Odnosi između Poljske i Ukrajine već tjednima prolaze kroz duboku krizu. Odluka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da odvojenom centru za specijalne operacije Pivnič (Sjever) ukrajinskih Snaga za specijalne operacije dodijeli počasni naziv "Heroji UPA-e", izazvala je u Poljskoj val ogorčenja. Poljaci Ukrajinsku ustaničku vojsku (UPA) smatraju odgovornom za genocid nad 100.000 poljskih civila tijekom Drugog svjetskog rata. Poljska od početka ruske agresije 24. veljače 2022. intenzivno podupire Ukrajinu oružjem i vojnom opremom. Vojna suradnja dviju susjednih država koje Rusiju smatraju egzistencijalnom prijetnjom vlastitoj sigurnosti, dosad je imala potporu svih političkih snaga i bila je pošteđena unutarnjih političkih sukoba u Poljskoj. No sada desni konzervativci i krajnja desnica napadaju vladu lijevog centra zbog isporuke presretačkih raketa Patriot Kijevu. Proeuropskog premijera Donalda Tuska optužuju da "dovodi u pitanje obrambenu sposobnost" vlastite zemlje.
"To treba i Poljskoj!"
Poljski predsjednik Karol Nawrocki i njegov ukrajinski kolega u srijedu (8. srpnja 2026.) pokušali su na rubu summita NATO-a u Ankari pronaći izlaz iz krize, ali bez uspjeha. "U posljednje vrijeme bilo je mnogo napetosti u poljsko-ukrajinskim odnosima", rekao je Nawrocki novinarima nakon jednosatnog razgovora. "Nismo uspjeli riješiti povijesna pitanja", priznao je. Po njegovu mišljenju veličanje UPA-e nije tema o kojoj se može pregovarati, naglasio je poljski predsjednik koji ne skriva ni svoju skepsu prema ukrajinskim ambicijama za članstvo u EU, piše Deutsche Welle. Raspravu o poljskim raketama Patriot pokrenuo je čelnik desne stranke Konfederacja Wolność i Niepodległość (Konfederacija slobode i neovisnosti) Krzysztof Bosak. "U ožujku je vlada, skrivajući to od Sejma, predala skupe i teško nabavljive presretačke rakete za sustave Patriot", napisao je prošle subote na mreži X potpredsjednik parlamenta. Upozorava kako je riječ o jedinim raketama kojima poljska vojska raspolaže za obranu od ruskih raketa Iskander. Njegova stranka već dugo traži obustavu vojne pomoći Ukrajini. Marcin Przydacz, zadužen za vanjsku politiku u uredu poljskog predsjednika, Bosakovu je pretpostavku ocijenio "vrlo vjerojatnom". Osim toga optužio je vladu da se u korist Ukrajine odrekla poljskog mjesta u redu čekanja za isporuku naručenog američkog oružja. "Poljaci će sada dulje čekati", požalio se Przydacz.
I NATO jamči Poljskoj punu sigurnost
Przemysław Czarnek, vodeći kandidat desno-konzervativne stranke Prawo i Sprawiedliwość (Pravo i pravda, PiS) na parlamentarnim izborima 2027., izjavio je da je Poljska "ostala bez strateškog oružja bez znanja parlamenta i predsjednika". "Ukrajina već dvije godine ne tretira Poljsku kao partnera i zauzima sve više konfrontacijski stav", misli Czarnek. Kako bi odbacila kritike oporbe, Tuskova vlada odlučila se na rizičan potez. Ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz prije tjedan dana objavio je dosad tajne podatke o opsegu poljske vojne pomoći od početka rata. Prema tim podacima Poljska je potrošila 16,45 milijardi zlota (3,8 milijardi eura), pri čemu najveći dio otpada na razdoblje vlade PiS-a 2022. i 2023. godine – ukupno 14,9 milijardi zlota (3,4 milijarde eura). Odluka o ustupanju raketa PAC-3 za sustave Patriot donesena je na zahtjev glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea i vrhovnog zapovjednika američkih snaga u Europi Alexusa Grynkewicha. Protuzračna obrana Poljske "ni na koji način nije oslabljena", uvjerava ministar obrane Kosiniak-Kamysz. Dodao je i da je predsjednik Nawrocki o svemu bio detaljno obaviješten.
"Naše oružje, a vaša krv"
Poljski mediji upozoravaju na paradoksalnu situaciju: donedavno su se vlada i oporba natjecale u tome tko je više pomogao Ukrajini. Sada se međusobno optužuju da su joj isporučili previše oružja. Bivši premijer Mateusz Morawiecki, koji je tijekom svojeg mandata bio odlučan zagovornik pomoći Ukrajini, nedavno je cinično primijetio: "Dogovor je bio sljedeći: mi vam isporučujemo tenkove stare 50 godina, a vi se borite i prolijevate vlastitu krv. Mislim da je to za nas bio dobar posao." Loše raspoloženje u poljsko-ukrajinskim odnosima opterećuje i drugi planirani posao razmjene vojne opreme. Varšava je krajem 2025. obećala Kijevu isporuku borbenih zrakoplova MiG 29 koje još ima u arsenalu, a zauzvrat je Poljska trebala dobiti suvremenu ukrajinsku tehnologiju dronova. Prema navodima iz Varšave, ukrajinska strana zatražila je da Poljska o vlastitom trošku modernizira zrakoplove prije sklapanja dogovora. Varšava je to odbila, premda Kosiniak-Kamysz smatra da sporazum još nije konačno propao.
Ni Kijev ne želi popustiti
Poljsko-ukrajinski spor u međuvremenu je prerastao granice dviju država. Europski parlament u srijedu je u rezoluciji odluku Zelenskog o takvom veličanju UPA ocijenio "nepotrebnom i ničim izazvanom eskalacijom". Zastupnici smatraju da taj potez nije u skladu s europskim vrijednostima te pozivaju obje strane da "smanje napetosti" i "ponovno pokrenu proces pomirenja". Poljski predsjednik Nawrocki reagirao je na odlikovanje ukrajinske vojne postrojbe oduzimanjem najvišeg poljskog odličja, Reda Bijelog orla, koje je bilo dodjeljeno Zelenskom. Ukrajinski predsjednik je svoje odličje vratio kurirskom službom, a zatim otišao i korak dalje. Na njegov prijedlog ukrajinski parlament donio je 1. srpnja 2026. zakon o osnivanju Nacionalnog panteona. "Nitko nam nikada neće nametati kako ćemo živjeti i govoriti, koga ćemo voljeti, kome ćemo biti zahvalni i koje ćemo heroje slaviti", izjavio je ukrajinski predsjednik na Dan ustava.
Što će biti u subotu?
Šef ukrajinskog predsjedničkog ureda Kirilo Budanov čak očekuje dodatno pogoršanje odnosa s Poljskom. Kijev, međutim, "ne namjerava popustiti nikakvom ultimatumu" i na poteze poljske strane odgovarat će "primjereno", rekao je Budanov u intervjuu. "Vrhunac će sasvim sigurno uskoro doći. To nije nikakva tajna. 11. srpnja obilježava se godišnjica Volinjske tragedije. Prema informacijama kojima raspolažem, poljska strana priprema akcije koje bi mogle dovesti do eskalacije", rekao je Budanov. Jedanaesti srpnja u Poljskoj je zakonom propisan dan sjećanja na "Volinjski pokolj". Na tom području, oko kojega su se sukobljavali Poljaci i Ukrajinci od veljače 1943. događali su se napadi na sela u kojima je većinsko stanovništvo bilo poljsko. UPA je nastojala potisnuti Poljake iz regije i tako stvoriti povoljne uvjete za uspostavu ukrajinske nacionalne države nakon Drugog svjetskog rata. Vrhunac pokolja dogodio se 11. srpnja 1943. Toga dana, koji je u povijest ušao kao "Krvava nedjelja", napadnuto je 99 naselja.
Otvori KEKS Pay
Zelesnkom je istekao mandat i nije legitiman predsjednik