Naslovnica Vijesti Hrvatska

Otpis 22% glavnice i gotovo jednaka rata

Konverzija u eurske kredite smanjit će tečajni rizik, ali i povećati kamatu
11. ožujka 2015. u 09:33 64 komentara 8622 prikaza
Gordan Maras
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Iz Vlade najavljuju da će do kraja idućeg tjedna predstaviti model po kojemu će se provesti konverzija kredita iz švicarskih franaka u eure. Glavno je polazište otpis između četvrtine i petine glavnice duga u francima, preciznije 22% duga, nakon čega bi se preostali dio kredita pretvorio u eurski kredit i na njega zaračunala kamata od 5,60 posto.

Nedavno je ministar Gordan Maras kazao da će Vlada jako brzo izaći s rješenjem, a jedan od ključnih aktera dogovora iz ministarskih redova kaže da će ga idućih dana još razrađivati s bankama. Simulirali smo na osnovi poznatih parametara da bi nakon konverzije mjesečna rata kredita od stotinjak tisuća franaka ostala približno pet tisuća kuna kao i sada. Po današnjem tečaju eura razlika je 80 kuna, po onom koji je bio prije deset dana samo 20-ak.

Stvar izbora

Sugovornik iz Vlade ističe da će banke otpisati oko 4,5 milijardi kuna glavnice kredita, a taj bi gubitak pokrile banke i država, i to tako da bi banke podmirile 8-9 posto gubitka, a država 12-13 posto, odnosno tri milijarde kuna.

– Nikoga nećemo tjerati, tko želi može zadržati svoj kredit u švicarskim francima, a tko ga zamijeni u eurski, na njega će se primijeniti kamata kao da je uzeo eurski kredit, oko 5,60 posto – navodi naš sugovornik. Za dio otpisane glavnice koji će pokrivati država Vlada bi svakom korisniku kredita izdala vaučere na deset godina, na temelju kojih bi banke jednom godišnje prebijale porez na dobit. Fina bi vjerojatno bila glavna tehnička podrška za operaciju s vaučerima. Otpisani dio bi se, kaže, knjižio kao potraživanje banaka prema državi, a ako neka banka u nekom razdoblju ne ostvari porez na dobit, država bi mu nakon deset godina jednokratno isplatila razliku. Operacija spašavanja dužnika u švicarskim francima stajala bi, dakle, porezne obveznike 300 milijuna kuna godišnje, odnosno 3 milijarde kuna u deset godina, jer bi se za toliko umanjila obaveza banaka iz poreza na dobit.

U Vladi su uvjereni da Europska komisija neće imati prigovora na spomenuto rješenje jer se dogovara s bankama. Otpis bi se primijenio na sve stambene kredite u švicarskim francima, neovisno o imovinskom statusu korisnika.

– Nitko nije uzeo kredit u CHF da bi se obogatio, konverzija će se ponuditi svima jer uzimanje kredita u švicarskim francima nije bio špekulativni potez. Korisnici kredita dovoljno su izgubili time što im je vrijednost nekretnine pala 30 posto – ističe sugovornik iz Vlade.

HNB je pripremio simulaciju kredita u protuvrijednosti od 100 tisuća eura, uzetog 2006. godine na 25 godina, i ona je pokazala da su do 15. siječnja 2015. najjeftiniji bili eurski, a najskuplji kunski krediti, dok su švicarci bili između.

Jednima su za vratom bile kamate, a drugima rast tečaja, no u konačnici kunski će dužnici bankama vratiti 1,5 milijuna kuna, eurski 1,44 milijuna, dok je predstojeće obaveze kredita u francima najteže predvidjeti. Kad bi tečaj do kraja otplate bio zamrznut na 6,39, njihov bi kredit u konačnici iznosio 1,5 milijuna kuna, slično kao i kunski. Trenutačno je franak oko 9 posto iznad te zamrznute razine, a kako će se kretati idućih 15 ili 20 godina, nitko ne zna, kao što se ne zna ni što će biti s eurom.

Manji rizik i veća kamata

Konverzija u eurske kredite smanjit će tečajni rizik vezan uz franak, ali s njim dolazi i veća kamata od postojeće.

Jedan od dužnika s kojim smo razgovarali kaže da će ozbiljno razmisliti hoće li prihvatiti ponudu jer se nada da će se idućih desetak godina franak vratiti na stare vrijednosti te da će tečaj padati prema 5 kuna.

No, dužnici u francima trebaju voditi računa i o tome da će Linićeva fiksna kamata za te kredite od 3,23 posto vrijediti samo dok im je tečaj 20% veći od početnog tečaja kad su uzeli kredite.

Ako se ta razlika smanji, banka ima pravo zaračunati tržišnu kamatu. Čak i kad bi se dogodilo da se tečaj franka spusti ispod 6 kuna, ostat će bez zakonske zaštite i taj će dobitak pojesti kamate.

>> Uskoro rješenje! Franak i banke korak bliže dogovoru

>> 'Donesena prva presuda za ništetnost kamate u kreditu s valutnom klauzulom u eurima'

Dužnicima pod ovrhom stanovi u najam

 Govorilo se i o modelu najma stanova za 3-4 tisuće dužnika pod ovrhom. Država bi uzela beskamatni kredit od banaka i njime kupila stanove te ih dala u najam. Banke su spremne stanove prodati po tržišnoj cijeni i otpisati razliku duga.

Državna tvrtka Nekretnine izdala bi državne obveznice i tim novcem otkupila stanove od banaka i građana pod ovrhom. Banke su spremne uzeti tu obveznicu ako za otplatu jamči država, što bi povećalo javni dug za tri milijarde kuna.

HGK
HGK
Do ključnih poslovnih informacija u samo par klikova mišem

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar think pink
    think pink:

    zašto bi država - to jest svi građani - plaćali kredite likovima koji su ih dizali i kupovali aute i vikendice???

  • mikrogrizzly:

    Tri milijarde kn poreznih obveznika ulupati u privatnu kreditnu avanturistiku!? Ah, da - Lalovac ima kreditčinu u CHF paritetu od 135 tisuća CHF i sila zakon ne pita. Gdje su sad oni koji zbore o sukobu interesa!? Nema se djeci ... prikaži još! za besplatan obrok u OŠ, a ima se za one koji su se osladili kreditima u CHF protuvrijednosti i da se objavi fotoalbum što je sve kupljeno tim kreditima, puk bi izašao na ulice!

  • gogulander:

    Koji bi to puk izišao na ulice? Onaj što je izišao kada je poklonjena INA Mađarima, kada je poklonjena Pliva, kada je 400.000 ljudi ostalo bez posla u privatizaciji,??? Koji puk, Bog te vidio radosnog?