Američko sveučilište Princeton objavilo je opširnu studiju o povijesti korupcije i borbe protiv nje u Hrvatskoj, piše tportal. Rad istražuje korjene korupcije još od Austrougarske. Navodeći povjesničara Tvrtka Jakovinu autor Gabriel Kuris ističe da je Hrvatska od carstva naslijedila zakone i norme, ali i birokratski sustav u kojem je korupcija bila postojana, no ipak pod kontrolom. Jakovina čak smatra da su siva ekonomija, nepotizam i sitna korupcija karakteristična obilježja balkansko-mediteranske regije.
Rat je 1991. godine otvorio nove prilike za korupciju. Turizam je bio onemogućen, gospodarstvo je bilo urušeno, a pod međunarodnim embargom Hrvati su oružje morali nabavljati ilegalnim kanalima što je ojačalo međunarodni kriminal i ratne profitere.
Nakon rata koji je trajao do 1995. uslijedila je korupcija koju je povjesničar Ivo Banac nazvao \'kriminalnom privatizacijom\'. Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pozvao je 200 obitelji da predvode privatizaciju i gospodarski razvoj nagradivši lojalne vrijednim pogodnostima.
Za Tuđmanova života o korupciji se nije govorilo; vlasti nisu priznavale da ona postoji. No u siječnju 2000, nakon što je umro, njegova je stranka izgubila izbore, a na vlast je došla koalicija koja je kao strateške ciljeve postavila pridruživanje EU i NATO-u. Uslijedila je liberalizacija nakon koje su mediji i civilna društva počeli propitivati korupciju koja je za Tuđmana cvjetala na visokoj razini.
>> Špica iza rešetaka: Bili su VIP, a sada se šeću zatvorskim krugom
