U Hrvatskoj postoji određeni broj imena gradova, država, pokrajina, rijeka itd. koji se ne pišu i ne nazivaju onako kako ih nazivaju i zapisuju ljudi koji ondje žive, nego se za njih upotrebljavaju hrvatska imena, npr. Beč, Španjolska, Flandrija, Temza itd. Takva se imena nazivaju egzonimima. Oni postoje i u drugim jezicima, npr. u ruskome Париж ‘Pariz’, Бавария ‘Bavarska’, Венгрия ‘Mađarska’, u engleskome Florence ‘Firenca’, Venice ‘Venecija’, u talijanskome Zagabria ‘Zagreb’, Zara ‘Zadar’, Parigi ‘Pariz’ itd. Oni su također pokazatelji da postoje povijesne veze s određenim krajem ili gradom te smo zbog toga njihova imena davno prihvatili i prilagodili svojemu jeziku. Takva hrvatska imena za područja izvan Hrvatske bilježe se već u najstarijim pisanim vrelima. Nalazimo npr. u rječniku Jakova Mikalje Blago jezika slovinskoga (1649. – 1652.) egzonim Jakin za Anconu.
Egzonimi nastaju, upotrebljavaju se, a katkad i nestaju iz upotrebe. One koji se upotrebljavaju nazivamo aktualnim egzonimima, to je npr. Budimpešta za mađarski Budapest. Neki se s vremenom izgube, npr. staro ime Požun za Bratislavu, Jedrene za Edirne, Stambol za Istanbul ili Carigrad, Turin za Torino, Draždani za Drezden, Gradec za Graz, Lipsko za Leipzig, Stolni Biograd za Székesféhervár itd. Takva imena koja su postojala, ali su se izgubila zovemo povijesnim egzonimima.
Koja su zemljopisna imena egzonimi?
– sva imena država (Bjelokosna Obala, Francuska, Mjanmar)
– imena nekih gradova (Beč, Firenca, Napulj, Peking, Rim, Solun, Trst, Varšava, Ženeva)
– imena nekih rijeka i drugih vodnih objekata (Blatno jezero, Laba, Majna, Rajna, Temza)
– imena nekih pokrajina i saveznih država (Bavarska, Galicija, Kalifornija, Kastilja, Katalonija, Lombardija, Normandija, Provansa, Saska, Štajerska, Teksas, Toskana)
– imena nekih planinskih lanaca (Kordiljeri, Pireneji)
– imena nekih otoka (Korzika) i dr.
Što moraju diplomati, ne moraju novinari i leksikografi
Svakodnevno se mnogi susreću s pitanjem koji je imenski lik bolje upotrijebiti. Dosad je pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova donesen samo službeni popis imena država. Kako je riječ o službenim imenima koja se upotrebljavaju u diplomaciji, pri izradi popisa moralo se voditi računa o izričitim zahtjevima određenih država da se u diplomaciji njihova imena ne mijenjaju, tj. ne prevode i ne transkribiraju, kao što su zatražile države Bjelarus, Côte d’Ivoire, El Salvador, Kabo Verde i Republika Moldova. No taj popis službenih imena ne obvezuje hrvatske govornike u drugim prigodama. Tako je na primjer u novinama, udžbenicima, leksikografskim djelima i drugdje legitimno govoriti i pisati Salvador umjesto El Salvador.
Bjelokosna Obala
Država je dobila ime po trgovini bjelokošću u doba francuske kolonijalne vlasti. Premda se u drugim jezicima najčešće prevodi (npr. engl. Ivory Coast, slov. Slonokoščena obala, češ. Pobřeží slonoviny, njem. Elfenbeinküste, španj. Costa de Marfil, tal. Costa d’Avorio), vlada Bjelokosne Obale od 1985. zahtijeva da se u službenoj komunikaciji i diplomatskim protokolima u svim jezicima upotrebljava isključivo francuska inačica imena – Côte d’Ivoire. No izvan diplomacije, u medijima, udžbenicima, atlasima, služimo se hrvatskim imenom. U hrvatskome se prijevodu pojavljuje nekoliko inačica, u prošlosti često Obala Slonove Kosti, zatim Obala Bjelokosti te Bjelokosna Obala. U Školskome rječniku hrvatskoga jezika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz 2012. dana je prednost imenu Bjelokosna Obala.
Beijing ili Peking?
Za kineski jezik sami Kinezi donijeli su sustav pinyin, koji je 1979. godine odobrila i Međunarodna organizacija za standardizaciju. Kao rezultat toga sustava pojavilo se ime Beijing. No kako je Peking veoma ustaljeno ime u hrvatskome jeziku, a čuvaju ga i mnogi europski jezici (npr. češ., mađ., njem. Peking, bug. Пекин, tal. Pechino, franc. Pékin), to ime prilagođeno prema staromu sustavu i dalje se čuva u standardnome hrvatskom jeziku, a Beijing ostaje za diplomatsku uporabu i komunikaciju izvan Hrvatske. Velika uvriježenost imena Peking potvrđuje se i u općem leksiku u kojem postoje pojmovi poput pekinška patka, pekinška pravila (pravni izraz), pekinezer ‘pekinški dvorski psić’.
Harkov ili Harkiv?
Mnoga smo imena iz država nastalih nakon raspada Sovjetskoga Saveza primili preko ruskoga jezika. Tako su se uvriježila i imena ukrajinskih gradova i rijeka Lavov, Harkov, Kijev te Dnjepar i Dnjestar (izvorno u ukrajinskome Львів [Ljviv], Харків [Harkiv], Кuїв [Kijiv], Дніпро [Dnjipro], Дністер [Dnjister]). Kako se ta imena već dugo upotrebljavaju u hrvatskome jeziku, njihova je uporaba jednako dobra kao i uporaba imena prema izvornome ukrajinskom liku.
Sijamski blizanci iz Tajlanda
Država u jugoistočnoj Aziji sa službenim imenom Tajland, do 1939. godine nazivala se Sijam (po kojemu su nazvani prvi poznati sijamski blizanci). Ime Tajland dolazi od Tailand, što znači ‘zemlja naroda Taj’. Jezik toga naroda naziva se tajskim. Šteta je što je propuštena prilika da se i zemlja nazove Tajska prema modelu Francuska, Španjolska itd., za što su se jezikoslovci više puta zauzimali.
Bjelokosna Obala - odakle to?