Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 45
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
tko nakon karzaija

SAD uz njega čak i kad je vratio kamenovanje preljubnica!

Hamid Karzai
Foto: PA/Pixsell
1/4
16.12.2013.
u 19:52

Odlazi predsjednik Afganistana s "partizankom" na glavi, u zemlji su uskoro novi izbori, a Karzai se više ne može kandidirati.

Aktualni afganistanski predsjednik Hamid Karzai prema zakonu se ne može kandidirati i za treći mandat na predsjedničkim izborima koji će se održati 5. travnja 2014. godine. Budući da Karzaijev plan, koji je neko vrijeme razrađivao, prema dokumentima do kojih je došla njemačka obavještajna služba BND, po kojem bi nakon povlačenja NATO-ovih snaga iz Afganistana promijenio ustav i sebe postavio za doživotnog vladara nije uspio, teško je pretpostaviti tko će ga naslijediti budući da o tome ovisi ne samo budućnost ove ratom poharane zemlje nego i svjetska stabilnost.

Zanimljivo je da se vrijeme održavanja predsjedničkih izbora u Afganistanu podudara s povlačenjem stranih vojnih trupa iz zemlje. Većina inozemnih vojnika Afganistan bi trebala napustiti do kraja 2014. godine. Iako je Karzai deklarativno pokušavao u zemlju uvesti demokraciju i pretvoriti je u suvremenu državu, zbog cijelog spleta okolnosti, događaja koji su potresali napaćenu državu, rata, korupcije i kriminala to mu nije uspijevalo.

Bivši agent CIA-e

Sadašnji predsjednik Afganistana, ponosni Paštunac, 56-godišnji Hamid Karzai, koji je u svijetu prepoznatljiv po svom specifičnom odijevanju, jer uvijek ponosno nosi prepoznatljivu autohtonu paštunsku nošnju i kapu nalik na našu kapu partizanku, vlast je preuzeo u prosincu 2001. godine. Postao je dominantna politička figura nakon svrgavanja talibanskog režima krajem 2001. Naime, u prosincu 2001. godine na međunarodnoj konferenciji o Afganistanu u Njemačkoj Karzaija su istaknute afganistanske političke figure izabrale na šestomjesečni mandat na mjestu predsjednika prijelazne vlade.

Nakon toga, 2002. godine na Loya Jirgi, skupštini parlamenta, koja je bila održana u Kabulu u Afganistanu bio je izabran na mandat od dvije godine kao privremeni predsjednik. Nakon predsjedničkih izbora 2004. Karzai je proglašen pobjednikom i postao je predsjednik Islamske Republike Afganistan. Isto je tako dobio i drugi petogodišnji mandat na predsjedničkim izborima 2009. Vođenje države s mjesta predsjednika Karzaiju nije bilo strano. Naime, Karzai je rođen u Karzu na području Kandahara u južnom Afganistanu, glavnom uporištu paštunskog plemena Popalzaija. Njegov otac Abdul Ahad Karzai bio je zamjenik predsjednika parlamenta 1960. godine, a njegov djed Khair Mohammad Khan bio je zamjenik predsjednika Senata još 1919. godine.

Svi članovi Karzaijeve obitelji bili su pristaše Zahira Shaha, posljednjeg kralja Afganistana. Njegov ujak Habibullah Karzai bio je predstavnik Afganistana u UN-u te je bio u pratnji kralja Zahira Shaha ranih 1960-ih u ​​SAD-u na tajnom sastanku s američkim predsjednikom Johnom F. Kennedyjem. Hamid Karzai jedan je od najobrazovanijih predsjednika te tečno govori čak sedam jezika. Govori materinski, jezik paštu, kao i dari, odnosno perzijski, urdu kojim se služe Pakistanci, hinduski, arapski, engleski i francuski jezik.

Karzai je bio istaknuti agent CIA-e za vrijeme sovjetske okupacije. Nakon magisterija u Indiji preselio se u susjedni Pakistan gdje se pridružio pokretu mudžahedina koji su se u to vrijeme borili protiv sovjetske okupacije Afganistana. Za rad u CIA-i nagrađen je dopuštenjem emigracije u SAD njegovoj braći i sestri gdje su danas uspješni biznismeni i vlasnici lanaca restorana. Karzai ima šestero braće. Mahmood Karzai i Quayum Karzai su afganistansko-američki vlasnici restorana u Baltimoreu i Washingtonu. Quayum je i osnivač Afganistanaca, nevladine organizacije za razvoj civilnog društva u Marylandu.

