Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Pobuna znanstvenika protiv krivih pogleda na koronavirus: Što je u pozadini sukoba

Hrvatski znanstvenici prof. dr. sc. Igor Rudan, prof. dr. sc. Igor Štagljar i prof. dr. sc. Boris Leenhard, prof. dr. sc. Nenad Ban i prof. dr. sc. Saša Srića reagirali su na objavu prof. dr. sc. Gordana Lauca
04. prosinca 2020. u 15:55 81 komentara 26459 prikaza
Foto: Pixsell

Svakako su među najžešćim raspravama na društvenim mrežama bile one koje su se vodile na Facebook zidu prof. dr. sc. Gordana Lauca, našeg molekularnog biologa koji je i član vladina Znanstvenog savjeta. Povremeno bi ove rasprave i prelazile granicu diskusije i polemike, prelazile i u eskalaciju, da bi jučer i kulminirale istupima druge dvojice naših znanstvenika, prof. dr. sc. Igora Rudana te prof. dr. sc. Igora Štagljara koji su na svojim zidovima otvoreno oponirali razmišljanjima dr. Lauca na koji se način najbolje boriti protiv pandemije, jasno je kako se poglavito ovdje debatiralo o nužnosti lockdowna i mogućem broju zaraženih i umrlih.

Prof. dr. sc. Borisa Lenharda s Imperial College of London, najgorljivijeg diskutanta na svojim postovima, jučer je na kraju dr. Lauc i maknuo s liste svojih prijatelja. Jasno, te rasprave pratili su i mnogi novinari pa su one redovito završavale u medijima. I to s naslovima poput: Fakat pričaš gluposti. Ne, izvučeno mi je iz konteksta. Ili: Molim te nemoj više glumiti znanstvenika ili, pak, Očajnički su tvoji pokušaji da se izvučeš iz blata.

"Gordan je krajem listopada i početkom studenog pogrešno procijenio opasnost od drugog vala. To je učinio jer ne može razumjeti transmisijsku dinamiku virusa, niti znati precizno procijeniti epidemiološki kontekst, kada o tome nije učio. Koristio je podatke čiju narav i vjerodostojnost u specifičnim okolnostima nije dovoljno dobro razumio. Zato je iz njih izveo zaključke koji su bili pogrešni, a prema kojima je drugi val u Hrvatskoj do sada već trebao proći, a ne nas mučiti još mjesecima. I to je zbilja sve", napisao je, između ostalog, prof. Rudan upućujući dr. Laucu kritiku jer nije prihvaćao dobronamjerna objašnjenja drugih znanstvenika da ipak dosta toga ne razumije kada se o širenju virusa radi.

ZNANSTVENA POLEMIKA Igor Rudan: 'Lauc nema epidemiološko znanje, uporno pogrešno procjenjuje i čini štetu'

O situaciji, okvirima u kojima je poželjno da se znanstvenici kreću u ovoj kriznoj situaciji pitali smo nekoliko znanstvenika. Neki su se suzdržali, drugi ostali anonimni, a neki su dali svoja, često oštra razmišljanja. Tako je jedan od naših sugovornika rekao kako mu je drago da je ostao izvan takvih situacije, nadajući se da to pomaže u shvaćanju njegova mišljenja kao stručnog i objektivnog. No, izrazio je i mišljenje kako se dr. Lauc precijenio te je više puta bio u intelektualnom offsideu.

"Kad nešto ne znaš, onda je bolje reći da to ne znaš", smatra naš sugovornik.

Prof. dr. sc. Ivan Đikić poznat je po svojem kritičkom mišljenju koja frekventno iznosi javno, pa je tako bio kritičan i prema vladi i Znanstvenom savjetu.

