Prošle su gotovo tri i pol godine otkako je Yanis Varoufakis dao ostavku na mjesto ministra financija nakon burnog grčkog proljeća 2015. i neuspjelih pregovora s Europom o otpisu duga. Netko drugi povukao bi se nakon takvog iskustva, ali ne i Varoufakis. Nedugo nakon grčkog brodoloma, u Berlinu je lansirao paneuropski ljevičarski pokret DiEM25 (The Democracy in Europe Movement 2025). Početkom ove godine u Ateni je osnovao stranku MeRA kojoj je cilj da Grčku oslobodi dužničkog ropstva. Objavio je političke memoare, u Hrvatskoj objavljene pod naslovom “Ima li ovdje odraslih?”, u kojima je perom vrsnog pisca, direktno iz bruxelleskih bunkera i ratnih kabineta ljevičarske Syrize, opisao 162 dana svog ministarskog staža. Posljednjih mjeseci vrlo intenzivno priprema DiEM25 za izlazak na europske izbore iduće godine.
DiEM25 je jedinstven politički fenomen: izaći će na izbore u cijeloj Europskoj uniji s jednom listom i s jednim programom. Pred Varoufakisom i najužim timom njegovih suradnika, među kojima je jedan od ključnih ljudi hrvatski filozof Srećko Horvat, golem je posao razvijanja stranačke mašinerije koja broji već više od 70.000 članova i 100 spontano okupljenih organizacija. U žestokom ritmu između stranačkih okupljanja, medijskih istupa i aerodroma, grčki političar koji ne odustaje od jedinstvene, slobodne i sretne Europe dao je ekskluzivan intervju Večernjem listu kojim DiEM25 započinje svoju kampanju za europske izbore u Hrvatskoj.
Koja je osnovna ideja s kojom će vaš DiEM25 izaći na izbore za Europski parlament 2019.?
Ideja je jednostavna: Europa je u sistemskoj krizi, ali europski establišment odbija boriti se protiv krize na sistemski način, a rezultat je rast Nacionalističke internacionale, što uzrokuje brodolom Europe i ugrožava temelje civilizacije. DiEM25 ima čvrst, sveobuhvatan prijedlog kako sistemski riješiti europsku sistemsku krizu. Mi to zovemo New Deal za Europu. Zajedno s našim partnerima iz Europskog proljeća, transnacionalnog saveza, predstavit ćemo naš program biračima diljem Europe oživljavajući nadu da postoji alternativa i establišmentu i desnici, ksenofobičnim lažnim antiestablišment snagama koje nude lažna obećanja žrtvama ove beskrajne krize.
Koliko je realno očekivati da vaša paneuropska ideja uspije s obzirom na to da su u EU nacionalni interesi i politike još uvijek dominantni?
Naš je prijedlog realističan onoliko koliko je vjerodostojan, racionalan i primjenjiv. Uostalom, nijednu uspješnu političku revoluciju nikad nisu počeli ljudi koji su bili uvjereni da će uspjeti. Uspješne promjene uvijek su počeli ljudi uvjereni da je ono što predlažu bitno, primjenjivo i dobro.
Kakav bi to New Deal točno bio?
Naš New Deal je new deal za radnike koji ne mogu spojiti kraj s krajem, za zanemarena zanimanja, za žene čija prava nestaju iz dana u dan, za naš zagađeni okoliš, za žrtve bankarske beskrupuloznosti, za migrante, za starije i nemoćne, za marginalizirane, za zajednice i općine, za ostatak svijeta koji treba otvorenu, mirnu i konstruktivnu Europu. Ali, prije svega, naš New Deal je sveobuhvatni niz mjera koje zajedno tvore politiku koja može biti primijenjena sutra ujutro, čak i po postojećim pravilima i ugovorima. Ukratko, naš New Deal realistična je alternativa koja dokida dogmu prema kojoj postojeći poredak nema alternativu.
Srećko Horvat, vaš prijatelj i suosnivač DiEM25, kandidat je euroizbora u Hrvatskoj?