Karzaijeva je pak sestra Fauzia menadžerica restorana Helmand u Cambridgeu u Massachusettsu. Cijela obitelj posjeduje i vodi nekoliko uspješnih afganistanskih restorana na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država te u Chicagu. Iako se Karzai nakon povlačenja sovjetskih snaga iz Afganistana početkom listopada 1988. vratio u zemlju da bi se uključio u politički život Afganistana kao vođa Popalzaija, nakon dvije godine morao je napustiti zemlju zbog neslaganja s talibanima.

Korektan odnos

– Bez obzira na to što je Karzai bio naš najveći neprijatelj, moramo mu odati priznanje jer je bio odlučan i hrabar čovjek, baš kao i svi pravi Paštunci – kazao je za Večernji list bivši ministar informiranja u talibanskoj vladi Abdul Salam Zaeef prisjećajući se prvog susreta sa Karzaijem.

– Kada su nastali talibani, sredinom 1990-ih, Karzaiju smo ponudili da bude naš veleposlanik, ali je on to odbio i vratio se u grad Quettu u Pakistanu gdje je živio s afganistanskim izbjeglicama. Shvatio je da će talibani provoditi strog i po njemu neprihvatljiv šerijatski zakon u Afganistanu. U izbjegličkom kampu upoznao je svoju sadašnju ženu Zeenat Quraishi koja je bila liječnica u kampu i koja mu je rodila sina Mirwaisa. U Pakistanu je radio na pripremama za povratak bivšeg afganistanskog kralja Zahira Shaha – prisjeća se Zaeef naglašavajući da su mu se talibani zbog toga osvetili. U srpnju 1999. godine ubili su mu oca, ali je je Zaeef unatoč tome što su ga talibani proglasili neprijateljem s Karzaijem imao korektan i prijateljski odnos.

– Koliko je Karzai bio hrabar i prkosan govori i činjenica da je unatoč upozorenjima i prijetnjama došao i predvodio konvoj ožalošćenih Paštunaca koji su nosili tijelo njegova oca u dom za pokop u Kandaharu iako je bio pod talibanskom kontrolom. To je svakako bio jedan od najvidljivijih postupaka lidera paštunskog otpora protiv talibana. Nakon očeva ubojstva Karzai se odlučio za blisku suradnju sa Sjevernim savezom na čijem je čelu bio Ahmad Shah Massoud.

U to vrijeme Karzai je putovao Europom i SAD-om kako bi skupio potporu pokreta protiv talibana zbog čega su ga talibani htjeli ubiti te su čak pet puta pokušali na njega atentat, a kada im to nije pošlo za rukom, ubili su njegova brata Ahmeda Wali Karzaija, zastupnika u južnoj regiji Afganistana, istaknuo je bivši ministar informiranja u talibanskoj vladi Abdul Salam Zaeef. Gasan Abdallah, novinar i politički analitičar te dugogodišnji dopisnik iz Kabula časopisa Al-Wahda Al-Islamya, smatra da je najviše kritika na Karzaijev račun za vrijeme dva njegova predsjednička mandata bilo zbog nepotizma, korupcije, izborne prijevare te sudjelovanja njegova pokojnog polubrata Ahmeda Walija Karzaija u međunarodnoj trgovini drogom.

Povratak šerijatu

– Iako Karzai tvrdi da zarađuje 525 dolara mjesečno i da ima manje od 20.000 dolara na bankovnim računima te da ne posjeduju nikakvu zemlju ili imovinu, danas je najbogatiji čovjek, ne samo u Afganistanu nego jedan od najbogatijih na svijetu. Naime, državu čiji je predsjednik dva mandata smatrao je svojim vlasništvom i na razne načine izvlačio novac iz državnog proračuna. Osim toga, sam je priznao da je u posljednjih deset godina od CIA-e, čiji je bio i ostao agent, dobio desetke milijuna dolara – naglasio je Abdallah.

– Osim po korupciji i kriminalu, Afganistanci će Karzaija pamtiti kao jedinog predsjednika koji je vratio stroge šerijatske zakone koji su vrijedili za vrijeme talibana. Novi kazneni zakon predviđa uvođenje bičevanja i kamenovanja do smrti za preljubnike, kao što je bilo i za vrijeme talibanskog režima do 2001. godine. Naime, neoženjeni i neudani preljubnici javno bi mogli biti bili kažnjeni sa 100 udaraca bičem – istaknuo je Abdallah napomenuvši kako je apsolutno šokantno da bi Karzaijeva vlada 13 godina nakon pada talibana mogla vratiti kamenovanje kao kaznu.

Iako o kontroverznom predsjedniku Karzaiju vladaju podijeljena mišljenja, sigurno je da će svakako ući u povijest kao prvi predsjednik “demokratskog” Afganistana nakon pada talibana. Bit će ga teško zamijeniti jer on je tijekom svoje vladavine stvarao velika prijateljstva s cijelim svijetom.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije