Naslovnica Vijesti Hrvatska

Preminuo Slavko Goldstein. 'Bio je čovjek čvrstih uvjerenja'

Slavko Goldstein umro je u Zagrebu u devedesetoj godini života
13. rujna 2017. u 21:03 23235 prikaza
Slavko Goldstein
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/9

“Ponosim se odlikovanjem koje sam primio iz ruku Vece Holjevca 1944. godine u Prvom hrvatskom korpusu NOV-a. To je bio orden za hrabrost”. Tako je govorio Slavko Goldstein, urednik, publicist, kritičar, nakladnik, filmski redatelj i scenarist, utemeljitelj i prvi predsjednik Hrvatske socijalno-liberalne stranke, dugogodišnji predsjednik Židovske općine Zagreb, ali i nekadašnji predsjednik židovske vjerske zajednice Beth Israel koji je umro 13. rujna u Zagrebu u devedesetoj godini života. Slavko Goldstein bio je jedan od vodećih hrvatskih i židovskih intelektualaca čija je svaka rečenica u hrvatskom javnom životu imala posebnu težinu. Na sebi svojstven, osebujan način Goldstein je bio arbitar hrvatske političke scene čiji je utjecaj u društvu bio daleko veći od njegovih formalnih funkcija. Odlično informiran, Goldstein je bio nezazobilazni sugovornik svima onima koji su htjeli dokučiti hrvatske političke tajne i stranputice.

Slavko Goldstein 'REHABILITIRA SE USTAŠKI TOTALITARIZAM' Goldstein: Plenković zbog oportunizma nije uklonio ploču HOS-a

Objavio Anićev rječnik

Rođen je u Sarajevu 22. kolovoza 1928. godine. Rano djetinjstvo proveo je u Karlovcu, gdje mu je otac trgovao knjigama. Iz Karlovca je pobjegao 1941. godine nakon protužidovskih pogroma u kojima mu je stradao otac. Od proljeća 1942. do kraja Drugog svjetskog rata golobradi Goldstein bio je u partizanima. Maturirao je u Karlovcu nakon rata, a na zagrebačkom Filozofskom fakultetu studirao je književnost i filozofiju. Bio je član osnivačke redakcije Vjesnika u srijedu, radio je na Radio Zagrebu, glavni je urednik Novinskog izdavačkog poduzeća Stvarnost i utemeljitelj Sveučilišne naklade Liber, urednik hrvatskih izdanja slovenske Cankarjeve založbe. Godine 1990. osniva obiteljsko poduzeće Novi Liber čiji je najveći uspjeh objava Rječnika hrvatskoga jezika Vladimira Anića, možda i najprodavanijeg rječnika u neovisnoj Hrvatskoj. “Anićev Rječnik je baza zdravog pristupa hrvatskome jeziku. Jezik se ne može razvijati bez slobode, kao što se bez slobode ne može razvijati misao”, govorio je Goldstein djelatno se boreći protiv nasilja nad jezikom. Uredio je više od 150 knjiga, a kao nakladnik radio je na 400 naslova.

Kao novinar i kritičar, Goldstein je surađivao s brojnim novinama i časopisima. Bio je scenarist i koscenarist filmova “Signali nad gradom” Žike Mitrovića, “Prometej s otoka Viševice” Vatroslava Mimice, “Četvrti suputnik” Branka Bauera, “Akcija stadion” Dušana Vukotića... Režirao je i dokumentarne filmove, objavljivao pretiske važnih starih hrvatskih knjiga, među kojima je i Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe Fausta Vrančića i Belostenčev “Gazophilacium”.

Poruka Račanu i BudIši

Afirmirao se i kao (su)autor povijesnih knjiga s naglaskom na Drugom svjetskom ratu, kao što su to “Holokaust u Zagrebu”, “Jasenovac i Bleiburg nisu isto” ili “Jasenovac - tragika, mitomanija, istina”. Među najbolje prihvaćenim knjigama mu je memoarska proza “1941. – godina koja se vraća” za koju je dobio nagradu Kiklop za najbolju publicističku knjigu 2007. godine i nagradu Jutarnjeg lista. Sa sinom Ivom, sveučilišnim profesorom povijesti i diplomatom, objavio je i Titovu biografiju koja ima čak 1300 kartica. Goldstein je bio i glavni urednik časopisa Erasmus koji je bio snažno opozicijski usmjeren prema načinu i sadržaju vladavine Franje Tuđmana.

“Od Tuđmana ne bih primio odličje. Nisam ga primio ni od bivše Jugoslavije”, izjavio je Goldstein za Večernji list u siječnju 2000. godine, nakon pobjede Račanove koalicije nad HDZ-om, kada je Račanu i Budiši poručio: “Mojim prijateljima i istomišljenicima koji su sada na vlasti želim reći neka im vlast ne udari u glavu. Neka ih ne obuzme bahatluk kakav smo iskusili od bivše i bivših vlasti. Neka imaju na umu da nisu gazde nama biračima, već obrnuto: mi smo ih izabrali, mi ih plaćamo, mi smo im povjerili da za nas obavljaju neke državne poslove, mi ih možemo i smijeniti”.

I posljednjih godina svoga života, i nakon suprugine smrti, Goldstein je bio aktivan i u društvu i u politici, pa je tako bio savjetnik bivšeg premijera Zorana Milanovića, “umočen” i u aferu “Dnevnice”. Nažalost, nije uspio obnoviti zagrebačku sinagogu koji su srušili ustaše, niti se izborio da se Židovima vrati njihova imovina. Čak ni lucidni pragmatik poput Goldsteina nije uspio provesti baš sve što je naumio. 

tito pozira kiparu teza digla prašinu Goldstein izazvao struku na 'okršaj': Je li Tito bio antifašist i nakon 1945.? 21.03.2015., Zagreb - U Velikoj dvorani Starogradske vijecnice odrzana je osnivacka skupstina Antifasisticke lige Republike Hrvatske. Photo: Davor Visnjic/PIXSELL Oprezno s Titom Slavko Goldstein: Tito bio najuspješniji vođa protiv fašizma u Europi

Premijer uputio sućut

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je sućut obitelji Slavka Goldsteina u povodu njegove smrti. U sućuti predsjednika Vlade stoji:

"Poštovana obitelji, u povodu smrti gospodina Slavka Goldsteina u ime Vlade Republike Hrvatske i moje osobno primite izraze sućuti".

Rekli su o Goldsteinu...

Uz Vladu Gotovca bio je osnivač prve oporbene stranke     

Slavka Goldsteina pamtit ćemo kao čovjeka koji se za vrijeme komunizma isticao demokratskim i liberalnim gledištima, posebice u gospodarstvu i politici. Uz Vladu Gotovca on je, još u vrijeme komunizma, bio pokretač i osnivač prve oporbene stranke, HSLS-a. Mi u HSLS-u pamtit ćemo ga kao prvog predsjednika savjeta HSLS-a, što je bio do 90-ih – kazala je Dorica Nikolić .     

 Zadužio je hrvatsku historiografiju remek-djelima     

 Iako Goldstein po obrazovanju nije bio povjesničar, svojim je radovima hrvatsku historiografiju zadužio puno više od većine hrvatskih školovanih povjesničara. Njegova “1941. – godina koja se vraća” remek-djelo je jer pokazuje da događaje ne smijemo promatrati kao otoke u prošlosti, već kao procese koji se ponekad, na našu sreću ili na našu žalost, ponavljaju – kaže Hrvoje Klasić.     

  Intelektualac spreman zalagati se za svoja uvjerenja     

Hrvatski javni prostor ovom je smrću doživio težak gubitak jer je S. Goldstein spadao u rijetke hrvatske intelektualce koji su imali čvrsta uvjerenja i bili su spremni za njih se zalagati. Gubitak je to i za hrvatsku historiografiju jer je, iako nije bio profesionalni povjesničar, svojim radovima bitno pridonio boljem poznavanju naše suvremene povijesti – kazao nam je Neven Budak. (bma)     

Elipso