Zadnji je dan jednomjesečne javne rasprave o reformskim mjerama u zdravstvu, koje predstavljaju zaokret od sustava kakav poznajemo. Do kraja mjeseca predložene će izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ZOZZ) i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZ) pred socijalne partnere u Gospodarsko-socijalnom vijeću, pa na Vladu u srpnju i u Sabor prije ljetne stanke. Hitnoća je to koju mnogi drže neopravdanom s obzirom na to da je riječ o zakonima koji se tiču baš svakog građanina.
Doktori u niskom startu
I zagovornici i protivnici predloženih reformskih mjera svjesni su da je 512 eura po stanovniku, koliko Hrvatska izdvaja za zdravstvo, nedostatno za potpuno besplatnu zdravstvenu zaštitu za sve, na kakvu smo navikli. Dvije milijarde kuna manjka uvelike utječe na čekanja koja su često apsurdno duga, a to i uz najstručnije liječnike i najpredanije osoblje utječe na kvalitetu pruženih zdravstvenih usluga. Nešto se mora mijenjati.
Ministar zdravlja uvjerava da su predložene izmjene jamstvo da će svi građani i dalje u okviru javnog zdravstva ostvarivati prava pod jednakim uvjetima, bez smanjenja opsega usluga na koje svi kao osiguranici HZZO-a imaju pravo. I dalje će ići liječniku bez dodatnih plaćanja, tvrdi Siniša Varga, a zdravstvena usluga bit će dostupnija i bolja.
Liječnici zaposleni u domovima zdravlja ne govore to javno, ali mnogi u niskom startu čekaju zeleno svjetlo da prijeđu u privatnike, dakle imaju interesa. Vlasnicima privatnih ordinacija i bolnica otvaraju se dodatne mogućnosti pristupa kolaču javnog novca pa i oni trljaju ruke.
U pacijente se svi kunu, međutim, baš oni svjedoče koliko je nejasna granica javnog i privatnog kad se odvija u istoj ordinaciji. Stomatologija je primjer privatiziranog dijela zdravstva koji sa svojom košaricom usluga gotovo da i nema previše veze s javnim zdravstvom.
Udruga hrvatskih pacijenata i jučer je javnim pismom upozorila na situacije koje se ne bi smjele događati. O situacijama o kojima pacijenti nisu dovoljno informirani, ne znaju točno svoja prava pa tako ni jesu li zakinuti, trebaju li uopće reagirati ni kako. Takve bi se situacije, međutim, bez jasnih i transparentnih pravila igre u budućnosti mogle događati i češće.
– Predloženim izmjenama ne sprečava se siva ekonomija u javnom zdravstvu, već se možda i potiče, primjerice, u stomatologiji, gdje je moguće jednu uslugu dva puta naplatiti – navodi Mario Drlje iz UHP-a objašnjavajući da je moguće istu uslugu koju je platio HZZO naplatiti i od pacijenta.
Životni vijek i dubina džepa
Usluge "preko socijalnog" često se, pri dogovaranju pacijenta i liječnika o načinu liječenja, otvoreno podrazumijevaju kao nedostatne i loše te se pritom preporučuju one koje se i naplaćuju. Primjerice, skidanje zubnog kamenca ručno, koje pokriva HZZO, bolnije je pa stomatolozi nerijetko upozore na mogućnost da se postupak napravi pjeskarenjem – što košta.
Platiti treba i bijelu plombu, kvalitetna protetika također se plaća... Daleko je to od zajamčene jednakosti i prava na besplatnu zdravstvenu zaštitu i bilo bi pogubno da se sustav stomatološke zaštite prenese u ostale ordinacije. Valja odmah u zakonskom paketu uvrstiti i jasna pravila koja će to onemogućiti. U protivnom, za pet godina životni vijek, istina, produžit će za dvije godine, ali samo onima s dovoljno dubokim džepom.
>> 'Čujem samo kritike bez argumenata, od reforme zdravstva ne odustajemo'
kod doktora nisam bila vec više od 10g., kod zubara sve placam...znaci 512 eura koje nisam potrošila zdravstvu slobodno se može prebaciti na nekog kome je to potrebno....također, farmaceuti se žale da im je ministarstvo cijene svelo na vrecicu bombona,, pitam se onda, gdje završava novac iz zdravstva? ovo što varga pokušava je vracanje zdravstva u 15 st., specijalisti ce nam biti dostupni samo ako cemo imati novca da ih platimo a, nas ce lijeciti doktori opce prakse kojima je sve trošak i koji pojma niti imaju, niti žele imati