvrde humanitarni radnici.
"Timovi koji sudjeluju u odgovoru na epidemiju ne primaju plaću i sada predaju mrtva tijela zajednici, koja već vjeruje da ebola nije stvarna", rekla je Noela Ndoole, radnica organizacije CARE International, nakon što je svjedočila nekoliko takvih incidenata u kongovskoj pokrajini Sjeverni Kivu. "Riskiramo da zbog ebole izgubimo još mnogo ljudi", kaže. Jedan od njezinih kolega prošlog je mjeseca snimio incident u Mutiriju, u kojem su osobe koje su intervenirale nosile zaštitnu opremu vlade i, prema lokalnim humanitarnim službenicima, radile za kongovsko Ministarstvo zdravstva. Ministarstvo nije odgovorilo na zahtjeve za komentar. Viši koordinator Ujedinjenih naroda za ebolu Julien Harneis, koji je stacioniran u pokrajini Ituri, gdje je epidemija u Kongu započela, rekao je na prošlomjesečnom brifingu da su mnogi zdravstveni radnici koji sudjeluju u odgovoru na epidemiju nezadovoljni zbog kašnjenja isplata. Prema Harneisu, agencijama UN-a na terenu vjerojatno će u nadolazećim tjednima ponestati novca, što će dodatno otežati napore da se obuzda bolest od koje je oboljelo oko 160 zdravstvenih radnika, a njih 43 je umrlo.
"Nismo u mogućnosti osigurati količinu novca potrebnu za isplatu radnika, što je dovelo do velikog nezadovoljstva među radnicima na prvoj crti. Svako kašnjenje u financiranju i provedbi čini ovu epidemiju smrtonosnijom, težom za zaustaviti i skupljom. Stoga nam je ta međunarodna potpora hitno potrebna", rekao je. Sjedinjene Američke Države osigurale su oko 80 milijuna dolara kongovskoj vladi za potporu sigurnim pokopima i povećanje kapaciteta centara za liječenje ebole, no oslabljeni bankarski sustav u regiji otežao je dopremanje tog novca radnicima na prvoj crti, prema podacima UN-a. SAD je obećao više od pola milijarde dolara Kongu, Ugandi i Južnom Sudanu za borbu protiv epidemije. Drugi donatori, uključujući Europsku uniju, obećali su još 400 milijuna dolara, prema podacima Afričkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti.
Dodirivanje mrtvih imalo je veliku ulogu u širenju ebole tijekom prethodnih epidemija, zbog čega su kongovske vlasti poslale timove za siguran pokop u žarišta kako bi zaustavile širenje virusa. U aktualnoj epidemiji, koju uzrokuje rijedak soj Bundibugyo, za koji ne postoji odobreno cjepivo, ti radnici tjednima nisu primili naknade za sudjelovanje u odgovoru na epidemiju ebole, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i lokalnim humanitarnim službenicima. U incidentu koji su snimili djelatnici organizacije CARE International, zdravstveni tim stigao je 12. kolovoza u Mutiri, na periferiji grada Butemba, kako bi organizirao siguran pokop 25-godišnje žrtve ebole. Umjesto da obave pokop, šestero mladih muškaraca i žena, odjevenih u vladina zaštitna odijela, ostavilo je tijelo u domu žrtve, zviždeći i pjevajući u znak prosvjeda zbog neisplaćenih plaća, navodi se u snimci koju su provjerili djelatnici CARE Internationala. Na snimci se vidi kako članovi obitelji otvaraju bijelu vreću za tijelo i golim rukama dodiruju truplo. U drugom incidentu kojem su svjedočili djelatnici CARE Internationala, lokalno stanovništvo preuzelo je lijes od pogrebnog tima, otvorilo ga i izvadilo tijelo. Trojica muškaraca izvadila su pokojnika iz vreće za tijelo, koju su odbacili sa strane, a zatim vratila tijelo u lijes.
Oko tijela se potom okupilo mnoštvo koje je pjevalo tužaljku na lokalnom dijalektu svahilija. Djelatnici CARE Internationala snimili su i taj događaj, no na snimci nisu bili vidljivi vladini zdravstveni radnici. Kongo je zabilježio oko 6600 slučajeva od proglašenja epidemije prije četiri mjeseca. Tijekom epidemije u zapadnoj Africi trebalo je gotovo dvostruko više vremena da se dosegne usporediv broj zaraženih. Ebola se širi izravnim kontaktom s tjelesnim tekućinama, a tijela umrlih vrlo su zarazna, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Neki se pacijenti nalaze u područjima istočnog Konga pod kontrolom pobunjeničke skupine M23, do kojih državno osoblje ne može doprijeti. Pobunjenici provode vlastite mjere za sprečavanje ebole, uključujući strogo provođenje pravila o sigurnom pokopu. Nepovjerenje lokalnog stanovništva prema vlastima i dezinformacije o bolesti doveli su do napada na zdravstvene radnike. Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca priopćio je prošlog mjeseca da je desetak njegovih volontera ozlijeđeno u napadima dok su pokušavali provoditi pravila o sigurnom pokopu. Vozila hitne pomoći i druga oprema za hitne slučajeve također su uništeni u 11 nasilnih napada tijekom posljednja tri mjeseca.
Prošlog je mjeseca rulja progonila kolonu vozila Crvenog križa nedugo nakon što je prešla u Ituri iz susjedne Ugande. Okupljeni, od kojih su neki bili naoružani mačetama, pretukli su djelatnike, pri čemu je jedan od njih teško ozlijeđen. Dva vozila hitne pomoći u koloni bila su vandalizirana, priopćio je Crveni križ. "Svaki ozlijeđeni djelatnik i svaka oštećena hitna pomoć, vozilo ili oprema smanjuju sposobnost pružanja hitnih zdravstvenih i humanitarnih usluga, ugrožavajući još više života i otežavajući obuzdavanje epidemije", priopćio je Crveni križ. Crveni križ povukao je svoje djelatnike iz nekih žarišta virusa nakon nasilnih napada.
Europska zemlja priprema se za ratni scenarij: Hitno traže tisuće vojnika kojima se izgubio trag