"Nije problem u izoliranim izjavama kolege Lauca nego je problem Vlade RH koja tolerira takve izjave bez i jedne ozbiljne reakcije. Premijer Plenković preuzeo je takve savjete ignoriranja opasnosti virusa tijekom studenog što je dovelo do ove katastrofalne situacije sa širenjem COVIDa-19 u Hrvatskoj i veliki brojem umrlih. Osim toga postoje ozbiljne sumnje da je nekoliko članova Znanstvenog savjeta u sukobima interesa jer imaju svoje privatne firme, bolnice ili institut a nisu deklarirali sukob interese u diskusijama i savjetima",  naveo je prof. Đikić rekavši kako na kraju želi samo naglasiti da uopće nema sukoba među znanstvenicima osobno kako se u medijima naglašava, nego je sukob interesa manjine (Radman, Lauc i Primorac) koji su prešli granicu onoga što se može nazvati “znanstvenom zbunjenošću” i prešlo na stranu lažnih podataka, iskrivljivanja zaključaka s raznim ciljevima.

Rijeka: Ivan Đikić sudjelovao na znanstvenom skupu o virusu COVID-19 traži odgovore oko testova Đikić opet prozvao ministra Beroša, ali i Šukera i Primorca: 'Tko je odobrio korištenje testova?'

- Sve to su obilježja fake news grupa. S druge, pak, strane je velika većina stručnjaka iz svijeta i Hrvatske koji samo brane točne znanstvene podatke bez ikakvih osobnih interesa osim znanstvene čestitosti i stručnosti. U toj grupi nalazi se na temelju njihovih javnih izjava u medijima i sedam članova znanstvenog savjeta - Rudan, Klepac, Ristov, Ban, Car, Kolarić, Polašek, te brojni stručnjaci kao Ramadan, Trampuž, Čičin-Šain, Jonjić, Štagljar, Lenhard, Trobonjača, Kutleša, Srića i mnogi mnogi drugi..., kaže dr. Đikić.

Za mišljenje smo upitali i jednog od znanstvenika koje je Đikić nabrojao. Pulmolog dr. Saša Srića također je poznat po kritičkom mišljenju usmjerujući ga ovaj puta na neke Laucove izjave.

"Mislim da poprilično zbunjujuće djeluje kolega Lauc, uz svo dužno poštovanje, svojim kontradiktornim izjavama a posebno zbunjuje izjava u kojoj nisu problem učenici i studenti a upravo je pokazano i zorno istaknuto da su upravo školska populacija najčešći asimptomatski pozitivni pacijenti što otprije nekoliko dana Lauc negira i mislim da je prelazak na on line nastavu kao i potpuni lockdown nužnost", rekao je dr. Srića 'skidajući kapu' Đikiću, Štagljaru i Kolariću za objektivnost, iskrenost i realno sagledavanje situacije.

"Kao što sam Radmana pozvao da dođe u KB Dubrava i suoči se sa svim zdravstvenim djelatnicima, nama liječnicima i našim medicinskim sestrama kao i ostalom zdravstvenom i nezdravstvenom osoblju pozivam i kolegu Lauca da mu se pridruži i da zajednički vide kako je riječ o ozbiljnoj bolesti koja nažalost izaziva brojne komplikacije a isto tako odnosi i živote ljudi",  poziva dr. Srića.

Luka Čičin Šain LUKA ČIČIN-ŠAIN Virusni imunolog: 'U Hrvatskoj najgore tek slijedi, potrebne su nam još strože mjere'

Na situaciju se u podužem mailu referirao i dr. Lauc koji podsjeća kako znanstvenici istražuju nepoznato i na temelju limitiranog uvida u ono što ne poznajemo pokušavamo shvatiti istinu.

- To nije lagano i nije neuobičajeno da se znanstvenici međusobno ne slažu oko nekih stvari. Zapravo znanstveni konsenzus je više iznimka nego pravilo kada se radi o nekim novim i aktualnim otvorenim pitanjima. Rasprave među znanstvenicima znaju biti jako burne, no znanstvenici su na to navikli. Ono što se sada javlja kao problem je da su mediji počeli prenositi te rasprave, pa to više liči na nekakve utakmice u kojima svaki tim ima svoje navijače, nego na znanstvenu raspravu", kaže dr. Lauc.

Nastavlja kako, primjerice, još od proljeća govori da postoje indikacije da je COVID-19 jako sezonalna bolest s čime se neki od njegovih kolega ne slažu.