DiEM25 bira svoje kandidate, i donosi sve svoje odluke, na jedinstven način: putem elektroničnog glasovanja svih članova stranke širom Europe. Dakle, da odgovorim na vaše pitanje, tko će biti kandidati u Hrvatskoj, Njemačkoj, Grčkoj itd. odlučit će svi članovi DIEM25 zajedno – ne posebno samo članovi u Hrvatskoj, Njemačkoj ili Grčkoj.
Ljevica je poražena diljem Europe, socijaldemokrati tonu u Njemačkoj, tresu se čak i u Skandinaviji, gdje su bili tradicionalno jaki. Čini se da ljevica nema pravi odgovor na probleme današnjice iako je kriza koja je počela 2008. pokazala neuspjeh neoliberalnog kapitalizma. Što ljevica treba ponuditi?
Upravo je to razlog zbog koje smo stvorili DiEM25: jer je ljevica još jednom podbacila u svojoj povijesnoj zadaći. DiEM25 osnovan je u Berlinu u veljači 2016. sa željom da bude katalizator za sve napredne ljude preko nacionalnih granica i preko podjela koje nameću nacionalne političke stranke, a na osnovi jednog europskog programa za promjenu koji se promovira diljem Europe kao jedan i jedinstveni pokret. Dvije i pol godine poslije imamo potvrdu s terena da je strategija DiEM25 pogođena i da je transnacionalni progresivni pokret, s jednom listom kandidata i jednim programom u svakom kutku Europe, upravo ono što ljevica treba ponuditi.
Globalne ekonomske razlike se smanjuju i istodobno rastu u Europi i drugim razvijenim dijelovima svijeta. Je li to neka vrsta statističke iluzije i zašto je tako?
To uopće nije iluzija. Nikad prije tako veliko bogatstvo nije bilo koncentrirano u tako malom broju ruku. Razlozi su jednostavni, prvo; pomak moći iz političke u ekonomsku sferu i, zatim, iz sfere gospodarstva u sferu financijskog kapitala.
Spomenuli ste nedavno da se progresivne snage svijeta trebaju ujediniti. Naveli ste da se bankari i fašisti, na primjer, ujedinjuju na međunarodnoj razini, dok ljevica ostaje razjedinjena. Rekli ste tom prilikom da svijet treba “progresivnu internacionalu”. Jeste li svjesno izbjegli izraz “socijalistička internacionala” kako ne biste izazvali sjećanje na bivšu komunističku internacionalu i sve poraze povezane s idejom socijalizma i komunizma?
Da. Riječi, kao moda, dolaze i odlaze poput plime i oseke. Ne zaboravite da Socijalistička internacionala postoji: to je ono što je ostalo od zajednice socijaldemokratskih partija; stranke koje su prodale svoju dušu i naše narode financijerima u 1980-im, 1990-im i 2000-im godinama. Dapače, naša je povijesna dužnost ujediniti u borbi protiv mjera štednje i fašizma ne samo marksističke socijaliste nego i ekologe, feministe, čak i antisistemske liberale i progresivne konzervativce.
Populisti će vjerojatno biti druga najjača snaga u Europskom parlamentu od 2019. Što je pravi odgovor na vrlo efektne poruke populističkih stranaka? Brine li vas razvoj političke situacije u Italiji?
Opisao sam događaje u Italiji kao novi fašistički moment. Mogu li biti zabrinut više nego što jesam? Tužno, DiEM25 je predvidio da će se odluka europskog establišmenta da dugove bankara prebaci na leđa većine vratiti kao bumerang u obliku bujanja novih fašista – rasističke, Nacionalističke internacionale – kao što smo već opisali. To se upravo sad događa i DiEM-ov radikalni europeizam čini nam se kao jedina prepreka koju možemo postaviti na put fašistima.
Jesu li mladi posebna politička snaga? Kao otac i autor knjige “Što sam rekao kćeri o ekonomiji” što možete kazati o buđenju mladih iz političke apatije?
