Predsjednik Vlade najavio je dokapitalizaciju HEP-a u iznosu od 900 milijuna eura, a građani trebaju biti svjesni da će tu dokapitalizaciju HEP-a i tih 900 milijuna eura platiti - oni. Ne postoji u ekonomiji nešto što je besplatno, no ono što je najžalosnije, tih 900 milijuna eura platit će oni koji su najsiromašniji jer imamo regresivni porezni sustav. Usto, Kazneni zakon i Zakon o trgovačkim društvima jasno upozoravaju na nesavjesno poslovanje. I oni dokapitalizacijom upravo pokušavaju izbjeći bilo kakvu sumnju na nesavjesno poslovanje koje su sami počinili. I oni će u konačnici učiniti da će cijelu dokapitalizaciju, zbog svoje nesposobnosti, na kraju platiti građani. Ono što je puno veći problem od toga jest - oni zbog svoje nesposobnosti idu u dokapitalizaciji koju treba odobriti Europska komisija. A što ako Europska komisija ne odobri dokapitalizaciju?
U posljednjih 13 godina primjećujem da različite interesne skupine kao lešinari kruže oko strateških resursa Republike Hrvatske. Sjetite se privatizacije Hrvatskih voda 2011., pa nakon toga pokušaja privatizacije Hrvatskih autocesta, pa nakon toga govora o privatizaciji Hrvatskih šuma, pa su nakon toga različite interesne skupine 2017. zazivale i privatizaciju HEP-a. Lako je privatizirati "zlatne koke". Ako su toliko uspješni menadžeri neka onda privatiziraju državnu tvrtku gubitaša. Ali moram im reći da se privatizacija državne tvrtke koja upravlja strateškim resursima - neće dogoditi. Nama nije problem napraviti neke druge poteze da to zaštitimo jer ako izgubite državnu tvrtku koja upravlja strateškim resursima šuma, voda, energetike i infrastrukture, vi više nemate mehanizme kojima možete štititi svoje građane i kojima možete upravljati tom državom u idućem razdoblju - kazao je Božo Petrov na današnjoj Mostovoj konferenciji za novinare u Saboru na temu "HEP-ov bankrot plaćaju hrvatski građani“. Na kraju je dodao kako je žalosno da vladajući o svemu što je naveo uopće ne razmišljaju, a da je još tužnije što na ovakav način upravljaju državom.
Na njega se nadovezao i Zvonimir Troskot podsjećajući kako Most već mjesecima upozorava na to da je HEP u izuzetnoj teškoj situaciji.
- A za tu situaciji glavni je odgovoran upravo Andrej Plenković koji je uspio na čelo najvažnije energetske kompanije postaviti nekretninskog mešetara Franu Barbarića. To je osoba koja se nikada nije bavila energetikom. I kada usporedite uprave najvažnijih energetskih kompanija, poput onih u Francuskoj ili Finskoj, onda vidite da se u tim vijećima nalaze ili strojari ili inženjeri, osobe koje su vodile ogromne sustave od strateške nacionalne važnosti za gospodarstva tih zemalja. Frane Barbarić to sigurno nije. Ključno pitanje o tih 900 milijuna eura kojima će se dokapitalizirati HEP jest - što mi to stvarno financiramo? Koliko su stvarno cijene energenata koje su bile zamrzavane, odnosno regulirane, nešto što će sad građani platiti? A koliko su zapravo tih troškova stvorili korupcija i nepotizam? Građani moraju znati da će oni platiti milijunske iznose koje je Frane Barbarić dao izmišljenom arbitru, odnosno predsjedniku Nadzornog odbora Ine Damiru Mikuljanu. Naši građani također trebaju znati da će kroz ovu navodnu dokapitalizaciju plaćati milijune za medijske troškove. Otkuda uopće medijski troškovi za energetski monopol na hrvatskom tržištu gdje vam marketing kao takav uopće i ne treba?!
I onda naši građani plaćaju medijske nastupe i medijske događaje na koje HEP poziva Vladine dužnosnike koji će tamo "pjevati" hvalospjeve i psalme za Vladu Andreja Plenkovića. Građani trebaju znati i to kako se "čuje" da se na Hvaru rade podzemna kabliranja građevinskom kooperantu Frane Barbarića - Metkioru Ćurinu . Kako to baš njemu?! I zašto se te stvari ne rade na Visu, Korčuli ili u Lici te ostalim krajevima gdje se teško dolazi do priključaka električne energije?! Također se čuje da zauzvrat taj Metkior Ćurin u jednoj od uvala na sjeveru Hvara gradi vilu s bazenom Frani Barbariću. To je ono što naši građani navodno financiraju pa neka se i to istraži - kazao je Troskot istaknuvši kako sindikat Tehnos danas organizira prosvjed jer je oko četiri tisuće ljudi unutar HEP-a potpisalo kako je nezadovoljno uvjetima rada u HEP-u.
- Pa se onda postavlja pitanje - na što se troši taj novac? Ne trošiš ga na infrastrukturu jer nam elektro mreža ne valja. Ne trošiš ga na ljude jer će ti oni danas prosvjedovati. Na što onda trošiš?! Gdje je taj novac nestao? A nisu to samo energenti, jer dan danas nije razjašnjen misterij kako je lani HEP, na čelu s članovima uprave Franom Barbarićem i Tomislavom Šambićem, odbio javnu ponudu nabavke plina od dobavljača koji je bio puno jeftiniji nego PPD. Zašto su to napravili? I zašto su onda unaprijed platiti PPD-u, a kasnije su se zadužili kod države i komercijalnih banaka? Odbili su sve investicije, da ne govorimo o Termoelektrani Rijeka i hidroelektranama oko Zagreba. I da ne govorimo kako Maribor ima više sunčanih elektrana nego što to ima Hrvatska, a sunce je i te kako resurs kojeg imamo više nego Slovenija, da o zapadnoeuropskim zemljama i ne govorimo. I da ne govorimo o financiranjima gradskih četvrti gdje se nalazio Frane Barbarić kao predsjednik uprave HEP-a i troškovima koji su nastali kada je financirao svoju miljenicu Vanju Vargu kada ju je slao u Istru po skupocjenim hotelima s pet zvjezdica dok su ljudi gladovali u Banovini. To je ono što naši građani plaćaju s ovim troškovima. To je ta dokapitalizacija. Ovo je sad izvanredan trenutak da se kroz "energetsku krizu" plate troškovi neučinkovitog upravljanja koji su nastali isključivo na temelju nepotizma. To su troškovi koje mi danas plaćamo - nizao je Troskot optužbe dotaknuvši se u nastavku i Gorana Granića.
- Naša dodatna bojazan vezana je uz Gorana Granića, i to kada je on u nečijem nadzornom odboru. On je bio prisutan prilikom privatizacije svake kompanije u Hrvatskoj. Kada se privatizirala Ina, bio je prisutan tamo. Kada su se privatizirale ostale energetske kompanije, bio je i tamo prisutan. A danas se nalazi u Nadzornom odboru HEP-a. Nije to slučajno. Nije prvi put da se govori o privatizaciji te najvažnije hrvatske energetske kompanije dok oko nje neki kao jastrebovi lešinare. Taj novac nestaje. Još prije nekoliko mjeseci govorili smo da je HEP u bankrotu. I sad novac nestaje - kroz projekte koje sam naveo i koji uopće nisu ključni za HEP, jer marketing u jednoj firmi kao što je HEP uopće ne bi trebao niti postojati, što je zapravo izmišljotina HNS-a, a novca nema ni za infrastrukturne projekte ni za ljude, ali se čuje da novca navodno ima za kuće s bazenom Frane Barbarića na jednom dijelu Hvara. E, to je ono što mi financiramo. To je novac koji nestaje. Pa kako to može biti za vilu Frane Barbarića?! Bilo bi dobro istražiti te podzemne kanale koji se iskopavaju za Metkiora Ćurina, a to su višemilijunski troškovi priključenja. I to danas kada novca nema. A bilo bi dobro istražiti i kakva se to vila s bazenom radi na sjeveru Hvara gdje nema ni građevinske table, a pitanje je ima li uopće i građevinske dozvole. E, tu nestaje naš novac - upozoravao je Troskot.