"U ovom trenutku je vjerojatno već svima jasno da s dolaskom hladnijeg vremena vidimo da se virus sve učinkovitije širi i da nažalost imamo sve više i više teških oblika bolesti. Nažalost neki moji kolege koji su sada ostali bez stvarnih argumenata s kojima bi to osporili prešli su na prazne riječi i izvrtanje nekih mojih izjava, što stvara dosta medijske buke", kaže znanstvenik potvrđujući kako je brojne ljude razočaralo to što se znanstvenici ne slažu, a ponekad se i svađaju.

Štagljar Znanstvenik Štagljar: 'Čeka nas jako ružna zima, do kraja godine imat ćemo 3000 umrlih od COVID-19'

"No, mislim da nije loše da javnost razumije da znanstvenici nisu neka viša bića koja drugima trebaju tumačiti svijet i govoriti im što da rade. I znanstvenici su samo ljudi, a dolaze u svim oblicima i vrstama. Mi možemo neke stvari objasniti, no na konačnu odluku svako od nas mora donijeti svojom vlastitom glavom. Neki moji kolege misle da autoritet dolazi iz titule profesora ili znanstvenika, no ja se s time duboko ne slažem te svojim mladim kolegama koji dolaze u moj znanstveni tim, a u njemu je danas već preko 50 znanstvenika, vrlo rano kažem da je jedini autoritet znanje i činjenice",  kaže dr. Lauc nastavljajući kako, s druge strane, ne misli da u porukama koje i “posvađani znanstvenici” šalju javnosti postoje značajna odstupanja.

"Mislim da gotovo svi znanstvenici u ovom trenutku govore da treba ograničiti brzinu širenja virusa i da svi moramo biti jako oprezni. Jedino se razlikujemo u tome treba li uvesti stroge zabrane (tipa zabrana napuštanja domova, zatvaranje javnog prijevoza, zabrana putovanja i sl.), gdje ja upozoravam na primjere zemalja poput Slovenije i Njemačke u kojima se stroge zabrane nisu pokazale jako učinkovitim i predlažem razumniji pristup", završava.

Znanstvenik koji je do sada među najkvalitetnijima po komentiranju i objašnjenju različitih fenomena ove pandemije svakako je prof. dr. sc. Nenad Ban. I on je u podužem mailu izrazio svoje mišljenje o nastaloj debati, na prilično izravan način.

- Diskusija koju je započeo dr. Lauc na društvenim mrežama je žalosna i štetna jer odvraća pažnju od ključnog problema s kojim su suočene zdravstvene institucije i ekonomija. Umjesto da se traže rješenja bazirana na znanstvenim analizama podiže se prašina o tome da li je COVID-19 sezonska bolest ili ne. Odgovor je sasvim nebitan jer se mogu naći argumenti i za i protiv takve izjave. Ako je definicija sezonske bolesti da se reprodukcijski broj bolesti tokom ljeta spusti ispod 1, što je slučaj kod gripe, onda COVID-19 nije sezonska bolest jer se ipak širi i po ljetu. Ako je definicija sezonske bolesti da se bolest širi sporije po ljetu onda je COVID-19 sezonska bolest ali svejedno se nije moguće ponašati kao da virusa nema jer se ipak uspješno siri, objasnio je svoje mišljenje dr. Ban.

REVOLUCIONARNO Novo otkriće: Znanstvenici tvrde da su našli lijek za koronu u obliku tablete, evo kako djeluje

Smatra kako su takve debate jako štetne jer sugeriraju da je uvijek moguće imati “drugačije mišljenje” što nije slučaj u znanosti.

