Je li država proteklih sedam godina imala jedinstveni pregled nad analizama smrti pacijenata preminulih u bolnicama? Po svemu sudeći, nije, a nije ju ni zanimalo. Da jest, Ministarstvo zdravstva bi odavno donijelo pravilnik koji to regulira. Naime, Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 2018. godine u članku 238. propisuje da se svaka smrt u zdravstvenoj ustanovi pojedinačno analizira i o njoj se Ministarstvu zdravstva šalje zaključno mišljenje. Stoji i da ministar zdravstva u roku od šest mjeseci ima propisati obrazac zaključnog mišljenja. Međutim, više od sedam godina niti je donesen pravilnik niti propisan obrazac pa se nameće legitimno pitanje: što se svih tih godina događalo s tisućama zakonom propisanih analiza smrti pacijenata i kako nam to funkcionira sustav nadzora kvalitete zdravstvene zaštite?
Ne postoji formalni obrazac
Time se pozabavio inovacijski konzultant Miroslav Mađarić, koji je niz godina proveo u zdravstvenom sustavu. Njegovo je istraživanje počelo još početkom prosinca 2023., kada je zatražio informacije o praćenju ishoda liječenja u 2021. godini. Zanimalo ga je koliko je zaključnih mišljenja o smrti u bolnicama Ministarstvo zaprimilo, obrazac zaključnog mišljenja, protokol njihove obrade, broj slučajeva u kojima je utvrđen problematičan ili sumnjiv ishod liječenja i broj pokrenutih dodatnih provjera odnosno inspekcija, kao i postojeće statističke informacije o tim slučajevima. Ministarstvo nije pravodobno riješilo zahtjev pa se, temeljem prava na pristup informacijama, obratio povjereniku za informiranje, da bi krajem siječnja 2024. dobio odgovor s potpisom tadašnjeg ministra Vilija Beroša. U Beroševu odgovoru stoji da je Ministarstvo zdravstva u 2021. godini zaprimilo ukupno 67 zaključnih mišljenja.
– U kasnijim zahtjevima bolnicama taj je podatak uspoređen s podatkom da je tijekom 2021. u zdravstvenim ustanovama umrlo 32.746 osoba. Dakle, zaprimljenih 67 mišljenja odgovara približno 0,20% broja umrlih u zdravstvenim ustanovama te godine – ističe Mađarić, napominjući da ta usporedba ne dokazuje što se dogodilo sa svakim pojedinačnim slučajem, ali govori o golemom nerazmjeru između zakonske obveze i broja mišljenja koja je Ministarstvo stvarno zaprimilo. Ministar je Mađariću odgovorio i da se mišljenja dostavljaju na obrascima koje bolnice samostalno kreiraju te da zdravstvena inspekcija nije imala elemenata ni za jedan nadzor. Na Mađarićevo inzistiranje Ministarstvo naknadno izrijekom potvrđuje da ne postoji formalno utvrđen obrazac zaključnog mišljenja o smrti te da nema protokola o obradi obrazaca koje proizvoljno kreiraju bolnice.
– Za tražene zbirne informacije o problematičnim ishodima, dodatnim provjerama, statističkim informacijama i nalazima bolničkih povjerenstava Ministarstvo nije dostavilo podatke navodeći da ih ne posjeduje – ukazuje Mađarić. Prikupio je podatke iz pet hrvatskih KBC-ova, koje je pitao o broju umrlih tijekom 2022. i 2023. te o broju zaključnih mišljenja o tim smrtima koje su dostavili Ministarstvu, kao i o obrascu koji koriste.
U KBC-u Split rekli su mu da je kod njih u te dvije godine preminulo ukupno 4316 pacijenata (2335 u 2022. i 1918 godinu poslije) te da se smrt svake osobe pojedinačno analizirala na stručnom kolegiju i da se dokumentacija razmatrala kroz odgovarajuća povjerenstva. Rekli su i da "KBC Split nije popunjavao obrazac zaključnog mišljenja o smrti svake osobe jer isti nije propisan Pravilnikom nadležnog Ministarstva".
