Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine temelj je načina rada u KBC-u Rijeka koji, kao jedina ustanova u Primorsko-goranskoj županiji s organiziranom bolničkom djelatnošću, može i zakonski mora poštovati te dati uslugu namjernog prekida trudnoće naglasio nam je prof. dr. Herman Haller, predstojnik Klinike i ravnatelj KBC-a Rijeka.
Liječnika s prigovorom savjesti, koji iz vjerskih ili bilo kojih drugih razloga ne žele obavljati pobačaje, prema riječima prof. dr. Hallera, u Klinici nema. Prisjeća se samo jednog kolege čija se odluka u Klinici poštovala. No ta tema očito nije omiljena u liječničkim krugovima. Podjela na, kako se zna čuti, "dobre" i "loše" dečke nije realna. U stvarnosti često i "dobri" u privatnoj praksi čine ono zbog čega javno imaju prigovor savjesti.
Dr. Haller drži kako je odluka o prekidu trudnoće za ženu i njezinu obitelj iznimno teška, no ne želeći ulaziti u etičnost odluke o prekidu trudnoće, pobačaj je, ističe, zakonski reguliran i dok ne bude drukčije, bolnice su dužne zakon poštovati. Liječnici pokušavaju odgovoriti žene, osobito mlade, od odluke o prekidu trudnoće, no one koje se na to odluče nemoguće je odgovoriti. Podatak o 900-tinjak pobačaja, koliko se godišnje obavi u Klinici za ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka, dr. Haller ne smatra spornim:
Ne izdvajamo se od ostalih, na ukupno tri tisuće porođaja u nas se obavi oko 900 pobačaja. Tko god od nas zatraži prekid trudnoće, mi ga napravimo.
