Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev šokirao je ruskog predsjednika Vladimira Putina kada ga je javno, pred kamerama, i to u njegovoj nazočnosti, pozvao da zaustavi rat i vrati se pregovorima po formuli Istanbul 2.0. Bio je to jedinstven trenutak. Dosad su pozivi na prekid rata Putinu uglavnom stizali iz Bruxellesa ili Washingtona, odnosno iz UN-a, ali nikad od njegovih najbližih saveznika. Kazahstan je snažno povezan s Rusijom, povijesno, politički i ekonomski. S Rusijom dijeli i granicu dugu čak 7500 kilometara. Kazahstan je i članica Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) i Euroazijske ekonomske unije, nastale na temeljima Zajednice neovisnih država, koja je osnovana nakon raspada Sovjetskog Saveza. Oba saveza, naravno, predvodi Rusija. Drugim riječima, Putinu nije isto kada ga na prekid invazije pozovu njemački ili francuski čelnici ili Tokajev. Riječi saveznika u ovom slučaju imaju veću težinu od riječi protivnika, a zato je i ruska reakcija ovoga puta bila više nego odmjerena. Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov nije se obrušio na Tokajeva kao što bi se u sličnoj situaciji obrušio na Macrona ili Merza, nego je pristojno odbacio njegov prijedlog, objasnivši da je on neprovediv, svalivši za to krivnju na Ukrajinu i uvjeravajući da je i Putin Tokajevu tom prilikom iscrpno objasnio tijek “specijalne vojne operacije”.
2026. godina. Putin je odbio primirje, i prekid vatre dok traju pregovori, on traži ultimatume I očekuje da mu Ukrajina preda čak i teritorij koji ne kontroliraju. Odbio je I Ukrajinski prijedlog o privremenom prekidu vatre u trajanju od 60 dana u svrhu provedbe izbora u Ukrajini, Putin je odbio i pristao na najviše 1 dan primirja da mogu organizirati izbore... 2022, 2023 i 2024. godine pristao bi na to.