"Naime, u znanstvenim diskusijama zaključci se moraju donositi na osnovi podataka i uz procjenu koliko su podaci pouzdani. Ako netko krivo interpretira rezultate to će vrlo brzo postati očito u znanstvenim krugovima te će ta osoba vrlo brzo izgubiti kredibilitet, međutim takve izjave će se, na žalost, usprkos tome vrlo uspješno siriti medijima. Složio bih se s mišljenjem mnogih naših znanstvenika i epidemiologa, kao što su na primjer Igor Rudan, Ivan Đikić, Igor Štagljar, Branko Kolarić, Andrea Ambriović Ristov, Luka ČiČin-Šain, Stipan Jonjić, Ozren Polašek, Petra Klepac i Josip Car koji več mjesecima daju vrlo konkretne prognoze što se tiče širenja virusa i preporuke kako se najuspješnije boriti protiv epidemije. Od nekih drugih kolega smo, na žalost, čuli mnoge jako samopouzdane ali često kontradiktorne i zbunjujuće izjave. Na primjer, obzirom da nije moguće ignorirati širenje COVID-19 jer će se u protivnom zagušiti zdravstveni sistem i bit ćemo suočeni sa situacijom da se moraju uspostaviti vrlo striktne mjere koje će imati teške posljedice na ekonomiju, a sada vidimo da se upravo to dešava, onda je teško razumjeti zašto je na primjer Gordan Lauc uvjeravao sve kolege i javnost da smo pred mjesec-dva bili na vrhuncu širenja bolesti, te da je već tada bolest počela usporavati zbog visoke prokuženosti stanovništva, pa da će zbog toga u sljedećih par tjedana sve krenuti na bolje", podsjeća dr. Ban smatrajući da su takve znanstveno neutvrđene izjave izuzetno štetne, pogotovo ako su iznesene u kritičnim trenucima s kojima smo se suočili pred mjesec-dva kada se COVID-19 počeo nekontrolirano siriti te je trebalo odlučiti kako najbolje kontrolirati pandemiju.

NARUČILI 5,6 MILIJUNA DOZA Capak, Markotić i Božinović: Spremni smo cijepiti se pred kamerama!

"U takvim situacijama je ključno napraviti pravu odluku što je prije moguće, a ne čekati da se epidemiološka situacija pogorša. Pravodobnim odlukama i mjerama se sprečavaju mnogo striktnije mjere i zaključavanja do kojih će doći kasnije ako se ne reagira na vrijeme. Isto tako, u toj situaciji nije moguće propitkivati strategiju i istraživati nepotvrđene hipoteze jer će u protivnom ljudi početi umirati. Ako je u pozadini tih savjeta bila neka suvisla strategija, ili se može navesti primjer neke zemlje koja se uspješno nosi sa pandemijom koristeći se sličnim pristupom, bilo bi to zanimljivo čuti, ali koliko je meni poznato to još nismo vidjeli. Međutim, jedno je sigurno, moji prijatelji i kolege koji žive u New Yorku nisu “otvarali šampanjac" ovo proljeće, a niti ovu jesen. Vrlo je očito da se u zemljama koje su bile teško pogođene pandemijom, na primjer u Belgiji, širenje virusa nije usporilo sve dok se nisu uspostavile restriktivne mjere. Upravo zbog toga je danas u Hrvatskoj potrebno uspostaviti mjere koje će dovesti do smanjenja broja oboljelih. Ne smijemo si dozvoliti da podcijenimo virus pa da pokusamo balansirati u nestabilnoj situaciji gdje su brojevi novooboljelih visoki, gdje bi svaka promjena situacije, kao što će se desiti kada se ljudi počnu družiti za vrijeme Božićnih blagdana, mogla biti kobna", završava dr. Ban.

VIDEO: Pitali smo Hrvate što misle o novim epidemiološkim mjerama

 

Lea Krivošić
zaljubljenica u fotografiju
Otišla je naša reporterka Lea, autorica jedne od najpoznatijih fotografija iz Domovinskog rata
Junior Adventures
Sigurnost na internetu
Znate li kako vaša djeca koriste internet?
  • Avatar Mi ili Oni
    Mi ili Oni:

    26.2.2020. Ivan Đikić: Koronavirus je vrlo sličan gripi, širi se brzo i nestat će sam od sebe”

  • Avatar Mi ili Oni
    Mi ili Oni:

    Dikic je u 2 i 3 mjesecu tvrdio da je smrtnost na razini gripe i da neupućeni šire paniku...

  • Avatar Mi ili Oni
    Mi ili Oni:

    25.2.2020. ĐIKIĆ O KORONI: Proširila se nepotrebna panika, svaki virus ima ciklus trajanja