Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 14
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
134 metra dokumenata

SOA predala javnosti arhiv Udbe

29.06.2015., Zagreb - Dr. Vlatka Lemic, ravnateljica Hrvatskog drzavnog arhiva. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
1/6
26.09.2015.
u 13:25

U preliminarnom i povjerljivom razgovoru s jednim švicarskim bankarom, doznao sam da su ranije istrage bile temeljene na pretpostavci da je novac, ili dio novca, položen u jednoj banci u Thunu, kanton Bern, Švicarska.

"Želim vam zahvaliti za topao prijem u Veneciji. Čekam s nestrpljenjem dokumente (s francuskog suda koji vas priznaju kao jedinog nasljednika njegova veličanstva pokojnog kralja Aleksandra i potvrde o slanju novca u Švicarsku).

U preliminarnom i povjerljivom razgovoru s jednim švicarskim bankarom, doznao sam da su ranije istrage bile temeljene na pretpostavci da je novac, ili dio novca, položen u jednoj banci u Thunu, kanton Bern, Švicarska. Cijenio bih kad biste mi javili smatrate li da je ovaj trag obećavajući" – pisao je odvjetnik dr. Peter Althwer u kolovozu 1952. godine posljednjem kralju Kraljevine Jugoslavije, Petru II. Karađorđeviću.

Kralja su zanimali tajni računi oca, kralja Aleksandra, pa je zato ovlastio odvjetnički ured u Zürichu da mu pomogne doći do tog novca. U dopisu koji je kralj Petar II. primio na adresi svog francuskog doma – hotela u Parizu – Althwer se potpisao kao sluga pokorni.

Pozdrav šaha kralju

Desetak godina ranije, u rujnu 1941. godine iranski šah Mohammad Reza Pahlavi piše kralju Petru u London da je preuzeo tron od svog oca koji je abdicirao. Posljednji iranski šah kralju šalje prijateljske pozdrave, sa željom da obnovi dobre odnose između njih dvojice i njihovih zemalja.

Te dvije depeše samo su kap u moru dokumentacije koju je ovog četvrtka Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) predala Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Riječ je o preostaloj arhivskoj dokumentaciji koju je SOA naslijedila od bivše Službe državne sigurnosti (SDS). Predani dokumenti datiraju iz razdoblja od 1937. godine do 30. svibnja 1990. godine, a sa svih su skinute oznake tajnosti. Dio arhiva SDS-a čini i dokumentacija iz vremena Kraljevine Jugoslavije, a dio je iz NDH.

Od osamostaljenja Hrvatske, arhiv SDS-a izazivao je veliku pozornost javnosti, ali i mistifikaciju. SOA je, podsjetimo, Hrvatskom državnom arhivu prije dvije godine predala 67.000 dosjea osoba koje su obrađivale tajne službe bivše države.

Sada predana dokumentacija obuhvaća različita područja djelovanja SDS-a, od unutarnje problematike, emigracije, praćenja stranih obavještajnih službi, do rada same službe i njezinih analitičkih materijala i osvrta te "indikativnih informacija" koje su jugoslavenski špijuni prikupili u svom radu. Tako se među predanom građom nalazi i dokumentacija Službe o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, četničkom pokretu, hrvatskoj emigraciji, vjerskim zajednicama... Osim pisanih tu su i foto i fono zapisi. No, iako je Sigurnosno-obavještajna agencija Hrvatskom državnom arhivu predala čak 134 metra dokumenata, vrlo je moguće da to nije sve što se trebalo nalaziti u sefovima Službe državne sigurnosti. Sasvim je izvjesno da je dio dokumentacije ukraden ili uništen prije osamostaljenja Hrvatske i formiranja hrvatskih sigurnosnih i obavještajnih službi. Nije isključeno ni da je dio dokumentacije preseljen u arhiv u Beogradu.

– Napokon naša prošlost postaje naša povijest – komentirao je predaju arhivske građe povjesničar dr. Ivo Lučić.

Odluku SOA-e da Hrvatskom državnom arhivu preda preostalu arhivsku dokumentaciju dr. Lučić ocjenjuje dobrim potezom jer se na taj način "distanciraju ili odmiču od tradicije Udbe" te "razbijaju mit i manipulaciju" koja se događala s (navodnim) dokumentima SDS-a.

– S druge strane, besmisleno je da mi danas imamo dokumente iz doba Kraljevine Jugoslavije ili NDH koji nose oznaku službene tajne. Nema razloga da dokumenti koji su nastali prije 30. svibnja 1990. godine imaju takvu klasifikaciju – kaže prof. Lučić.

Ravnateljicu Hrvatskog državnog arhiva, dr. sc. Vlatku Lemić, pitali smo kada će arhivska građa koju su dobili biti dostupna znanstvenoj i široj javnosti, no ravnateljica je jučer bila na službenom putu izvan Hrvatske pa nam je poručila da ćemo odgovor dobiti u ponedjeljak. Po nekim neslužbenim procjenama, moguće je da će uvid u tu građu biti za dva do tri mjeseca. Dokumenti će se moći dobiti na uvid po propisanoj proceduri koja vrijedi za takvo gradivo pa ih se ipak neće moći kopirati i iznositi iz Hrvatskog državnog arhiva.

Iznimno dragocjeno

– Sva je ta dokumentacija iznimno dragocjena. Zbog toga što je učinila, SOA će dobiti povjerenje javnosti. Pokazali su da su moderna služba – kaže prof. Lučić.

Da će dokumentaciju koju su zatekli u arhivama SDS-a predati, SOA se obvezala i u svom javnom izvješću nastalom ove godine.

Predajom građe Službe državne sigurnosti Sigurnosno-obavještajna agencija smatra da je učinila definitivni odmak i razilaženje od rada, metoda, tradicije i nasljeđa koje nose bivše jugoslavenske tajne službe. Jedan od ciljeva SOA-e je približiti se javnosti i zadobiti povjerenje građana, što smatraju da su predajom dokumentacije i uspjeli.

>>Vlada ostala dužna odgovore na 98 pitanja

>>Dam si nokat odrezati da su autori pjesmice u Novostima Hrvati, znam i koji

Komentara 17

Avatar Idler 3
Idler 3
13:35 26.09.2015.

"Sasvim je izvjesno da je dio dokumentacije ukraden ili uništen prije osamostaljenja Hrvatske..."...ovim je sve jasno rečeno i unaprijed služi kak opravdanje zakaj bude nam i dalje isto. Podatke o udbaškim špijama nebumo dobili jer su danas ugledni ljudi na položajima...i dalje delaju po svom !!!

NI
niks100
14:20 26.09.2015.

Misli se 134 m prociscenih dokumenata

DE
Demokrates
13:37 26.09.2015.

Zaboli me za UDBU. Više me brine što razna klatež zadnjih dana, u tisućama, ulazi u Hrvatsku bez dokumenata i valjanih isprava (npr viza, itd...). Sumrak pravne države.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije