UNIJA REGIJE VENETO I HGK:

Samo 6 posto Jadrana je zaštićeno, taj broj mora peterostruko rasti

Jadransko more
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
1/2
21.02.2021.
u 00:30

Projekt je osmišljen kako bi se razvio i uspostavio model inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i senzorike za potrebe kontrole i nadzora onečišćenja u Jadranskom moru.

Glavni cilj nam je stvoriti zajednički sustav za nadzor mora. Održivost je aktualna tema na europskoj i nacionalnim razinama, a ujedno i tema budućnosti. Promjena sustava i suradnja svih dionika kroz inovacije za očuvanje okoliša smanjit će onečišćenje, a pritom je ključna suradnja javnog i privatnog sektora – kazao je generalni tajnik Unije gospodarskih komora regije Veneto Roberto Crosta na okruglom stolu Unije (Unioncamere del Veneto) i HGK u okviru projekta InnovaMare.

Projekt je osmišljen kako bi se razvio i uspostavio model inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i senzorike za potrebe kontrole i nadzora onečišćenja u Jadranskom moru. Ranjivost morskih staništa i uloga plave ekonomije prepoznata je i u politikama EU-a.

Vedran Nikolić iz Glavne uprave za okoliš EK i Eleni Hatziyanni iz Glavne uprave EK za pomorstvo i ribarstvo upozorili su da su morska staništa vrlo složeni i krhki ekosustavi, osjetljivi na zagađenje, pretjerani ribolov i druge ljudske aktivnosti koje ometaju njihovu održivost. Nikolić je pojasnio da 81% staništa i 63% vrsta u europskim staništima nisu u dobrom stanju, a još je gore u morskim staništima, naročito u Mediteranu.

– To jasno pokazuje da smo u krizi bioraznolikosti, odnosno u klimatskoj krizi koja traži hitno djelovanje. Time se bavi EU Strategija o bioraznolikosti do 2030. koja je i jedan od stupova europskog Green Deala. Glavni ciljevi su zaštita 30% mora i stroga zaštita barem trećine pomorskih staništa. Trenutno je samo 6% strogo zaštićenih područja Jadrana, većinom s hrvatske strane, ali taj postotak mora rasti barem za pet puta kako bi ostvarili zacrtane ciljeve. Ne zanima nas zaštita koja je mrtvo slovo na papiru, već praksa, a za to će nam trebati inovacije i nove tehnologije. Imamo ambiciozne planove i za njihovu realizaciju i trebat će nam suradnja svih uključenih strana – poručio je Nikolić.

Hatziyanni je dodala da bi razvoj novih tehnologija Hrvatskoj mogao donijeti rast udjela plavog gospodarstva u BDV-u zemlje s 10-ak na 18%.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?