Blaženstva su osobna iskaznica kršćanina, koja ga identificiraju kao Isusova sljedbenika, kazao je papa Franjo u homiliji tijekom mise na stadionu Swedbank u Malmöu, na blagdan Svih svetih prije povratka iz Švedske u Rim. Franjo je na svoje 17. putovanje izvan Italije otišao u Švedsku u ponedjeljak u povodu ekumenske komemoracije 500. obljetnice luteranske Reforme, te na susret s
katoličkom zajednicom u toj skandinavskoj zemlji. Tijekom mise u utorak, pred oko 15.000 vjernika u Malmöu, papa Franjo je naglasio kako „smo svi pozvani biti Isusovim sljedbenicima sučeljavajući se u duhu Isusove ljubavi s bolima i strepnjama današnjice“.
„Blaženi oni koji s vjerom podnose zla koja im drugi čine i opraštaju im srcem. Blaženi oni koji gledaju u oči odbačenih i emigranata pokazujući im svoju blizinu. Blaženi oni koji prepoznaju Boga u svakoj osobi i bore se kako bi ga i drugi otkrili. Blaženi oni koji štite i brinu se za zajednički dom. Blaženi oni koji odustaju od vlastitog blagostanja za dobro drugih. Blaženi oni koji mole i djeluju za puno zajedništvo kršćana“, kazao je Franjo.
Nakon dolaska u Malmö u ponedjeljak, Franjo je otišao u Lund, gdje je u luteranskoj katedrali održana zajednička ekumenska molitva u okviru luteransko-katoličke komemoracije Reforme. Franjo je u propovjedi naglasio kako je podjela bila neizmjerni izvor trpljenja, ali je također pomogla shvatiti da bez Gospodina „ne možemo ništa učiniti“, jer „Bog je gospodar vinograda, i jedino što želi jest da kao živa loza ostanemo sjedinjeni s njegovim Sinom Isusom“.
Tim je istaknuo najdublje značenje ekumenskoga pokreta, koji je u tom trenutku, u katedrali u Lundu, imao svoj povijesni trenutak. Franjo je odmah kazao kako taj posjet želi izraziti „zajedničku želju da ostanemo sjedinjeni s Njim kako bismo imali život“.
Franjo je kazao kako su katolici i luterani započeli zajedno hoditi na putu pomirenja, a sada, u okviru zajedničke komemoracije Reforme iz 1517. godine, „imamo još jednu priliku prihvatiti zajednički hod, koji je tijekom posljednjih pedeset godina oblikovan kroz ekumenski dijalog“. Ne možemo se predati podjeli i udaljenosti koje je razdvajanje prouzročilo među nama. Imamo priliku popraviti ključni trenutak naše povijesti, nadilazeći različita mišljenja i nesporazume koji su nam često onemogućavali uzajamno razumijevanje, kazao je Franjo.
Pozvao je da se s „ljubavlju i poštenjem gleda na našu povijest“, na priznavanje pogrješke i na molitvu za oproštenje. „Jednakim se poštenjem i ljubavlju treba priznati kako se naša podjela udaljavala od prvotnoga shvaćanja Božjega naroda, koje naravno teži ostati sjedinjenim, te su ju povijesno više održavali moćnici ovoga svijeta nego volja vjernoga naroda“, kazao je Franjo i dodao kako je s obje strane „postojala iskrena želja za ispovijedanjem i zaštitom istinske vjere, ali smo svjesni također da smo se zatvorili u sebe iz straha ili predrasuda prema vjeri koju drugi ispovijedaju uz neki drugačiji naglasak ili jezik“.
Papa je priznao kako je „Reforma pridonijela da Sveto pismo bude više u središtu života Crkve“, upitao: „Kako mogu imati milosrdnoga Boga?“, a to je pitanje stalno mučilo Luthera, odnosno pitanje ispravnoga odnosa s Bogom, a koje je odlučujuće pitanje života. Pojmom „samo po milosti Božjoj“ podsjeća nas, kazao je Franjo, da Bog uvijek ima inicijativu, i da prethodi svakom ljudskom odgovoru, i to u istom trenutku u kojemu nastoji potaknuti taj odgovor.
Nauk o opravdanju, dakle, izražava bit ljudskoga postojanja pred Bogom, kazao je Franjo i naglasio da „kao kršćani bit ćemo vjerodostojno svjedočanstvo milosrđa u mjeri u kojoj će oprost, obnova i pomirenje biti svakodnevno iskustvo među nama“. „Luterani i katolici, molimo zajedno u ovoj katedrali i budimo svjesni da bez Boga ne možemo ništa učiniti; molimo Njegovu pomoć da bismo bili živi udovi sjedinjeni s Njim, uvijek potrebiti Njegove milosti kako bismo Njegovu Riječ mogli zajedno donositi svijetu kojemu su potrebne Njegova nježnost i milosrđe“, zaključio je papa Franjo svoju propovjed u luteranskoj katedrali.
Poslije mise u utorak na Swedbank Stadionu, u Malmöu, papa Franjo je tijekom angelusa zahvalio Bogu na posjetu Švedskoj i susretu s hodočasnicima kojin su došli iz svih krajeva svijeta. „Kao katolici, dio smo velike obitelji i okrijepljeni smo istom pričešću. Potičem vas da svoju vjeru izrazite u molitvi, u sakramentima, kao i u velikodušnoj službi onima koji trpe te onima u potrebi.
Nukam vas da načinom života i ponašanjem, kao sljedbenici Isusovi, budete sol i svjetlo, bez obzira gdje bili te da pokažete veliko poštovanje i solidarnost s našom braćom i sestrama iz drugih Crkvi i kršćanskih Zajednica, kao i sa svim ljudima dobre volje“, kazao je Franjo tijekom angelusa.
>> Papa Franjo u Švedskoj: Luther i Reformacija donijeli i nešto dobro
A naivni su oni koji primaju one koji ih iskorištavaju. Za sve postoji mjera. Jedno je odreći se komfora radi pomoći hendikepiranim, bolesnom, nepokretnom ljudima... a sasvim drugo mladom i zdravom dezerteru koji je u krvi ostavio vlastitu zemlju kako bi pod krinkom jadne izbjeglice ubirao socijalne benefite bogatih država. Nećemo valjda crnčiti i onda se odricati poldova svojeg rada poradi svakoga koji se zaogrne lažnim plaštom potrebitog.