Mladi nisu posebna politička snaga. Oni su samo naslijedili kaos koji smo mi stvorili, mladi su i izvor nade kojim se ima priliku iskupiti. Na svakom okupljanju DiEM25 diljem Europe mladi se jate sa svojim idejama i entuzijazmom. U Velikoj Britaniji Jeremy Corbyn dokazao je da su mladi spremni i voljni uključiti se u politiku ako mogu računati na poštene političare koji govore ono što misle i misle ono što govore. Mladi su, ukratko, sve samo ne apatični: oni su parna lokomotiva koja vuče naprednu politiku.
Jesu li izbjeglice i migranti tema kojom populisti manipuliraju jer imigranti zapravo ne predstavljaju realnu opasnost Europi? Italija i Grčka imaju stvaran problem s izbjeglicama, ali sjeverna Europa treba migrante. Da i ne spominjemo europske granice koje su de facto zatvorene. Kako to komentirate?
To je DIEM25-ova teza od samog početka: Ne postoji migracijska kriza. Postoji europska kriza koja omogućuje zlim političkim snagama da okrenu dobre ljude protiv “drugih”, stranaca, izbjeglica. Zadnje što smijemo zaboraviti jest da su nacisti zadobili snagu uvjeravajući dobre ljude da im je teško zbog kapitalističke krize za koju su krivi Židovi, stranci, ljevica itd. Povijest ponavlja samu sebe, i ne nužno kao farsu.
Je li zajamčeni minimalni dohodak, spomenut kao mogućnost u nizu europskih zemalja, ekonomska mjera koja zapravo vodi prema komunizmu kako ga je originalno zamislio Marx? Je li takva mjera u liberalnoj demokraciji i modernom kapitalizmu pravi put prema boljem, ravnopravnijem društvu?
DiEM25 zagovara univerzalnu temeljnu dividendu. Predlažemo uvođenje javnih zaklada u koje bi kompanije poput Googlea prenijele postotak – recimo, inicijalno, 10 posto – svoje dobiti. Iznenada, svako bi dijete imalo zakladu koja akumulira dividende koje osiguravaju univerzalnu temeljnu dividendu, koja bi rasla sukladno automatizaciji i tako da ograničava nejednakosti i stabilizira makroekonomiju. U budućnosti, postotak dobiti koji ide u takve fondove trebao bi rasti. Zamislite: ako bi se taj postotak bližio 100-postotnom, društvo bi naginjalo decentraliziranom tipu komunizma.
Socijalisti su uvijek imali velike, revolucionarne, utopijske ideje koje su završavale u velikim, krvavim porazima. Moramo li odustati od takvih velikih, socijalističkih utopijskih ideja koje ljudima daju nadu? Je li život bez nade i dostojanstva moguć?
Svaki poraz koji spominjete pomogao je razvoj civilizacije – i u određenoj mjeri – kapitalizma. Da nije bilo tih ideja i u konačnici tih poraza, danas ne bi postojale javne bolnice, mirovine, minimalne plaće, ne bi bilo ženskih prava, okolišnih standarda itd. itd. Svaka generacija progresivaca ukleta je jer se mora boriti za dobro uvijek iznova. Ne postoji takva stvar kao što je konačni poraz i ne postoji konačna pobjeda.
Talijanski filozof Enzo Traverso u svojoj knjizi “Melankolija ljevice” piše o tome da ljevica mora odustati od ideje da počinje uvijek sve iznova. Je li vrijeme da socijalisti nastave s mjesta do kojeg je stigao neoliberalni kapitalizam?
Socijalisti to uvijek rade. Karl Marx nije počeo od početka. Umjesto toga, on je brusio teorije slobodnog tržišta Adama Smitha i Davida Ricarda. Jedino što si ne možemo priuštiti jest melankolija. Našim srcima mora ovladati nada, čak i ako su naši umovi skeptični.
U intervjuu s vođom britanskih laburista Jeremyjem Corbyinom razgovarali ste o tehnologiji i rekli da zamišljate komunizam kao TV seriju “Zvjezdane staze”, gdje bi roboti radili umjesto ljudi, a ljudi vodili filozofske rasprave. Ali čini se da tehnologija vodi svijet u potpuno drugom smjeru – smjeru totalitarne kontrole, većih socijalnih razlika i raznih zloupotreba. Kako to možemo promijeniti?
