Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 7
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
22.05.2024. u 08:08

Prema istraživanju, prosječan broj godina koje čovjek može očekivati u dobrom zdravlju povećat će se sa 64,8 na 67,4 godine, što je povećanje od samo 2,6 godina

To da očekivani ljudski životni vijek raste, nije nova vijest, no svako malo pojave se istraživanja koja nanovo znanstveno potkrijepe golu statistiku. Najnovije kaže da će se do 2050. životni vijek čovjeka produljiti za četiri i pol godine, sa 73,6 na 78,1. Medicinski časopis The Lancet objavio je opsežnu studiju prema kojoj će muškarci će živjeti 76 godina, a žene 80,5. Rezultat je to, dakako, bolje zdravstvene skrbi, novih lijekova i bolje stope preživljavanja od niza bolesti.

Nove generacije najviše će zdravstvenih problema imati s bolestima srca i krvnih žila, karcinomima i dijabetesom, mučit će se se s pretilošću, visokim krvnim tlakom, posljedicama pušenja i nezdrave prehrane. Potvrdilo se tako i da produljenje očekivanog životnog vijeka u jednakoj mjeri ne prati i produljenje života u dobrom zdravlju. Naprotiv.

Prema istraživanju, prosječan broj godina koje čovjek može očekivati u dobrom zdravlju povećat će se sa 64,8 na 67,4 godine, što je povećanje od samo 2,6 godina, a ne 4,5. Sve to nosi i neke etičke dileme. Tko želi živjeti zauvijek, upitali su se svojedobno znanstvenici Martien Pijnenburg i Carlo Leget s nizozemskog sveučilišta Radboud, koji su iznijeli tri argumenta protiv ulaganja u istraživanja koja bi dovela do produljenja života: pravdu, zajednicu i smisao života.

Najočitiji moralni problem je, po njima, nejednaka smrt zbog razlike između bogatih i siromašnih. Ne razmatra se, tvrde, izvorni problem zašto se neki mogu liječiti, a drugi ne. Ta moralna sljepoća podsjetila ih je na priču o francuskoj kraljici Mariji Antoaneti koja se čudila zašto gladni ne jedu kolače, ako već nemaju za kruh.

S obzirom na problem nejednake smrti, možemo li si, upitali su, moralno priuštiti ulaganje u istraživanje kako bismo si produžili život? Smatraju da bi pravi etički izazov za društva koja stare trebao biti kako poboljšati uvjete za život u zajednici, a ne kako zaustaviti starenje. "Svatko umire kad-tad. Ali kada i kako?

Ta pitanja postaju sve važnija kako rođendani prolaze", napisao pak je američki profesor psihologije Robert S. Gable. Biofizičari su, napominje, izračunali da se, uz maksimalno poboljšanje zdravstvene zaštite u budućnosti, biološki sat čovjeka mora zaustaviti između 120 i 150 godina. No, što duže živimo, dulje smo, napominje, i bolesni. "Kakva je vrijednost postojanja ako sposobnost da radite ono što najviše cijenite postane nedostupna?", pita Gable. Neke odgovore mogla bi ponuditi bioetika, relativno nova disciplina koja proučava i ljudsko djelovanje u odnosu na život.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije