Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 18
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Novorođenčad najugroženija

Opasna bolest širi se Splitom i županijom: 'Vraća se nakon mnogo godina zbog slabe procijepljenosti'

U splitskom KBC-u obustavljene operacije iz hladnog pogona
Ivo Cagalj/PIXSELL
27.09.2023.
u 11:56

U Splitsko-dalmatinskoj županiji u rujnu je zabilježeno devet slučajeva djece oboljele od hripavca, iznimno zarazne bakterijske bolesti, no iako se do sada radilo uglavnom o izoliranim obiteljskim slučajevima, situacija može prerasti u opasniju ako se na vrijeme bolest ne stavi pod kontrolu. Osim devet slučajeva necijepljene dojenčadi koja je oboljela od hripavca, ovo ljeto zabilježeno je još 21 oboljelo dijete u dobi od jedne do šeste godine života, petero školske djece te tri roditelja.

"Najviše obolijevaju najosjetljiviji, necijepljena novorođenčad i dojenčad. Do 7. mjeseca života mogu primiti redovne doze cjepiva koje ih mogu zaštititi od hripavca. Potpuno cijepljeno dijete zaštićeno je i neće oboljeti ili će oboljeti s puno blažim simptomima", istaknula je Milka Brzović, dr. med., specijalist epidemiolog u objavi za javnost održanoj jutros u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo  Splitsko-dalmatinske županije, a prenosi Dalmacija danas

Kod hripavca u zaražene djece uglavnom dolazi do komplikacija poput upale pluća. Tijekom pretpandemijskih godina, kada je godišnje bilo oko 90 slučajeva, zabilježena su i dva smrtna slučaja među novorođenčadi zaraženom hripavcem.

Hripavac (pertussis, magareći kašalj, kukurikavac) klinički je i javnozdravstveno važna, akutna, visoko zarazna infekcija dišnog sustava, a karakteriziraju je napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim, hripavim, kreštavim udahom. Dugotrajna je i u klasičnom tijeku može se podijeliti u tri stadija od kojih svaki traje oko dva tjedna, a ponekad i dulje. Izvor zaraze je bolestan čovjek, često adolescent ili odrasla osoba, a prenosi se kapljičnim putem. U pravilu na bolest treba posumnjati kod svakog pacijenta s kašljem kao jedinim ili vodećim simptomom, posebno kad nema ostalih pratećih simptoma poput povišene tjelesne temperature, glavobolje ili osipa.

Preventivne mjere su cijepljenje, izolacija i profilaksa. Cijepljenje je ključna preventivna mjera i u Hrvatskoj se sustavno provodi od 1959. godine prema obveznom kalendaru cijepljenja. Glavni cilj cijepljenja jest smanjiti rizik od teških oblika hripavca među dojenčadi i malom djecom zbog velikog pobola i smrtnosti prouzročenih hripavcem u ovoj dobnoj skupini.

VEZANI ČLANCI 

"Pojavljuju nam se bolesti koje nismo bilježili dugih dvadeset godine zbog visoke procijepljenosti te se sada ponovno susrećemo s bolestima koje ne bismo trebali imati jer nam se djeca slabo cijepe. Pozivamo roditelje da svoju djecu dovedu na redovna cijepljenja kod svojih pedijatara", apeliraju iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Roditelji izbjegavaju cijepljenje, no navode kako su ti razlozi u 90% slučajeva neopravdani. "Roditelji su paralizirani strahom i nisu dovoljno informirani", kaže dr. med. Brzović.

"U prošloj godini ostalo je više od 2400 djece koja nisu potpuno cijepljena. To su užasne brojke.' Procijepljenost treba biti veća od 95% da se ne bi širile epidemije, a prema informacijama iz Zavoda, procijepljenost je ispod 86%, što su alarmantne brojke.

VIDEO Veliki uspjeh zagrebačkih liječnika: 'Obavili smo četiri transplantacije srca u tjedan dana, nema mnogo institucija koje se mogu time pohvaliti'

 

 

Komentara 20

G1
Gustav 13
14:28 27.09.2023.

Nije cudo , kad kvocijent inteligencije pada

Avatar Idler 3
Idler 3
12:46 27.09.2023.

Antivakseri se nebuju složili zovim mrskim propagandnim člankom...a nit ravnozemljaši !

ST
sttipe
15:02 27.09.2023.

Koliko štete je nanijela akcija Korona, to je nevjerovatno nešto!!Povjerenje u "proizvode", velikih farmaceutskih firmi, i na njihov opći utjecaj na društvo, pola naše generacije neće imati više nikad!! Druga polovica će i tako brzo zagnjojit...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije