Na hrvatskim cestama lani je poginula 331 osoba, što je 24 smrtno stradalih više nego godinu dana prije. Pri tome je 208 osoba poginulo na mjestu nesreće, dok ih je 123 preminulo pri prijevozu u bolnicu ili u razdoblju od 30 dana nakon nesreće.
Te podatke je iznio Miron Huljak iz Ministarstva unutarnjih poslova na okruglom stolu “Aktualno stanje sigurnosti cestovnog prometa u RH i EU s posebnim osvrtom na Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa RH 2011. – 2020.”, koji je jučer održan u organizaciji udruga Sigurnost u prometu i u suradnji sa zagrebačkim Fakultetom prometnih znanosti. Huljak je istaknuo da je Hrvatska, što se tiče broja poginulih u prometnim nesrećama na cesti, došla do plafona i da se ništa neće promijeniti bez velikih zahvata u cijeli sustav.
Napomenuo je i da u razvijenim zemljama postotak osoba koje su preminule nakon nesreće tijekom prijevoza i unutar 30 dana 20 posto, dok je kod nas to gotovo 40 posto. U Hrvatskoj je lani u prometnim nesrećama poginulo osmero djece, što je 300 posto više nego 2016. kad su smrtno stradala dva djeteta. Huljak je posebno istaknuo podatak da je 62 posto djece poginulo kao putnici u automobilu.
– Ta su djeca poginula vozeći se u vozilu sa svojim roditeljima kad bi trebala biti najsigurnija, no nisu se propisno prevozila – poručio je Huljak. Ljupko Šimunović, profesor na FPZ-u, kazao je da u razvijenim zemljama djeca puno više stradavaju kao putnici u automobilu nego kao pješaci, dok je u nerazvijenim zemljama obrnuta situacija.
Stoga je preporuka stručnjaka roditeljima da ne voze automobilom djecu u školu jer je to opasno i za djecu u vozilu i za djecu koja dolaze pješice u školu. Na okruglom stolu iznesen je i zabrinjavajući podatak da je do 15. veljače ove godine na hrvatskim cestama već poginulo 27 osoba, što je 17 posto više nego u istom periodu prošle godine.
Kada se radi o ekonomiji, zdravstvu, socijalnom uređenju u državi i drugim parametrima usporedbe, često se uspoređujemo sa Švedskom. Ne treba naglašavati, da te usporedbe u velikoj većini govore u korist Švedske. Ista stvar je i u broju saobraćajnih nesrećasreća na našim cestama, pa sa time i broju poginulih od 331 osobe u 2017-oj. U Švedskoj sa 9 800 000 stanovnika zadnjih godina u saobraćaju pogine između 260 i 270 osoba. Ne treba naglasit da je u Švedskoj broj automobila u saobraćaju stalnom porastu, a isto tako je u porastu i svijest vozača, pa i donošenje političkih odluka u smjeru poboljšanja uvjeta u saobraćaju. Dok vlasnici BMW-a i Audia smatraju da su oni glavni faktor na cestama, imat će mo crnu statistiku koje će se trebat bojat, a i sramit.