Slično je odgovorio KBC Rijeka – da nisu popunjavali obrazac za ukupno 2819 umrlih pacijenata jer ga Ministarstvo nije ni propisalo. KBC Zagreb nije naveo broj zaključnih mišljenja o smrti koja je u te dvije godine poslao Ministarstvu. Umjesto toga, opisao je dostavljanje podataka o umrlima i obdukcijama Ministarstvu te podataka o smrti i neposrednom uzroku smrti HZJZ-u. Mađarić drži indikativnim navod s Rebra, da je u radnoj skupini za izmjenu propisa bilo predloženo ukidanje obveze dostavljanja zaključnih mišljenja o smrti, uz obrazloženje da ona predstavlja administrativno opterećenje pa je u velikom sustavu poput KBC-a Zagreb teško provediva. Naknadno je KBC naveo da se smrt svakog pacijenta analizira na stručnom kolegiju klinike ili kliničkog zavoda u kojem je pacijent preminuo. Također su naveli da je u 11 slučajeva postupalo Povjerenstvo za unutarnji nadzor, i to povodom prijavljenih neočekivanih neželjenih događaja povezanih s liječenjem, ali da ni u jednom od tih 11 slučajeva nisu utvrđene nepravilnosti u pružanju zdravstvene skrbi. U KBC-u Zagreb tijekom 2022. i 2023. umrle su 3282 osobe. KBC Osijek je istovremeno imao 3377 umrlih i rekli su da MIZ-u mjesečno dostavljaju izvještaj o umrlim osobama i obdukcijama. Ni KBC Sestre milosrdnice, gdje su u te dvije godine umrla 2873 pacijenta, nije popunjavao obrazac zaključnog mišljenja o smrti svake osobe, obrazlažući to činjenicom da taj obrazac nije ni bio propisan, no napomenuo je da je njihov interni obrazac u fazi izrade.
Na Večernjakov prošlotjedni upit Ministarstvo zdravstva promptno je odgovorilo da pravilnik još nisu donijeli, ali su pokrenuli aktivnosti u tom smjeru i osnovali radnu skupinu.
'Nacrt pravilnika do kraja godine'
"Izrada Nacrta prijedloga Pravilnika planirana je do kraja 2026. godine, nakon čega slijede daljnji koraci u postupku njegova donošenja", navode iz MIZ-a. Naglašavaju da nepostojanje jedinstvenog obrasca ne ukida zakonsku obvezu zdravstvenih ustanova iz članka 238. Zakona te da one vode registre umrlih pacijenata, dok spomenuti članak propisuje i obvezu pojedinačne analize smrti na stručnom kolegiju. Na naše pitanje koliko su izvještaja o pojedinačnoj smrti u bolnicama dobili od 2022. do danas, Ministarstvo nije odgovorilo. Samo su rekli da "bolničke zdravstvene ustanove dostavljaju izvješća, iako bez ujednačenog obrasca, a također su redovito izvještavani ravnatelji i preko njih Upravna vijeća". Ističu pritom da je važno naglasiti kako zaključna mišljenja predstavljaju samo jedan od elemenata šireg sustava praćenja kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite, a ne jedini izvor podataka o smrtnim ishodima u zdravstvenim ustanovama jer postoje razna izvješća na temelju kojih Ministarstvo zdravstva ima pregled nad smrtnosti u bolnicama.
"U cilju dodatnog unapređenja nacionalnog sustava prikupljanja i analize predmetnih podataka, Ministarstvo provodi aktivnosti na normativnom uređenju sustava, u okviru čega je predviđena i standardizacija sadržaja i načina dostave zaključnih mišljenja s jednakom primjenom u svim bolničkim zdravstvenim ustanovama", poručili su iz MIZ-a.
Otvori KEKS Pay
