Kolone, gužve, zastoji... uobičajena su ljetna priča na najstarijem dijelu Autoceste A1 između Zagreba i Karlovca. Tih 40-ak kilometara prve autoceste napravljene u Hrvatskoj ponekad se čini nemoguće proći, a kada se dogodi prometna nesreća, put koji inače traje devedesetak minuta može trajati i satima; posebno na kraju vikenda kada se u srpnju i kolovozu za ulazak u Zagreb vozi i čeka satima u kolonama dugim i do deset kilometara. Taj djelić autoceste odavno je postao usko grlo autoceste A1 je ga je promet odavno prerastao.
U ostatku godine, kada nema toliko stranaca i turista na autocesti, odnosno kada promet, po izjavama prometnih stručnjaka na autocestama padne i za 60 posto, na toj je autocesti itekako živo. Ona je postala spona dva grada, cesta kojom Karlovčani svakodnevno odlaze na posao ili školovanje u Zagreb, a koriste je i svi koji svakodnevno s Jadrana idu ka metropoli. Da je promet odavno prerastao kapacitet autoceste koja je izgrađena i puštena u promet prije 53 godine, znaju i prometni stručnjaci i inženjeri, pa se već desetljeća priča o tome da ju je nužno s četverotračne dograditi u autocestu s ukupno šest prometnih trakova; po tri u oba smjera.
Prva hrvatska autocesta postala usko grlo: Evo kako će se riješiti gužve između Zagreba i Karlovca
U vrijeme Hrvatskog proljeća postojala je snažna inicijativa povezivanja hrvatskog sjevera i juga autocestom, ali je zaustavljena jer je okarakterizirana kao nacionalistički projekt. Ipak, 1972. izgrađen je manji dio dug 44 kilometra, dionica Zagreb – Karlovac, ali kao dio budućeg riječkog pravca, a ne početak splitskog.
Komentara 13
Srbi i domaći izdajnici spriječili su izgradnju autoceste Zagreb-Split sa hrvatskim novcem, a na se gdje je završio taj i sav hrvatski novac.
S tim novcima je izgrađena pruga Beograd-Bar
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
U vrijeme Hrvatskog proljeća postojala je snažna inicijativa povezivanja hrvatskog sjevera i juga autocestom, ali je zaustavljena jer je okarakterizirana kao nacionalistički projekt. - I onda neki Hrvati žale za tom raspalom tvorevinom. Nismo smjeli izgraditi autocestu između dva najveća hrvatska grada jer je to pazi "nacionalizam". I je. Samo u Hrvatskoj hrvatski nacionalizam mora biti normalan i ideologija većine normalnih hrvatskih ljudi.