Donald Trump je u svom prvom mandatu pokušao i nije uspio pronaći slabu točku u oklopu EU-a kroz trgovinski rat. Ali sada je pronašao ranjivije mjesto: masovna sigurnosna kriza koju je izazvao povlačenjem američke podrške Ukrajini otkriva potencijalno smrtonosne pukotine u bloku od 27 nacija. Malo što bi ga moglo više obradovati. Američki predsjednik dugo je kipio od neprikrivenog prezira prema EU-u, koji je – netočno – opisao kao stvoren "da zezne Sjedinjene Države". Za Trumpa, EU stoji uz njegove druge nadnacionalne "zvijeri" poput Svjetske trgovinske organizacije i Svjetske zdravstvene organizacije, koje treba udariti jer pljačkaju Ameriku, piše Politico.
Već u prvim nekoliko užurbanih tjedana njegovog drugog mandata, njegova administracija pokazala je da neće posvećivati puno pažnje Bruxellesu. Trgovinski šef EU-a posjetio je Washington, samo da bi Trump pojačao svoje planove za carine; šef vanjske politike EU-a brutalno je odbijen od strane državnog tajnika Marca Rubija; a parlamentarci EU-a morali su se vratiti kući s porukom koja ih je opomenula da će Amerika prkositi njihovim tehnološkim pravilima kao europskoj "cenzuri". Poruka je jasna: Trump će zaobići EU i igrati igru "zavadi pa vladaj" s nacionalnim liderima. To nije bilo moguće u trgovinskom ratu njegovog prvog mandata, kada se Europa ujedinila da mu uzvrati. A sada, podjele oko rata u Ukrajini postavljaju egzistencijalna pitanja o jedinstvu bloka.
Trumpova administracija sada usklađuje svoj anti-EU stav s dugogodišnjim neprijateljstvom Kremlja prema bloku i izaziva krizu u briselskim institucijama. EU kao blok očajnički pokušava dokazati svoju relevantnost dok nacionalni lideri, poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Keira Starmera, istupaju u prvi plan kako bi preuzeli kontrolu nad europskim odgovorom na Trumpa. Europsko vijeće, gdje 27 nacionalnih lidera treba donositi velike vanjskopolitičke odluke konsenzusom, bolno je izloženo kao previše podijeljeno i nedovoljno agilno da odgovori na razmjere oluje koju Trump izaziva oko Ukrajine.
EU diplomati već umanjuju očekivanja od bilo kakvih velikih pomaka na hitnom summitu Vijeća u Bruxellesu ovog tjedna zbog protivljenja Mađarske daljnjoj pomoći Ukrajini. Umjesto toga, Starmer i Macron moraju zaobići EU u ad hoc diplomatskim formatima, pozivajući zemlje poput Turske i Kanade, i upadljivo ne pozivajući pro-ruske lidere EU-a. Kriza "pomjera europski centar gravitacije natrag prema nacionalnim prijestolnicama", rekao je Mujtaba Rahman, direktor za Europu u think tanku Eurasia Group. "Uloga institucija u ovom kontekstu je važna, ali nije ključna za misiju." "To je nova ravnoteža i nova stvarnost" s kojom se najviši dužnosnici EU-a, Ursula von der Leyen i António Costa, "moraju pomiriti", dodao je. Von der Leyen vodi izvršnu Komisiju EU-a, dok je Costa predsjednik Europskog vijeća.
Jedan EU diplomat, koji je poput ostalih u ovom članku dobio anonimnost kako bi slobodno govorio, izrazio je uvjerenje da će blok moći preživjeti Trumpov uragan, makar jedva. "EU visi o koncu, ali svaki put nas to čini jačima", rekao je. Američki predsjednik Donald Trump nakon obraćanja na zajedničkoj sjednici Kongresa u utorak.
Trump potresa blok ne samo zbližavanjem s Kremljom i rušenjem zapadnog saveza, već i izravnim interveniranjem u nacionalnu politiku i podrškom usponu krajnje desnih stranaka. Pesimističniji promatrači u Europi tvrde da je Trumpova administracija odlučna promovirati populističke nacionalističke snage u Europi kako bi pomogla uništiti EU i vratiti je u daleko labaviju konfederaciju zemalja, koje bi sve bile više ovisne o Sjedinjenim Državama – ili, možda, o Rusiji. "Ono što je [američki potpredsjednik JD] Vance učinio u Münchenu ... pokazuje želju za uništenjem progresivne Europske unije kako bi se stvorila nova koja bi bila saveznik Sjedinjenih Država, i to Europa nacija s konzervativnim nagibom", rekao je Tanguy Struye de Swielande, profesor međunarodnih odnosa na UCLouvainu i stručnjak za odnose EU-a i SAD-a.
