Rusija je u srijedu objavila da je uspješno izvela probno lansiranje interkontinentalnog balističkog projektila Bulava s podmornice na nuklearni pogon u Ohotskom moru. Testiranje je uslijedilo nedugo nakon rijetkog telefonskog razgovora ruskog predsjednika Vladimira Putina s čelnicima Finske i Norveške, koji je izazvao nesuglasice među europskim saveznicima oko načina komunikacije s Kremljem, piše Newsweek.
Prema priopćenju ruskog Ministarstva obrane, projektil je lansiran sa strateške nuklearne podmornice Generalissimo Suvorov, raspoređene u Ohotskom moru, u sjeverozapadnom dijelu Tihog oceana. Cilj lansiranja bio je vojni poligon Čiža u Arhangelskoj oblasti, na sjeverozapadu Rusije, nedaleko od granica s Norveškom i Finskom. Balistički projektil Bulava ima deklarirani domet veći od 8000 kilometara i može nositi nuklearne bojeve glave. Zajedno s podmornicama klase Borej predstavlja važan dio ruskih strateških nuklearnih snaga, namijenjenih odvraćanju mogućeg napada i osiguravanju sposobnosti uzvratnog udara. Svaka podmornica te klase može nositi do 16 projektila Bulava. Iako Rusija povremeno provodi slična testiranja, najnovije lansiranje privuklo je pozornost zbog diplomatskih događaja koji su mu prethodili. Naime, finski predsjednik Alexander Stubb i norveški premijer Jonas Gahr Støre nedavno su telefonski razgovarali s Putinom o ratu u Ukrajini i mogućnostima njegova okončanja.
Prema priopćenju finske vlade, razgovor su inicirala dvojica nordijskih čelnika, a među temama bili su i planirani trilateralni pregovori Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, koji bi se sljedećeg mjeseca trebali održati u Abu Dhabiju. Razgovaralo se i o širim sigurnosnim izazovima u Europi. Kremlj je potvrdio da su Finska i Norveška zatražile razgovor, tijekom kojeg je Putin optužio Europsku uniju i NATO da svojim 'konfrontacijskim politikama' pridonose produljenju rata u Ukrajini. Telefonski razgovor izazvao je različite reakcije među europskim saveznicima, pri čemu su pojedini čelnici upozorili da bi samostalni diplomatski kontakti s Moskvom mogli narušiti europsko jedinstvo. Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je da je 'vrlo skeptična' prema razgovoru s ruskim predsjednikom, izrazivši sumnju u mogućnost postizanja konkretnih rezultata izravnom komunikacijom s Kremljem. 'Mislim da bismo trebali očuvati europsko jedinstvo umjesto da djelujemo samostalno', poručila je Frederiksen danskim medijima.
Sličnu poruku uputio je i poljski premijer Donald Tusk, koji je pozvao na 'apsolutni oprez i budnost' u kontaktima europskih država s Putinom. Litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys naglasio je da svaki razgovor s Rusijom mora biti utemeljen na zajedničkom europskom stajalištu. 'Pojedinačni razgovori s Putinom, bez jasnog dnevnog reda, nikada nisu donijeli rezultate Europi. Nijednom', poručio je Budrys na društvenim mrežama. Suzdržan je bio i švedski premijer Ulf Kristersson, koji je otkrio da nije bio unaprijed obaviješten o razgovoru. 'Imam prilično niska očekivanja od ovakve vrste razgovora', izjavio je. Stubb i Støre odbacili su kritike da su djelovali bez konzultacija s partnerima, istaknuvši da su se prethodno temeljito savjetovali sa saveznicima, ali i naglasili da tijekom razgovora nisu nastupali kao predstavnici Europe u cjelini.
Kontakti europskih čelnika s ruskim predsjednikom već su ranije izazivali prijepore. Kada je tadašnji njemački kancelar Olaf Scholz u studenome 2024. razgovarao s Putinom, Estonija je taj potez ocijenila 'strateškom pogreškom', dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio da je time otvorena 'Pandorina kutija'. Finski predsjednik Stubb u utorak je poručio da Helsinki 'nikada ne razgovara o Ukrajini iza leđa Ukrajine', ali je istodobno naglasio da se mirovni sporazum ne može postići 'šutnjom'. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je Stubbu i Støreu na detaljnim informacijama o razgovoru s Putinom, dok je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha potvrdio da je Kijev bio upoznat s diplomatskim kontaktima. Najnoviji razvoj događaja dolazi u vrijeme pojačanih sigurnosnih napetosti između Rusije i NATO-a. Finska i Norveška, koje dijele granicu s Rusijom, posljednjih godina povećavaju izdvajanja za obranu i jačaju vojne kapacitete, dok pojedini dužnosnici Saveza upozoravaju na mogućnost ruskog napada na teritorij NATO-a u sljedećih nekoliko godina.
Otvori KEKS Pay
Zašto U VL nigdje ne možemo pročitati da je EU izbsčena iz pregovora SAD-a, Rusija i Ukrajine? Štoviše, Rusi se sprdaju da ako žele sudjelovati, mogu kupiti kartu za gledalište, ali da za stolom neće biti. Ukrajinu nije niti čuti, a mi nek i dalje plaćamo taj rat.