Gospodarsko usporavanje u Njemačkoj, Italiji i Velikoj Britaniji, zemljama koje daju trećinu svih noćenja u hrvatskom turizmu, smanjilo je broj dosad prodanih putovanja jedan do deset posto u odnosu na lani u ovo doba. Kupnju odmora mnogi Europljani odlažu i zbog neizvjesnosti oko Brexita, a oseku potražnje osjećaju sve mediteranske zemlje, uključujući i Hrvatsku, izuzev Turske.
No, to je, prema ocjeni prvog Turističkog impulsa, analize stanja i trendova Hrvatske udruge turizma, tek dio problema naše turističke branše. Za anketirane kompanije, koje donose 40 posto turističkih prihoda, poslovanje otežavaju i manjak radnika te nekonkurentna poslovna klima, pa u 2019. računaju s 11,4 posto sporijim rastom prihoda nego lani.
Rasprodaje u špici
Sve to ne znači da sezoni prijeti debakl, očekuje se turistički promet u najmanju ruku sličan lanjskom, a anketirane kompanije računaju u 2019. i sa sedam posto većim prihodima. Međutim, troškovi rada porast će 8,6 posto prema lani, odnosno kumulativno u ovoj i prošloj godini za 18,4 posto u odnosu na 2017., pa uz 4,8 posto manju dobit ove godine hotelske kuće planiraju čak 20 posto manje od lanjskih 630 milijuna eura investicija. U 2020. i 2021. investicije bi, pak, mogle pasti i 33 posto u usporedbi s ovom i prošlom godinom. Pritom, ponajveće smanjenje ulaganja očekuje se u hotelima (za 36 posto) i turističkim naseljima (za 84 posto), dok će u kampovima rasti za 30 posto. Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić ne najavljuje gubitke u anketiranim kompanijama, koje u mnogim segmentima čine ponajbolje od onog što domaći turizam ima, ali kaže da je jako neizvjesno hoće li se smještajni kapaciteti napuniti po istaknutim cijenama ili će u zadnji tren biti rasprodaja i sniženja od 20 i više posto. Kao što je, uostalom, već bilo lani u špici.
– Hotelijeri su definitivno stiješnjeni između rasta troškova rada i pada dobiti i nužna je promjena poslovnog okruženja. Pritom, troškovi rada rastu, a istovremeno su neto plaće za kuhare, konobare, recepcionera i sobarice kod nas i dalje 30 posto niže nego u Sloveniji i čak 97 posto niže nego u Austriji – ističe Ostojić, koji upravo investicije i kvalitetu drži ključnim odgovorom na sve tržišne mijene. – I sada, kad se i kod nas i na Mediteranu dobro puni lipanj, a problem je sa srpnjem i kolovozom, vidimo da su pojedini hoteli u koje se investira već puni i do 80 posto, a najslabije stoje oni u kojima već nekoliko godina nema investicija te privatni smještaj, koji je još lani premašio 600.000 ležajeva. Nažalost, trend bujanja se nastavlja, a smanjena ulaganja, koja se očekuju ako se ne popravi poslovni uvjeti, bit će tek za održavanje.
Tema za ministra Marića
U HUT-u ističu da je Hrvatska trenutačno najmanje konkurentna za ulaganje u turizam u usporedbi sa zemljama okruženja. Vjeruju da u Vladi ima razumijevanja za efekte smanjenja međustope PDV-a na kompletan opseg turističkih usluga i očekuju da se o tome počne otvoreno i argumentirano raspravljati. Kao vatrogasnu mjeru, kako bi se ponovile dobre lanjske brojke, predlažu jačanje promocije. Kako na sve to gleda ministar Gari Cappelli, jučer nismo uspjeli doznati. Otprije je, međutim, poznato da je za promociju već izdvojeno dodatnih 10 milijuna kuna te da je ministar ipak optimističniji od hotelijera: očekuje sezonu jedan do tri posto bolju od lani. Za razgovor o nižem PDV-u bit će nužno ipak prvo privoljeti ministra financija.
sto ovaj lik nebi trebao biti iza resetaka zbog kriminala sa prenamjenom zemljista...???