Najmanje deset godina domaća javnost zna za nešto što se zove Distributed Denial-of-service, odnosno DDoS zbog kojega je sada u pritvoru stariji maloljetnik iz Zaprešića. Jer, 2008. pojavile su se informacije da je pao jedan od popularnijih hrvatskih news portala. Napadi su se na taj portal i ponavljali.
Onda opet 2011., za prosvjeda protiv Vlade J. Kosor koji su u nekim elementima nalikovali na one organizirane u Egiptu, no s daleko slabijim rezultatima, na oko sat i pol prestala je raditi stranica vlada.hr. Vjerojatno je da je upravo to bio DDoS napad. Četiri godine kasnije ovo smo doznali od HT-a nakon što je primijećeno da ne rade njihove internetske stranice: U poslijepodnevnim satima zabilježene su poteškoće u radu podatkovnih mobilnih i fiksnih usluga te ISP usluga u mreži HT-a. Razlog tome je DDoS napad, vrsta napada na ICT sustave u kojem se generira velika količina prometa koja onemogućuje opsluživanje legitimnih korisnika.
Ni nakon jednog ni nakon drugog slučaja nije poduzeta nikakva ozbiljnija akcija. Ili se barem za takvu nije čulo. Sve do uhićenja 19-godišnjeg hakera iz Zaprešića DDoS i slični napadi tretirani su i od vlasti, ali i od medija gotovo kao tinejdžerska obijest, kao iskazivanje hakerskog talenta i privlačenje pozornosti javnosti kakvog adolescenta. Nitko te napade nije stavio u kontekst vremena, u kontekst budućnosti koja neprestano donosi tehnološki napredak, a s njime, uz još jače DDoS napade, i načine kako da se na njima – zaradi. Kristijan iz Zaprešića posjedovao je kriptovaluta u iznosu od gotovo milijun i pol dolara. Njegovi vršnjaci drugdje u svijetu možda su utrživali i desetak puta toliko.
Hrvatska se policija s pravom hvali uhićenjem, i nizozemski kolege koji su ponijeli glavni teret operacije navode kako u Hrvatskoj teče zasebna istraga o slučaju webstresser.org. Osnovana je, naime, Služba kibernetičke sigurnosti Uprave krim-policije. I ne prekasno, jer pripremite se, vijesti o ovakvim operacijama postat će redoviti sadržaj vijesti.