Organiziranjem! Uz pomoć demokratskih politika. To je ono što će napraviti razliku između povijesne putanje koja nas vodi do budućnosti kao iz “Zvjezdanih staza” i povijesne putanje koja nas vodi do budućnosti koja nalikuje na “Matrix”!
U svojoj novoj knjizi “Ima li ovdje odraslih?”, koju ste najavili u intervju Večernjem listu prije dvije godine, pišete o teškim pregovorima između Grčke i Trojke. Ti su pregovori završili grčkom predajom, vaš prijatelj, grčki premijer Alexis Tsipras, izdao je vaš zajednički plan za izlazak Grčke iz krize. Zašto ste napisali tu knjigu i kako ste se osjećali dok ste je pisali?
To mi je bilo moje najbolnije spisateljsko iskustvo. Zapravo, morao sam osloboditi traumatične događaje iz 2015., ali ovaj put bez nade i bez adrenalina. Zašto sam je napisao? Zato što autsajderi imaju demokratsko pravo znati što insajderi rade u njihovo ime s druge strane zatvorenih vrata!
Kakva je bila reakcija na knjigu u Europi?
Odlična. Establišment se posakrivao. Pokušali su me oklevetati na osobnoj razini, ali nitko nije odgovorio na moj izazov: “Pokažite mi jednu rečenicu, jedan odlomak, bilo koju stranicu gdje sam napisao nešto što nije istina.” Nasuprot tome, primio sam nebrojene poruke zahvalnosti od ljudi iz cijelog svijeta jer sam im omogućio da spoznaju zločin protiv logike koji je učinjen u njihovo ime.
Jeroen Dijsselbloem, predsjednik Eurogrupe, nedavno je objavio da je grčki paket spasa, tzv. bailout, bio loš, što ste vi tvrdili cijelo vrijeme pregovora. Kako se osjećate sad kad Dijsselbloem izjavi takvo što?
Zabavljen sam smjelošću onih koji su napravili toliku štetu i koji sad priznaju svoj grijeh samo kako bi stekli slavu.
Čak i danas ima eksperata koji tvrde da bi Grčka propala da Syrizina vlada na čelu s Tsiprasom nije potpisala ugovor o bailoutu s Trojkom. Kako danas gledate na svoje odluke iz 2015. ? Iz ove perspektive, biste li učinili nešto drukčije?
Grčki će dug biti otpisan. Što dulje čekaju, veći će biti otpis duga, i slabija Grčka u idućim desetljećima. Danas žalim jedino to što sam bio previše civiliziran, i previše pomirljiv, prema onima koji su nanijeli štetu Grčkoj i Europi.
Slažete li se da političar ponekad mora zaprljati ruke da bi postigao plemenit cilj? Jeste li spremni učiniti nešto takvo kad bi to bilo potrebno?
Već jesam!
Neki stručnjaci tvrde da će se sljedeća financijska kriza dogoditi vrlo brzo, možda već 2020.?
Pogrešno pitanje! Nemamo pravo razgovarati o idućoj krizi dok ova koja je počela 2008. godine još uvijek traje!
Kako će se razvijati politička situacija u Sjedinjenim Državama? Može li Donald Trump pobijediti i na sljedećim izborima?
Jako se toga bojim; uz način na koji se ponaša Demokratska stranka, Trumpu je osiguran drugi mandat.
Pogledajte video: Martina Dalić predstavila svoju knjigu
Problem današnjeg svijeta nije u nikakvim desnim pokretima nego naprotiv u liberalno anarhističkoj histeriji na koju su nasjeli ni manje ni više nego upravo ljevičari. Ti isti ljevičari su se danas pridružili svojim nekad najvećim neprijateljima. Nekontroliranom liberalizmu. Nekada je to za ljevičare bilo najveće zlo. Sigurno veće i od nacionalizma. Znamo dobro kakav je odnos autohtone ljevičarske ideologije bio prema npr. homoseksualizamu braku državi itd. Danas ljevičari umjesto da se bore za prava radnika pravednije društvo nekontrolirano ekonomsko raslojavanje red i rad oni se uhvatili u zajedničko kolo sa sijačima nereda kaosa i anarhije na svim poljima.