Geotermalna voda u Velikom Korenovu zadovoljava sve uvjete za korištenje u lječilišne svrhe, potvrdili su iz Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, nakon izgradnje Termi Bjelovar ta će se voda moći koristiti za liječenje širokog spektra zdravstvenih stanja. Laboratorij za ispitivanje voda i balneoklimatologiju spomenute Škole potvrdio je da geotermalna voda iz bušotine KorGT-1 u Korenovu zadovoljava sve uvjete za korištenje u lječilišne svrhe. Analiza je pokazala da se radi o mineralnoj, fluornoj, bromnoj i jodnoj vodi koja će se nakon izgradnje Termi Bjelovar moći koristiti za liječenje širokog spektra zdravstvenih stanja.
Voda je posebno pogodna za liječenje reumatskih bolesti, uključujući artritis i artrozu, kao i za tretiranje degenerativnih bolesti kralježnice. Također, pokazuje potencijal u liječenju neuroloških problema i postoperativnoj rehabilitaciji. „Sjajne vijesti stižu sa Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar". Voda sa druge bušotine u Velikom Korenovu, koju smo napravili prošle godine, na dubini 1300 metara i 83°C u ležištu ima ljekovita svojstva”, oglasio je u subotu na društvenoj mreži bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak i javno objavio i rezultate analize.
U analizi se ističe i da je voda pogodna i za liječenje bolesti probavnog sustava, ginekoloških tegoba te stresa i psihosomatskih smetnji. Posebno je značajan njezin potencijal u tretiranju kožnih bolesti poput ekcema, dermatitisa i psorijaze. Ono što daje dodatnu vrijednost ovom nalazištu je iznimno visok geotermalni gradijent od 5,7°C na 100 metara dubine, što je gotovo dvostruko više od svjetskog prosjeka. To znači da se voda brže zagrijava i da je potreban plići bunar za postizanje željene temperature.
Izdašnost izvora je također impresivna, navodi se u analizi, jer bušotina može proizvoditi između 3,5 i 5,5 litara vode u sekundi, odnosno do 475.200 litara dnevno. Ukupni obujam ležišta iznosi više od 64 milijarde kubičnih metara vode, što osigurava dugoročnu održivost projekta.
Otvori KEKS Pay
treba upitati vladajuće i prijašnje vladajuće zašto Zagreb i Bjelovar, i dalje Virovitica pa osijek, nisu već povezani brzom cestom? Jesu li sjeverna i središnja Hrvatska manje vrijedna od od juga i zapada Hrvatske?