Poniženja, uvrede i hladno rame
Trumpova gorčina prema onome što naziva "vrlo gadnom" EU-om nije ništa novo. Dugo ga je iritirala kao trgovinska velesila koja ostvaruje ogromne viškove u trgovini robom sa Sjedinjenim Državama, dok se oslanja na Ameriku za vojnu zaštitu. Najpoznatije je zgražanje nad brojem luksuznih njemačkih automobila na Petoj aveniji u New Yorku. Belgiju, sjedište institucija EU-a, nazvao je jednom od svojih "rupčaga" zemalja. No ipak je morao surađivati s najvišim dužnosnicima EU-a. I tijekom transatlantskih prepirki čak je zavolio neke od njih.
Margaritis Schinas, koji je bio glavni glasnogovornik Europske komisije tijekom Trumpovog prvog mandata, prisjeća se transatlantskih odnosa kao napetih, ali funkcionalnih i povremeno duhovitih tijekom trgovinskog rata prvog mandata. Trump i francuski predsjednik Emmanuel Macron rukuju se u Ovalnom uredu. "Uvijek je bilo malo predstave", rekao je Schinas, koji je bio glavni glasnogovornik pod tadašnjim predsjednikom Komisije Jean-Claudeom Junckerom, prije nego što je sam postao povjerenik pod von der Leyen. "Ali činjenica je da je volio Junckera. Volio je [tadašnjeg predsjednika Europskog vijeća Donalda] Tuska. Oni su se onjušili i vidjeli da je to OK."
Kada je Juncker putovao u Washington u srpnju 2018., na vrhuncu trgovinskih napetosti između EU-a i SAD-a, razgovori između Trumpa i višejezičnog luksemburškog predsjednika bili su "vrlo šareni", s "puno šala, nagovještaja, malih fraza ... Bila je to vrlo transakcijska razmjena koja je funkcionirala". Ovoga puta, međutim, Trump se čini nesklon bilo kakvom angažmanu s dužnosnicima EU-a. Od svih lidera EU-a, samo je nacionalistička premijerka Italije Giorgia Meloni i Mađar Viktor Orbán osigurali službeni poziv na njegovu predsjedničku inauguraciju, baš kao i drugi krajnje desni europski političari koji su se nagurali na Kapitol za taj događaj.
Dok se von der Leyen sastala s Vanceom – koji je više puta izazvao bijes u Europi – u Münchenu, ni ona ni Costa nisu uspjeli dogovoriti osobni sastanak s Trumpom od njegove inauguracije. Oni kojima je odobreno vrijeme s Trumpovim dužnosnicima nemaju puno toga za pokazati. Kada je trgovinski šef EU-a Maroš Šefčovič otišao u Washington u siječnju, ne samo da se vratio praznih ruku, već je tjedan dana nakon povratka saznao da stvari riskiraju postati još gore od originalne prijetnje recipročnim carinama.
Naime, pokazalo se da Trump namjerava uvesti carinu od 25 posto na sav uvoz iz EU-a, ne obazirući se na ponude koje je Šefčovič pripremio kako bi se izbjegao trgovinski rat, uključujući kupnju više američkog ukapljenog prirodnog plina i smanjenje vlastitih carina EU-a na automobile kako bi se izjednačile s onima u SAD-u. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon sastanka s europskim liderima u Londonu.
"Šefčovič je došao vrlo pripremljen s vrlo jasnim prijedlozima dok su SAD još uvijek bile na površini stvari", rekao je drugi EU diplomat upućen u razgovore u Washingtonu. "Mislim da nisu bili u stanju odgovoriti na ono što je stavio na stol."
"Šefčovič je otišao tamo s pedagoškom namjerom. Treba im to objasniti, jer su to ljudi koji žive pod korom svojih nadređenih", dodao je.
Slična dinamika odigrala se kada je skupina članova Europskog parlamenta, predvođena njemačkom Zelenom Annom Cavazzini, prošli mjesec otputovala u Washington u pokušaju da potakne dijalog s republikanskim zakonodavcima o tehnološkim zakonima EU-a, koji su izazvali oštre kritike od strane Vancea. Sastanci su bili srdačni, s Europljanima koji su dali sve od sebe da objasne zakone i zašto su, prema njima, korisni za američke korporacije. Skupina je čak osigurala sastanak s republikanskim članom Kongresa Jimom Jordanom. No, čim su europski zakonodavci otišli, POLITICO je objavio pismo iz Jordanova ureda, upućeno von der Leyen, u kojem je zahtijevao da tehnološke tvrtke pošalju svoju korespondenciju s dužnosnicima EU-a o tome kako se pridržavaju "cenzorskih režima".
