Uragan Irma koji je u nedjelju ujutro po američkom vremenu došao do Floride poharao je ovu američku saveznu državu, a potom je oslabio na tropsku oluju kategorije 1 (s razornog uragana snage 5), lagano se gaseći na kopnu (izgubio je svoje morsko gorivo) i rasplinjujući se u atmosferi. No u vrijeme dok je bila u punoj snazi, Irma je načinila ogromne štete.
U ovome trenutku oko šest milijuna ljudi, ne samo u Floridi nego i u susjednoj Georgiji koju je Irma također zahvatila, nema struje. Srušene su tisuće stabala, deseci tisuća kuća oštećeni su vjetrovima koji su puhali brzinom većom od 260 kilometara na sat, a ulice gradova nalaze se duboko pod vodom.
Guverner Floride Rick Scott upozorio je stanovnike ove savezne države koji su pobjegli na sjever da se ne vraćaju svojim domovima dok im vlasti ne upute poziv.
Ne vraćajte se još
– Za sada je stanje još uvijek užasno teško. Raščišćavamo ruševine, pokušavamo sve dovesti pod kakvu-takvu kontrolu. Ne vraćajte se još, ostanite gdje jeste dok ne javimo da je vrijeme za povratak – poručio je guverner Scott.
U ovome trenutku smatra se da je petero ljudi poginula zbog uragana na Floridi, no točan će se broj znati tek kada spasilačke ekipe koje su na terenu pročešljaju sva sumnjiva mjesta i skloništa. Na Kubi je jučer pronađeno najmanje 10 žrtava, tako da se ukupan broj žrtava sada bliži 50.
Za relativno mali broj ljudskih žrtava zahvaliti se može geofizičarima koji su precizno pratili kretanje Irme, pravodobnom uzbunjivanju i masovnoj evakuaciji. Iz Floride je pred ovim nevremenom izbjeglo šest i pol milijuna ljudi (trećina poluotoka), a oni koji su ostali bili su mahom zbrinuti u dosta sigurnim skloništima, sa zalihama hrane, vode i neophodnih potrepština kako bi preživjeli ovu prirodnu katastrofu koju je u nedjelju proglasio američki predsjednik Donald Trump. Sreća leži i u činjenici da je sam uragan Irma samo okrznuo Miami, odnosno da nije prešao preko ovog gusto naseljenog područja. A najveći udar primio je očito Florida Keyes, arhipelag koji leži nekoliko desetaka kilometara ispred samog poluotoka.
Ako je i prošla s relativno malim ljudskim stradanjima, razaranja koje je Irma prouzročila ogromna su. U ovome trenutku još se uvijek procjenjuje šteta, no računa se da će osiguravajuće kuće morati isplatiti između 15 i 50 milijardi dolara odštete. Kada se tome doda i dio imovine koji nije bio pokriven osiguranjem, gotovo je sigurno kako će šteta koju je uragan prouzročio u 24 sata na području Floride i Georgije dostići stotinu milijardi dolara, procjenjuju stručnjaci.
Izgubljena radna mjesta
Svemu tome treba dodati i neizravnu štetu nastalu gubitkom radnih mjesta. Cijeli je niz tvrtki uništen, poljoprivredni nasadi, plantaže, farme su devastirane, a ljudi koji su na njima radili preko noći su ostali bez posla. I to doslovno jer tih plantaža više nema.
– Na području Teksasa, kada je prošloga mjeseca udario uragan Harvey, čak 62.000 ljudi prijavilo se za pomoć za nezaposlene. Isto to, samo u većoj mjeri, sada možemo očekivati na Floridi – kaže Chuck Watson, analitičar u Enki Researchu koji se bavi procjenama šteta nakon prirodnih katastrofa. To potvrđuju i izjave meteorologa koji su pratili kretanje uragana. – Povijesno gledano, on je među tri najjača uragana u povijesti – kaže Bill South, glavni meteorolog u Nacionalnom programu za tropsko vrijeme.
Sanacije na Floridi trajat će još danima, ako ne i tjednima. No najgore je napokon prošlo.
znači geofizičari, a ne 'klimatolozi i prognostičari vremena' su točno izračunali putanju ovog uragana!? oni jedini ovim događajima pristupaju znanstvenim pristupom, sa dokazima, čvrstim. dok s druge strane, 'klimatolozi', i raznorazni 'stručnjaci', imaju totalnu slobodu i pristup medijima, pa nas bombardiraju 'činjenicama' kako je čovjek taj ključan faktor promjena klime. koja se baš i ne vidi, osim što danas, za razliku od npr.- prije pedeset godina, imamo internet, mobitele, fejs, pa obavljujemo svako malo nešto, i stekne se lako dojam da je danas tih nepogoda vremenskih daleko više nekog nekad. stariji se sjećaju vrućina, mrazeva, čak i snijega u petom mjesecu. da bi nešto došlo u atmosferu, i počelo utjecati na npr. klimu, refleksiju sunčevih zraka, toplinskog zračenja, treba proći jako puno vremena, a da počne djelovati trebaju proći još tisuće godina. ne zaboravimo da utjecaj sunca raste, i da ono ima svoje cikluse, i da smo sad na skoro na vrhuncu toga. pjegice nisu samo na licu, već i na suncu, a na nas utječu jako jako. zato, katastrofičari, ohladite malo. ako zima bude jaka, vi ćete reći da je to to, ekstremi se pojačavaju, ako bude blaga, opet isto, rekli smo vam, zaboravite na jake i duge zime. dokaze za niti jednu tvrdnju nemate. mjerenja se provode jedva 150 godina. uređaj za mjerenje konc. co2 je star jedva 60 godina. vjerojatnost za vaše prognoze kako bude za 100 godina je manja od 2%. odite sa ovom vjerojatnošću u kladionicu. i uložite sve što imate na to.