Povjesničar i arhivist akademik Petar Strčić umro je u nedjelju u 83. godini života u Rijeci, izvijestila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).
Strčić se rodio u Krasu na otoku Krku 1936. godine. Karijeru je započeo u osnovnim školama u Vrbniku i Čavlama, nakon čega je od 1961. do 1978. radio u Sjevernojadranskom institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a potom u Centru za historiju radničkog pokreta i NOR-a u Rijeci. Od 1978. do 1990. bio je ravnatelj Arhiva Hrvatske, a od 1990. do 2005. upravitelj Arhiva HAZU.
Također je bio profesor na fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Puli. Za redovitog člana HAZU, u Razredu za društvene znanosti izabran je 2000.
Akademik Strčić je od 2008. bio voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci. Uglavnom se bavio poviješću zapadnog dijela Hrvatske, posebno hrvatskim narodnim preporodom u Istri i na kvarnerskim otocima i razdobljem između dva svjetska rata.
Važnija djela su mu "Građa o talijanskoj okupaciji otoka Krka" (1970.), "Prvi tabor Hrvata Istre i Kvarnerskih otoka" (1971.), "Krk" (1978.), "Povijest Rijeke" (1988.), "Hrvatski narodni preporod" (1988.), "Hrvatski istarski trolist" (1996.), "Prva gimnazija u Rijeci" (1997.), "Županija primorsko-goranska" (1996.), "Košljun i franjevački samostan" (2001.) te "Od pape Aleksandra III. do pape Ivana Pavla II." (2003).
Zajedno s akademikom Lujom Margetićem priredio je izdanja srednjovjekovnih Krčkoga (1988.), Senjskog (1988.) i Rapskog (2004.) statuta.
U povodu smrti akademika Petra Strčića, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek uputila je u nedjelju brzojavi sućuti u kojem je istaknula kako je akademik Strčić bio omiljeni profesor i strastveni povjesničar koji je svojim povijesnim istraživanjima osobito zadužio Primorsko- goransku županiju.
"Istaknut i omiljen profesor i znanstveni mentor, strastveni povjesničar i cijenjeni arhivist širokoga područja djelovanja, s osobitim je interesom proučavao hrvatski narodni preporod u Istri i na Kvarneru te razdoblje između dva svjetska rata. Nekadašnji ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva, bio je i počasni građanin pet općina i gradova u Primorsko-goranskoj županiji koju je osobito zadužio svojim povijesnim istraživanjima, ali i društvenim djelovanjem", napisala je ministrica kulture u sućuti koju je poslala u ime Ministarstva kulture i osobno ime.
Nauka ova iii ona sve je to ok . Ali povijest mogu dokazati na 1000 primjera da je luk i voda . Povjest pišu oni koji kao nešto znjaju ... Ali povijet pišu nude daju oni koji imaju moć ioć i vlast koji se drža svoje strane i svoje politike i jako malo izvan nje. Da vidimo što i kako se vodio rat protiv Islamske države ? Tko zna što i kao je to bilo tko gdje kako i koja strana i detalje . Kao prvo granice Islamske države ? Koiko mrtvih kao gdje i u koje vrijeme Kad je država tko ju je priznao ? Osim Amerike i oni sami sebe ako ? Tko je bio predsjednik tko je bio ministar vanjskih poslova a tko je bio osnivač i kad je proglašena te zašto je bila uništena od strane .... Sa kim je bila ratovala i koga je gdje napadala ta država ? To je nedavna bliska povijest . Aa koliko ratnih aviona je raspolagala broj atomskih podmornica razarača ili nosača kamiona ? Kojeg datuma joj je bio objavljen rat ? Povjiest je jedna bijedna jadana priča bajka o nekim događajima koji nisu djelomično istiniti ili skroz laž . A neka i ne postoji kako vidimo