Europska investicijska banka (EIB) i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske potpisali su danas u Zagrebu Sporazum o razumijevanju kojim šire suradnju: dogovorili su da će zajedno raditi na pripremi projekata u području proizvodnje i prijenosa električne energije iz obnovljivih izvora te poboljšanja energetske učinkovitosti, obnove i poboljšanja energetske učinkovitosti objekata, razvoja zelenog prometa i daljnjeg razvoja hrvatskog gospodarstva po načelima kružnog gospodarstva. Suradnja obuhvaća i borbu protiv klimatskih promjena.
EIB je, poručuju, spreman podržati provedbu najvažnijih poduhvata Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u području energetike i borbe protiv klimatskih promjena te osigurati da Hrvatska, u najvećoj mogućoj mjeri, iskoristi dostupne programe EU poput InvestEU-a, Zelenog plana Europske Komisije te Fonda za ujednačeni prijelaz (Just Transition Fund).
- Ovaj sporazum je dobar i za EIB i za Hrvatsku jer se oslanja na zajedničke ciljeve koje imamo u području poboljšanja energetske učinkovitosti, odgovora na krizne događaje i borbu protiv klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj. Naša će suradnja pomoći Hrvatskoj u korištenju mogućnosti koje nude različiti programi, fondovi i inicijative EU-a te privući nova ulaganja u projekte koji su ključni za Hrvatsku. Očekujemo kako će naša suradnja pomoći i brži oporavak hrvatskog gospodarstva, kako od posljedica uslijed pandemije COVID-19, tako i od dva razorna potresa koje je Hrvatska nedavno pretrpjela – prokomentirao je Dario Scannapieco, potpredsjednik EIB-a nadležan za poslovanje u Hrvatskoj.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić istaknuo je kako je suradnja Ministarstva i EIB-a i do sada je bila plodna te će ovaj Sporazum pomoći u njezinu dodatnom jačanju.
- Hrvatska podržava projekt smanjenja i uklanjanja ugljičnog dioksida u Europskoj uniji i to vidimo kao priliku za razvoj hrvatskog gospodarstva. Naš cilj prijelaza na obnovljivu energiju do 2030. je ambiciozan, ali dostižan. Također, imamo puno novih “zelenih” projekata koji će pomoći dekarbonizirati naše gospodarstvo, a EIB vidimo kao značajnog partnera u provedbi tih projekata – kaže Ćorić.
Ognian Zlatev, voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, poručio je da i Europska komisija pozdravlja suradnju EIB-a i Vlade RH koja će pomoći iskoristiti velike mogućnosti koje nude EU fondovi i inicijative u području klime i energetike.
- Ova će suradnja pomoći Hrvatskoj u potpunosti iskoristiti Zeleni plan Europske Komisije te uspješno provesti svoje ambiciozne planove u područjima energetike i borbe protiv klimatskih promjena, u skladu s ciljem EU-a do 2050. godine i postizanja ugljične neutralnosti njenog gospodarstva – istaknuo je Zlatev.
U Ministarstvu kažu da će obnova potresom porušenih zgrada uključiti i energetsku učinkovitost, a koliko to bude moguće, i razvitak obnovljivih izvora energije. EIB i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dogovorili su i kane usklađeno raditi na stvaranju dugoročnih uvjeta za održivi razvoj Hrvatske kroz projekte za zaštitu i očuvanje okoliša, uvođenje načina za održivo upravljanje vodama, razvoj sustava za praćenje vremenskih i klimatskih uvjeta te jačanje sustava koji omogućuju učinkovitije upravljanje raspodjelom električne energije i ugljikovodika. Sporazum o suradnji predviđa i da će EIB pružiti potporu u provedbi Nacionalnog energetskog i klimatskog plana i njegovog Plana oporavka i otpornosti, kao i velikim projektima za poboljšanje energetske učinkovitosti koji doprinose ostvarenju energetskih i klimatskih ciljeva Hrvatske i EU.
EIB, koji se transformira u klimatsku banku Europske unije, namjerava do kraja ovog desetljeća pokrenuti trilijun eura za ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena. Kako su istaknuli na nedavnoj objavi rezultata za 2020. lani su udio ulaganja u projekte koji podupiru borbu protiv klimatskih promjena te projekte ekološke održivosti povećali sa 34 na 40 posto, a cilj im dostići udio od 50 posto u ukupnim ulaganjima banke. U studenom 2020. Glavni je odbor EIB-a odobrio Smjernice klimatske banke, strateški dokument koji utvrđuje način na koji kane postići ove ciljeve. Smjernice predviđaju postupno ukidanje financiranja projekata s visokim ispuštanjima ugljika, poput proširenja zračnih luka te postavlja stroge kriterije za financiranje ostalih projekata, poput autocesta. Na osnovu Sporazuma o razumijevanju EIB namjerava pružiti tehničku i savjetodavnu podršku Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kako bi se povećao stupanj iskorištenosti fondova EU. Dosad su Hrvatsku kreditirali u iznosu od 6,71 milijardu eura za projekte iz područja prometa, zaštite okoliša, energetske infrastrukture, proizvodnje i usluga. Mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj koriste 3,75 milijardi eura njihovih kredita.
Mada je konkurencija zestoka, trenutno najgori ministar.