Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 8
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NAJSTARIJA NJEMAČKA

Sl. Brod i Zadar najmlađi su naši gradovi, a Pula i Rijeka imaju više starijih od 65 nego djece

Ilustracija
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
1/4
31.10.2019.
u 12:48

Najmlađe europsko stanovnišvo živi u gradovima Velike Britanije i Francuske, a najstarije u Njemačkoj i Rumunjskoj. Omjer ovisnosti mladih u EU je oko 35%

Najmlađe europsko stanovništvo živi u gradovima Velike Britanije i Francuske, a najstarije u Njemačkoj i Rumunjskoj. Omjer ovisnosti mladih u Europskoj uniji kreće se oko 35% te je neznatno viši od omjera ovisnosti starijih (33%). U prosjeku, dakle, na jednu mladu osobu u dobi do 19 godina dolaze tri osobe radne dobi. Gledaju li se glavni gradovi država članica, Bruxelles je najmlađi glavni grad u EU s omjerom ovisnosti mladih od preko 40%, a slijede ga Pariz i Dublin (39%). U Zagrebu je ovisnost mladih 31,6 posto, osjetno ispod prosjeka EU.

Suprotno tome, najstariji glavni grad je Lisabon sa stopom ovisnosti starijih osoba od preko 41%, slijede ga Rim (36%) i Valletta (34%). Koeficijenti ovisnosti u mladoj dobi bili su najviši u velikom broju gradova u Francuskoj i Velikoj Britaniji. U pojedini dijelovima Pariza udio djece je, prema podacima iz 2014. godine, bio 58%, a Londona, prema podatku iz 2018. godine, oko 55 posto. Otprilike dvije trećine od 19 gradova s ​​najmanjim omjerima mladih (ispod 25%) nalazi se u Rumunjskoj ili Njemačkoj. Rumunjska je opustošena iseljavanjem, a Njemačka, usprkos useljeničkoj politici, ne uspijeva privući mlade obitelji te općenito muku muči sa slabim natalitetom.

U istraživanje Eurostata uključeno je oko tisuću gradova s više od 50 tisuća stanovnika, a u Hrvatskoj se prate Zagreb, Rijeka, Slavonski Brod, Osijek, Split, Pula i Zadar. Prema podacima za 2018. godinu, najmlađe stanovništvo imaju Slavonski Brod (omjer ovisnosti je 38%) i Zadar (35,7%), a najmanje mladih u dobi do 19 godina živi u Rijeci (25,1%) i Puli (28,6%). Omjer ovisnosti mladih u Splitu je 33,7 posto, a Osijeku 31,5 posto. Slavonski Brod je odskočio zbog velikog broja mladih ljudi koji su se doselili s područja Bosanske Posavine. Prosječna stopa ovisnosti starijih osoba u Hrvatskoj iznosi 30 posto, dok je stopa ovisnosti mladih do 15 godina 22 posto. Iz tog proizlazi da u Hrvatskoj na svaku ovisnu osobu, bilo da je riječ o djetetu ili starcu, dolaze dvije radno sposobne osobe.

Najviši omjer ovisnosti starijih, s omjerom najmanje jedne osobe starije od 65 godina na dvije radno sposobne odrasle osobe, zabilježen je u francuskom obalnom odmaralištu Fréjus (64%), a slijedi ga još sedam obalnih gradova: Cannes u Francuskoj, Savona, Genova i Trst u Italiji te Waveney u Velikoj Britaniji. Većina europskih gradova sa stopom ovisnosti u starosti oko 45% nalazi se u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj. Stopa dobne ovisnosti starijih osoba u deset godina povećala se u EU pet postotnih poena.

Kad su u pitanju hrvatski gradovi, najstarije stanovništvo imaju Pula i Rijeka, gdje je omjer ovisnosti starijih gotovo 31%, odnosno na jednu osobu stariju od 65 godina dolaze tri radno sposobne odrasle osobe. U Zadru je omjer ovisnosti starijih 26,8%, slično kao i u Zagrebu.

Komentara 8

Avatar southman
southman
14:01 31.10.2019.

Najpoznatije muško ime u GB je od ove godine Muhamed ! Eto odakle najmlađe stanovništvo u Europi.

Avatar Radagast
Radagast
14:27 31.10.2019.

Pula i Rijeka su dominantno ljevičarski gradovi pa nije čudno, ljevičari nisu tradicionalisti njima se povraća od toga, oni su napredni i progresivni. ;-)

Avatar nisam..robot
nisam..robot
14:33 31.10.2019.

Tko mrzi taj nema vremena za ljubav. Nije cudo da je u Rijeci i Puli najmanje plodova ljubavi.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije