Hoće li se smanjiti poticaji u poljoprivredi, sprema li se propast
hrvatskih šećerana i koliko dugo ćemo odolijevati dok i poljoprivredna
zemljišta ne rasprodamo strancima, samo su neka od pitanja koja ovih
dana sve češće postavljaju hrvatski seljaci i proizvođači, koji se boje
da će ulaskom u EU više profitirati Europa nego oni sami. Poljoprivreda
i ruralni razvoj prva su, naime, podskupina kojom se danas u
Bruxellessu otvara screening za poljoprivredu.
Poljoprivreda najteža
Najvažniji dio pregovora Hrvatske i EU su visina poticaja, proizvodne
kvote i površine te stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim
zemljištem. Ribarstvo, veterinarstvo, sigurnost hrane i zaštita
potrošača na redu su vjerojatno u ožujku iduće godine. Očekuje se da će
nakon jednogodišnjeg usklađivanja domaće i EU poljoprivredne
legislative, pregovori potrajati i dvije godine. Od 80.000 stranica
zakonodavstva EU čak polovica otpada na poljoprivredu, pa se s pravom
drži kako će ti pregovori biti i najteži. Uz glavnu pregovaračicu
Ružicu Gelo iz Hrvatske gospodarske komore, u pregovore je uključeno
još 800 ljudi iz Ministarstva poljoprivrede, HGK, RRIF-a te
predstavnika industrijskih proizvođača i seljačkih udruga kako bi se
javnosti učinili što transparentnijim.
Gorki šećer
– Pristupanje EU zahtijeva prilagodbu poljoprivrednog sektora
jedinstvenom tržištu EU i konkurenciji koja je na tržištu hrane vrlo
prisutna. Uz opsežan posao usklađivanja propisa, ovaj proces zahtijeva
i istodobno jačanje institucionalnih kapaciteta administracije za
primjenu mjera zajedničke poljoprivredne politike – kazala je Ružica
Gelo.
Za šećer, vinograde, maslinike i mlijeko – Hrvatska će nastojati
izboriti najveće moguće proizvodne kvote, dok sve ostalo smijemo
proizvoditi u neograničenim količinama. Voća i povrća, naime, ne
proizvedemo dovoljno ni za vlastito tržište. Trenutačno je najsporniji
šećer, kojega bi nam, prema nedavnim izjavama glasnogovornika
povjerenice Europske komisije za poljoprivredu Mariann Fischer Boel, EU
ograničio na 80.000 tona godišnje. To bi značilo propast dviju od tri
hrvatske šećerane.
Ministar Petar Čobanković tvrdi, međutim, kako Hrvatska neće pristati
na manje od 240.000 tona. Šećer je glavni izvozni proizvod u EU i samo
u ovoj godini Hrvatskoj će donijeti 120 milijuna eura. No, veći je
problem od uvođenja kvota reforma šećera – spor EU i WTO-a, koji je EU
izgubio. Očekuje se da će zaštitna cijena šećera pasti i 39 posto što
je, drži Čobanković, puno alarmantnije za naše proizvođače.
Poticaji neupitni
S obzirom na poticaje i program podizanja novih maslinika i vinograda,
računa se na proizvođačku kvotu od 35, odnosno 40.000 hektara. Mlijeka
uvozimo gotovo jednako koliko proizvodimo, pa bi se Hrvatska
zadovoljila i s 1,2 milijarde litara koliko joj treba za vlastite
potrebe. Da se na tome radi, potvrđuje povećan otkup mlijeka u ovoj
godini od 15 posto. Otvoreno je 12 novih farmi, a još 160 štala se
gradi ili je započeto.
EU ni na koji način ne ograničava proizvodnju i plasman tradicionalnih
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ako ispunjavaju potrebne uvjete
vezane uz sigurnost i kakvoću hrane, objašnjava R. Gelo. Kad bi se
poštovali svi ti uvjeti, nema nikakve prepreke ni da slavonski kulen,
istarski i dalmatinski pršut, dingač, pa i tradicionalni sir i vrhnje,
oko kojih su se najviše lomila koplja (ne)stručnjaka, osvanu na
zajedničkom tržištu Europe. No, najprije ih valja registrirati i
zaštititi na nacionalnoj razini.
Strah seljaka da će se poticaji u poljoprivredi smanjiti posve je
neopravdan, tvrdi ministar Čobanković. U svim tranzicijskim zemljama
koje su ušle u EU poticaji su se u prosjeku povećali od 30 do 40 posto,
a Hrvatska, kaže, već sada ima veće poticaje od svih njih, osim
Slovenije. No, trenutačna reforma poljoprivrede, u kojoj se veće
značenje daje ruralnom razvitku, poljoprivrednici će se morati
prilagoditi povećanim izdvajanjima. Proizvođačima koji primaju više od
5000 eura izravnih potpora taj će se iznos u ovoj godini umanjiti tri
posto, u idućoj četiri posto, pet u 2007... i slijevati u Fond za
ruralni razvitak. Godišnje bi se u njemu prikupilo oko 1,2 milijarde
eura za poticanje poljoprivrednih gospodarstava, malo i srednje
poduzetništvo.
Za ulaganja u poljoprivredu 34 mil. eura
Poljoprivrednici ulaskom u EU, tvrde u ministarstvu, mogu očekivati više novca, posebice za razvitak sela, i isplatu na vrijeme. Kako i EU jača disciplinu isplate poticaja, nužno je preko korištenja pretpristupnih fondova pripremiti se za transparentnu isplatu poticaja preko Agencije za plaćanje koja će proizaći iz SAPARD agencije u Hrvatskoj. Za tri odabrana programa – ulaganje u poljoprivredna gospodarstva, ruralnu infrastrukturu, unapređivanje prerade i trženje poljoprivrednim i ribarskim proizvodima – seljacima je do kraja 2006. godine na raspolaganju 34 milijuna eura, a nakon 2006. Hrvatska će naslijediti i IPARD.
Mitovi ili apsurd?
Prema normama Europske unije, banana nije banana ako je kraća od 14 centimetara, a isto tako pačje jaje nije jaje ako je manje od pet centimetara, o čemu elaborat Bruxellesa ima čak 26.953 riječi. Ni, krastavci se, navodno, na tržištu EU uopće neće moći plasirati zakrivljeni, a mahune će morati imati najmanje četiri zrna pa seljaci opravdano strahuju hoće li i drugi njihovi proizvodi bili dovoljno normirani i standardizirani da bi ih plasirali na europski stol. Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, takve priče naziva glupošću. Takve standarde stvara tržište na zahtjev potrošača, a ne EU, odgovara.
