Je li moguće da su Kristian Razum i Jovan Mirković uz Prokuplja djelovali sami ili je vjerojatnije da su za nekoga radili?
Teško je reći, moguće je da su bili organizatori, a moguće je i da su bili dobro plaćeni administratori. Četiri milijuna napada po 15 dolara iznos je od ukupno 60 milijuna dolara. Trošak njihove DDoS infrastrukture minijaturan je u odnosu na ovaj iznos i pitanje je gdje se sav taj novac nalazi, tako da je vjerojatnije da je riječ o administratorima. Ako se složimo da je samo riječ o administratorima, optužene je bilo moguće “regrutirati” na mnogobrojnim forumima i web-stranicama koje se bave graničnom hakerskom tematikom, a možda čak i na deep-webu, što je nejavni oblik interneta kojem se pristupa uz pomoć posebnih internetskih klijenata. Zanimljivo je da su dvojica od njih iz naše regije, iz čega se može zaključiti da su se znali otprije ili da je osoba koja ih je regrutirala ciljano tražila administratore s našega govornog područja – a to bi pak značilo da nisu svi još uhvaćeni.
Koliko su današnji antivirusni softveri dostatni u zaštiti od hakera i mogu li biti ispred njihovih alata?
Ako posjedujete računalo koje koristi posljednju verziju operativnog sustava i imate sve sigurnosne zakrpe, i dalje niste sigurni. Na vašoj mreži nalazi se vjerojatno telekomov router, čije sigurnosne postavke i softver vjerojatno nisu ažurirani godinama. Na vašoj mreži spajate razne uređaje (od mrežnih printera, videoplayera i pametnih TV-a...) čija računalna sigurnost prilikom njihove izrade nije bila neki osobito bitan kriterij. Prošle je godine američki kasino bio opljačkan preko interneta koji je bio spojen s temperaturnim senzorom u akvariju, a prije dvije godine naša je policija prisluškivala lopove koristeći se pametnim TV-om koji su koristili u stanu u kojem su boravili. Nekoliko godina prije nepoznati netko (vjerojatno Izraelci i Amerikanci) uništili su nekoliko tisuća centrifuga za oplemenjivanje urana u tajnim iranskim pogonima, a ta računala uopće nisu bila spojena na internet. Računalna sigurnost u velikoj je mjeri iluzija, što naravno ne znači da ne biste trebali koristiti različite mjere sigurnosti i pozornosti.
Mogu li hakerski udari izravno naštetiti običnom građaninu ili on ipak ne može osjetiti udar na korporaciju čije usluge možda koristi?
Hakerski napadi mogu naštetiti svakome, netko može preuzeti kontrolu nad vašim e-mail računom ili društvenim mrežama. Moguće je preuzeti kontrolu nad vašim mobilnim telefonom i autorizirati bankovne transakcije, moguće je presresti ili na druge načine preoteti pristup internetskom bankarstvu.
I kaj bumo ve? Razgovor vam se prekinuo ili kaj? Ko da se novinaru žurilo nešto napisati pa nije imao vremena završiti razgovor!