Pismo je bilo "agresivno" i "pogrešno", rekao je Sandro Gozi, centristički zastupnik. Također se uklapalo u novonastali obrazac: gdje Trumpova administracija vidi potencijalnu slabost, primjerice u spremnosti EU-a da u potpunosti provede vlastite zakone protiv američkih interesa, ide na sve ili ništa da "prozove Europski blef" prkoseći tim zakonima.
"Ono što možemo vidjeti s Vanceom i dijelom velikih tehnoloških tvrtki ... jest da postoji ideološka agenda i tu također možemo vidjeti želju za slabljenjem Europske unije kao potencijalne sile", dodao je Struye de Swielande s UCLouvaina za Politico.
Izuzetak od ovog pravila: mađarski europski povjerenik Olivér Várhelyi – čija je zemlja daleko bliže saveznik Trump-Putinovog tabora – koji se krajem veljače sastao s nekoliko visokih članova predsjedničkog kabineta tijekom putovanja u Washington.
Lomača taštine
Što se tiče vrhunske EU diplomatkinje Kaje Kallas, nije dobila ni priliku da se sastane sa svojim američkim kolegom. Bivša estonska premijerka i jastreb prema Rusiji, koja je prošle godine preuzela svoju dužnost, trebala se sastati s Rubiom krajem prošlog mjeseca. Kallas je uredno stigla u Washington, samo da bi saznala da Rubio neće moći s njom zbog "problema s rasporedom". Govoreći za CBS tog vikenda, Kallas je umanjila značaj propuštenog susreta, ali šteta je već bila učinjena. "Ovo je brutalna stvarnost ovog transatlantskog raskola", rekao je Rahman. "Naravno da postoji uloga za institucije, ali neće biti ista kao što je bila."
Na pitanje o riziku da ga Trump zaobiđe, glasnogovornik Europske komisije naglasio je da se sastanci održavaju između visokih dužnosnika EU-a i njihovih američkih kolega: Von der Leyen se sastala s Vanceom u Münchenu, njezin glavni pomoćnik Bjoern Seibert otputovao je u Washington, a trgovinski šef Šefčovič sastao se sa svojim američkim kolegama. Trump silazi s Air Force One po dolasku na međunarodnu zračnu luku u Miamiju. To je trenutna i normalna praksa da postoje izravni kontakti između SAD-a i nacionalnih vlada uz kontakte s EU-om", rekao je glasnogovornik.
U ovoj novoj eri politike moći, dužnosnici EU-a s kontrolom nad novcem i čvrstim politikama prolaze puno bolje od onih čija uloga nije tako jasno definirana. Von der Leyen, čija Komisija upravlja ogromnim proračunom EU-a i kontrolira trgovinu kao i antimonopolsku politiku, vjerojatno će privući Trumpovu pažnju, sviđalo mu se to ili ne. Kada započne svoj trgovinski rat, moćnici u Bruxellesu bit će ti koji će udariti carinama na američki burbon, traperice i motocikle. A Komisija je ta koja može udariti američke tehnološke gigante s milijardama dolara kazni za konkurenciju.
Dužnosnici EU-a s manje opipljivom moći, poput predsjednika Vijeća Coste ili vrhunske diplomatkinje Kallas, morat će se boriti za relevantnost i naglašavati vlastiti utjecaj. Trump drži šešir s natpisom "Trump je bio u pravu u svemu" u Ovalnom uredu.
U područjima gdje EU nije voljan u potpunosti iskoristiti svoje ovlasti, poput primjene određenih tehnoloških pravila, vjerojatno će doći do tihog povlačenja. Jedan zracak sunca za EU jest da i Trump i Rusija dovoljno brinu o bloku da ulažu energiju u njegovo omalovažavanje. To samo po sebi sugerira da se za EU vrijedi boriti.
"Stalno čujemo da EU nije utjecajan, da vrijedimo manje od ničega", rekao je jedan EU dužnosnik. "Ali ako Trump i Putin pronalaze zajednički jezik u prepoznavanju nas kao svog neprijatelja, to je vjerojatno zato što na kraju ipak nešto značimo."
VIDEO Trump o Grenlandu
Otvori KEKS Pay
Trump će dobit nagradu za najboljeg "prodavača" koji je uspio ujediniti dijelom razjedinjenu EU. Prije njega to je napravio putin agresijom na Ukrajinu 2022., a sada će trump pogurati EU snažno naprijed, Hvala trump!