Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 102
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
KARTA UGROŽENIH

Ovo su svjetski gradovi kojima prijeti poplavljivanje. I Hrvatska ima ugrožene zone

Posljedice snažne oluje koja je pogodila Brazil
Foto: Rovena Rosa/XINHUA
1/3
12.03.2023.
u 07:11

Sudeći prema izvješću IPCCA-a, Hrvatska bi se mogla suočiti s poplavama posebno u dijelovima Delte Neretve, rijeke Krke, Vranskog jezera kod Biograda, otoka Krpanja i drugih mjesta koji se neće moći obraniti ukoliko se razine mora podigne više od pola metra

Amsterdam, glavni grad Nizozemske, koji se razvio na ušću rijeke Amstel, kolokvijalno nazivaju "Sjevernom Venecijom" zbog velikog broja kanala, njih oko 160, koji su proglašeni UNESCO-vom svjetskom baštinom. Ime bi mu prijevodu značilo brana od rijele Amstel. No, pitanje je kako će se taj najnaseljeniji nizozemski grad obraniti u slučaju podizanja razine Sjevernog mora.

Amsterdam se, naime, našao na popisu gradova koji bi mogli biti poplavljeni do 2030. godine. Climate Central izrađuje karte koje pokazuju koji bi dijelovi svijeta mogli biti ugroženi porastom razine mora, a prema kartama izrađenima prema izvješću IPCC-a iz 2021., uz Amsterdam na popisu se našao još jedan europski, nama najbliži, grad – Venecija.

Taj se grad već duže vrijeme muči kako zaustaviti potonuće koje iznosi dva milimetra svake godine. Venecija ima uspostavljen sustav obrambenih sustava od poplava. Na popisu ugroženih svjetskih gradova je Basra, glavna luka u Iraku, koja leži na Shatt al-Arabu, rijeci koja se ulijeva u Perzijski zaljev. Zbog zamršene mreže kanala i potoka, kao i susjednih močvara, Basra i njezina okolna područja posebno su osjetljivi na porast razine mora. Ugrožen je i New Orleans u SAD-u koji ima izgrađen sustav nasipa koji ga štite od porasta razine mora. U opasnosti je i Ho Chi Minh City u Vijetnamu, kao i Kalkuta, glavni grad savezne države Zapadni Bengal u istočnoj Indiji koja leži na rijeci Hoogli koja povezuje rijeku Ganges i Bengalski zaljev.

Na popisu 15 najugroženijih gradova su i tajlandski Bangkok, Georgetown u Gvajani, Savannah u SAD-u, Khulna u Bangladešu koji se nalazi se samo devet metara iznad razine mora, a i velik dio zemlje je osjetljiv na ekstremne poplave, zatim japanska Nagoya, maldivski Malé, kineski Dandong, Banjarmasin u Indoneziji, koji je izgrađen većim dijelom ispod razine mora na močvarnoj delti u blizini rijeke Barito te nasposljetku grad Port Said u Egiptu, gdje se već grade barijere od pijeska i betona kako poljoprivrednici ne bi izgubili zemlju i usjeve zbog poplave slane vode. Kako stoji Hrvatska? Ako se globalno zatopljenje nastavi ovakvim tempom, svijet će do 2100. godine biti topliji za oko tri stupnja, a razina mora diljem svijeta bi do kraja stoljeća mogla porasti za 4,3 do 9,9 metara u odnosu na prosjeke prije drastičnih promjena uslijed klimatskih promjena.

Prema globalnom klimatskom modelu koji su izradili meteorolozi, do 2070. snježni pokrivač će se smanjiti za 50 posto, a razina mora povećati će se do 65 centimetara. Porast razine mora ugrozio bi tada veliki broj gradova na hrvatskoj obali i devastirao mnoge gospodarske, povijesno i kulturno važne građevine. Osim suše, posljednjih godina najviše štete zbog klimatskih promjena čine poplave. Osim što bi porast temperature mora otjerao izvorne jadranske ribe u dublja i sjevernija mora te doveo nepoželjne invazivne vrste, izazvao bi i brojne poplave, s porastom stope obalne erozije na plažama, a postoji opasnost i od prodiranje slane vode u slatkovodne sustave.

Sudeći prema izvješću IPCCA-a, Hrvatska bi se mogla suočiti s poplavama posebno u dijelovima Delte Neretve, rijeke Krke, Vranskog jezera kod Biograda, otoka Krpanja i drugih mjesta koji se neće moći obraniti ukoliko se razine mora podigne više od pola metra. Ukoliko se ne bi ništa poduzelo oko zaštite, što je malo vjerojatno, u slučaju porasta razine vode za pola metra potopilo bi se preko 100 četvornih kilometara zemljišta.

Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!

>> VIDEO Hrvati uhićeni na granici sa Srbijom prevozili radioaktivnu glavu gromobrana?

Ključne riječi

Komentara 3

LE
LeonardoGoldman
08:15 12.03.2023.

Ponovno zastrasivanje u reziji prvog klimatskog milinardera Al Gore-a. Krajem 90-tih je prognozirao da ce Venecija biti poplavljena do 2020., a 2009. da ce se sjeverna polarna kapa otopiti u roku od max.5 god. Sada institucije u njegovoj kontroli ponovno daju ridikularne prognoze potopa koje bi mi trebali jos i financirati. Treba zaustaviti ovakve parazite.

DU
Deleted user
09:46 12.03.2023.

Ukoliko se podignu?? Znači nije sigurno da će se podići. Što će biti ukoliko se ne podigne razina? Sedamdesetih je bilo globalno zahlađenje, devedesetih globalno zagrijavanje, danas su klimatske promjene. Kada će doći rezultati čovjekove "borbe" protiv klimatskih promjena? Nikada, jer je to unosan biznis. Zanimljivo je kako se naftnim kompanijama broji zarada ali se nikad ne broji zarada zelenih aktivista.

Avatar trabanti
trabanti
09:00 12.03.2023.

Ako Zagreb mora, u ovim precrnim scenarijima biti potopljen neka početak bude u Oreškovićevoj.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije