Među četvero ljudi osumnjičenih za izazivanje požara na deset lokacija u Zadru i Zadarskoj županiji nalazi se i Vladimir Ćupić iz Biljana Donjih, neslužbeno doznaje Večernji list. Njegovo ime javnosti je otprije poznato iz sasvim druge priče koja godinama opterećuje Biljane Donje, slučaja Crnog brda, golemog odlagališta troske dopremljene nakon sanacije nekadašnjeg šibenskog TEF-a.
Policija imena osumnjičenih službeno nije objavila. Objavljeno je da su uhićena trojica hrvatskih državljana u dobi od 46, 45 i 42 godine te 33-godišnja državljanka Poljske. Sumnjiči ih se da su, prema prethodnom planu i međusobnom dogovoru, 14. i 15. kolovoza namjerno izazvali požare na deset lokacija. Gorjelo je na Bilom Brigu u Zadru te na području Zemunika Donjeg, Galovca, Biljana Donjih, Zapužana, Zemunika, Zagrada, Lišana Tinjskih, Škabrnje i Benkovca.
Četvero osumnjičenih pronađeno je 15. kolovoza navečer, nakon dojave građana o paljenju vatre uz cestu na širem benkovačkom području. Policija je locirala automobil zadarskih registracija u kojem su se nalazile četiri osobe i uhitila ih. Nakon kriminalističkog istraživanja predani su pritvorskom nadzorniku, a kaznena prijava dostavljena je Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru.
Prema dosad provedenim očevidima, na Bilom Brigu potpuno je izgorio parkirani automobil, dok su između Škabrnje i Zemunika Donjeg izgorjela 43 stabla maslina. Pretragama domova, prostorija i vozila policija je kod 42-godišnjaka pronašla poluautomatsku pušku s 44 komada streljiva, a od 46-godišnjaka oduzela je pištolj i više mobilnih uređaja.
Četvero osumnjičenih u međuvremenu je završilo u istražnom zatvoru. Sudac istrage Županijskog suda u Zadru Hrvoje Visković odredio im je mjesec dana istražnog zatvora. Svim četvero određen je zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, trojici i zbog mogućeg utjecaja na svjedoke, a jednom osumnjičeniku i zbog opasnosti od bijega jer ima hrvatsko i srpsko državljanstvo. Visković je nakon ročišta kazao da su osumnjičeni priznali da su palili vatru te da su naveli da su to činili upaljačima. Motiv zasad nije poznat, a izuzeti mobilni telefoni bit će vještačeni. Istraga se nastavlja i tek treba utvrditi sve okolnosti nastanka pojedinih požara.
Ćupićevo ime javnosti je poznato zbog priče o Crnom brdu u Biljanima Donjim. Opet je u fokusu javnosti upravo u vrijeme kada je ponovno buknula velika afera s ilegalno odloženim opasnim otpadom u Gospiću, nakon što je USKOK 6. kolovoza objavio rezultate vještačenja koji su potvrdili ozbiljno onečišćenje tla i utjecaj na podzemne vode. Požari za koje je Ćupić sada osumnjičen uslijedili su svega nekoliko dana nakon što je slučaj Gospić ponovno dospio u središte javnosti.
Što se tiče Biljana Donjih, tijekom 2010. i 2011. godine tu je kamionima je dopremljena golema količina silikomanganske i feromanganske troske nastale tijekom sanacije nekadašnje Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku. Riječ je o oko 140 tisuća tona materijala koji je godinama ostao na lokaciji i postao jedan od najvećih hrvatskih slučajeva povezanih s nezakonito odloženim otpadom.
Ćupić je prošle godine javno ispričao svoju verziju događaja. Tvrdio je da mu je čovjek koji mu se predstavio kao posrednik za nekretnine ponudio da dio naslijeđenog zemljišta iznajmi za skladištenje onoga što mu je predstavljeno kao građevinski materijal. Govorio je da je očekivao blokove, cement i sličan materijal te da mu je uz najam obećan i posao čuvara skladišta.
Posao je išao preko zagrebačke tvrtke MLM Group. Ćupić je tvrdio da mu je za prvu godinu najma na račun uplaćeno 60 tisuća kuna, dok mu je za posao čuvara bila obećana mjesečna plaća od 11 tisuća kuna. Od primljenog novca, prema njegovim riječima, ukupno 40 tisuća kuna dao je dvojici posrednika, a nakon poreza i ostalih troškova od cijelog posla nije mu ostala zarada.
Ćupić je tvrdio i da nije znao što će zapravo biti dovezeno na zemljište. Kamionima je potom mjesecima stizala troska iz bivšeg šibenskog TEF-a i na lokaciji je nastalo Crno brdo. Zbog svega što se dogodilo, pričao je, godinama je bio na udaru dijela mještana koji su upravo njega smatrali odgovornim za dolazak otpada u selo, dok je on tvrdio da je i sam bio prevaren.
Pritom Ćupića nije precizno nazivati vlasnikom cijelog zemljišta na kojem se nalazi Crno brdo. Prema ranije objavljenim podacima iz zemljišnih knjiga, najveći dio zemljišta pod odlagalištem pripada Republici Hrvatskoj, dok je manji dio u suvlasništvu fizičkih osoba. Ćupić je javno govorio o dijelu naslijeđenog zemljišta koji je dao u najam. Crno brdo godinama je bilo predmet postupaka hrvatskih i europskih institucija.
Otvori KEKS Pay
Sve više i više "čudnih" činjenica izlazi na vidjelo.