Europski sud na kojem je Slovenija pokrenula postupak protiv Hrvatske zbog neprimjene arbitražne odluke o granici počeo je sastavljati sudsko vijeće koje će se baviti tužbom, doznajemo iz diplomatskih izvora iz Bruxellesa i Luxembourga. Prema istim izvorima, Slovenija, odnosno njezini predstavnici iz ministarstva pravosuđa i ministarstva vanjskih poslova, u razgovorima s raznim osobama sa suda uspjeli su doznati imena troje ili četvero vrlo mogućih sudaca te su odmah kod njih započeli s kontaktima i lobiranjem za svoje ciljeve.
Još bez datuma
Datum početka postupka u Luxembourgu nije još određen, tek se provode pripremne radnje, no kad postupak jednom počne, sudsko će vijeće od najvjerojatnije pet članova donijeti odluku jesu li nadležni za tužbu te, ako odluče da jesu, krši li Hrvatska europske zakone za što ju je optužila Slovenija.
U skladu s tim, službenom Zagrebu još ništa nije dostavljeno pa u odnosu na Hrvatsku postupak još nije pokrenut.
Europski sud, jednu od institucija Suda EU, čini po jedan sudac iz svake zemlje članice te 11 nezavisnih odvjetnika. Sudsko vijeće na pojedinačnim slučajevima čine najčešće trojica ili petorica sudaca. Ako sudsko vijeće to zatraži, neovisni odvjetnik može dati svoje mišljenje o slučaju, no ono je neobvezujuće.
Slovensku tužbu podnijela je tehnička vlada odlazećeg premijera Mire Cerara nakon što je u posljednji tren, u prosincu, propao pokušaj dogovora dviju država i prihvaćanja protokola o granici čiji su sadržaj dvije države na ekspertnoj i političkoj razini brusile na sedam sastanaka. Hrvatska inzistira i dalje na bilateralnom dogovoru, što je mogućnost koju nudi i sam Arbitražni sporazum. Razgovor kao rješenje želi i Europska komisija koja je odbila podržati slovensku tužbu protiv Hrvatske. Sama se tužba pak temelji na četiri točke. Prva točka – ribarstvo – uporište nalazi u okviru Zajedničke ribarske politike.
Ta je uredba uvrštena u aneks Pristupnog sporazuma Hrvatske i EU, gdje se određuje režim ribolova kod granica Slovenije i Hrvatske koji bi stupio na snagu nakon potpune provedbe arbitražne odluke. Hrvatska odbacuje taj argument jer smatra da potpune provedbe odluke nema, pa onda nema ni režima, jer je Hrvatska, nakon što je otkrivena slovenska kontaminacija arbitražnog postupka izašla iz sporazuma i procesa.
Druga se točka tiče prostornog planiranja na moru, a treća Schengena. Slovenija ima obvezu čuvati schengensku granicu, ali joj je to onemogućeno jer nema kontrolu nad cijelim teritorijem, odnosno ne može je provoditi na dijelu koji je po arbitražnoj odluci pripao Sloveniji, ali u stvarnosti ga “drži” Hrvatska, smatraju.
Novi mandatar
Pitanje zaštite schengenskih granica jest važno, posebice iz sigurnosnih razloga, a i politički se može preliti na odluku o hrvatskom pridruživanju Schengenu. No s druge strane, legitimno je postaviti pitanje kako je Slovenija 2007. ušla u Schengen s “neuređenim” granicama budući da Ljubljana tvrdi da su granice Hrvatske i Slovenije tek određene arbitražnom odlukom. Četvrta pak točka govori o hrvatskom kršenju Temeljnih ugovora o funkcioniranju Unije, odnosno članka 4 (3) koji se tiče suradnje država članica.
Mandatar slovenske vlade Marjan Šarec kazao je kako će se zalagati za dobre odnose te za rješavanje graničnih i drugih sporova s Hrvatskom, ne precizirajući stav o tužbi.
Slovenija promijenila odvjetnike - nova ekipa pravnika priprema tužbu protiv RH
janezi snimke kupovanja sudaca su spremne da se još više osramotite u europi ,trebate se ispričati hrvatskoj radi potplaćivanja sudaca vi ste sramota europe smiju vam se svi tamo