Pokušaj rušenja Vlade Andreja Plenkovića pokazao je čitav niz pukotina u oporbi. Vidjelo se da je upitno može li SDP računati na strateškog partnera HSS, ali i HSU jer njihovi zastupnici nisu glasali za opoziv. Vidjelo se i da se Davor Bernardić nikako ne uspijeva nametnuti kao istinski lider oporbe, odnosno da je to jedino po definiciji s obzirom na to da je na čelu najjače oporbene stranke koja, iz različitih razloga, na svojih 20-ak posto glasova uvijek može računati. Ma tko mu bio na čelu.
IDS zainteresiran
Zato se postavlja logično pitanje kakva budućnost čeka takvu oporbu i može li Bernardić za kojeg je i zastupnica GLAS-a Vesna Pusić u intervjuu Novom listu poručila da “on nije taj” okupiti respektabilan i snažan lijevo-centristički blok koji bi na idućim izborima mogao parirati HDZ-u i njegovim partnerima.
U SDP-u ni sami nisu na čisto s time trebaju li na sljedeće parlamentarne izbore izaći samostalno i vidjeti kolika im je stvarna snaga ili okupiti oko sebe široku koaliciju. Sve je više onih koji drže da su ih razne koalicije iscrpile, da su u pravilu puno više davali nego dobivali, a nakon iskustva s HNS-om čijih je pola zastupnika prešlo “na drugu stranu”, mnogi danas “pušu na hladno” i opravdano se pitaju trebaju li ponovno biti darežljivi prema, ovog puta, HSS-u s kojim već imaju potpisan koalicijski sporazum, a čiji zastupnici na čelu sa šefom stranke Krešom Beljakom svojim odlaskom iz sabornice uoči glasanja o rušenju Vlade nisu pokazali lojalnost kad su mogli i kad su trebali.
No, s druge strane, u SDP-u su svjesni i da su im samostalni izlasci na izbore uvijek značili i put u četiri godine oporbe. Iz tog razloga dobro važu i opciju okupljanja široke koalicije koja bi, drže, trebala vrijediti prvo za EU izbore 2019. godine, a potom za SDP-ova kandidata na predsjedničkim izborima i na kraju zajednički nastup na parlamentarnima. U tom slučaju, kristaliziralo se kroz razgovore s više SDP-ovaca, računaju na HSS, HSU, ali i stranku GLAS koju su osnovali bivši HNS-ovci nakon što su narodnjaci otišli u koaliciju s HDZ-om. U GLAS-u pak na tu kombinaciju u ovom trenutku ne gledaju kao na pretjerano izglednu. Ne žele, čuje se neslužbeno, da ih se percipira kao SDP-ovu ispostavu i otkrivaju da planiraju ozbiljne razgovore sa srodnim strankama oko potencijalnog osnivanja novog “trećeg puta”. Neke razgovore već su i obavili.
– Želimo okupiti snažnu građansko-liberalnu opciju oko centra u kojoj osim GLAS-a vidimo i IDS i Pametno, ali i neke regionalne stranke kao i neke nezavisne gradonačelnike. Bitno je da imamo iste ili slične programe i da se možemo dogovoriti oko ključnih stvari koje ćemo ponuditi građanima – kaže izvor iz GLAS-a.
To ne znači da, dodaje, nisu otvoreni i za razgovore sa SDP-om, a prije konačne odluke, o jednoj koaliciji ili dva lijeva bloka napravit će istraživanje koje bi im trebalo pokazati što se više isplati – ići svi zajedno u širokoj koaliciji na izbore ili u dva bloka koja bi nakon novih izbora mogla postizborno koalirati.
U IDS-u neslužbeno kažu kako su otvoreni za razgovor sa strankama lijevo-liberalnog svjetonazora i da su oni svoje suradnje do sada uvijek temeljili na projektima i programima.
HSS ispao nelojalan
HSS kao potencijalnog partnera u tom novom potencijalnom lijevo-liberalnom savezu ne vide i nije im jasno, kažu u GLAS-u, ponašanje te stranke. Izostanak HSS-ovih glasova za rušenje Vlade vide kao poruku da oni mogu sa svima, i sa SDP-om i s HDZ-om. Isto tako, ne računaju na HNS i HSLS i s takvim strankama, kaže naš izvor, nemaju što raditi.
I dok neke oporbene stranke u potezu HSS-a vide poruku da bi “sjedili na dva stolca” Davor Bernardić ima drukčije mišljenje. On je jučer s tiskovne konferencije na pitanje kako komentira HSS-ov potez kazao kako ne treba nasjedati na spinove.
Pitanje je razgovara li Bernardić uopće s ljudima u stranci s obzirom na to da su u ponedjeljak mnogi SDP-ovci otvoreno govorili kako ih je HSS neglasanjem za opoziv Vlade izdao, a i sam potpredsjednik SDP-a Zlatko Komadina kazao je kako je došlo vrijeme za aneks ugovora s HSS-om te da bi SDP na izbore trebao možda izaći samostalno. O čemu će, kazao je, zatražiti i raspravu na nekoj od idućih sjednica Predsjedništva.
Na sudjelovanje Mosta u širokoj oporbenoj fronti ljevica u ovom trenutku niti računa, niti može računati. Razlog je svjetonazorske prirode, što se pokazalo u glasovanju o opozivu ministrice obitelji Nade Murganić, koji Most nije podržao. To ne znači da je nemoguća suradnja nakon parlamentarnih izbora. Dapače, Most nakon dva neuspjeha sebi ne može ponovno dopustiti još jednu koaliciju s HDZ-om pa će, prema tome, biti usmjereni na suradnju sa SDP-om. Da je suradnja moguća, pokazalo se u više projekata, najviše kroz Istražno povjerenstvo za Agrokor, a mostovci su, za razliku od standardnih SDP-ovih partnera, podržali i SDP-ov opoziv Vlade, bez ijedne iznimke u svojim redovima.
SDP je kao zločinačku organizaciju trebalo već odavno zabraniti zbog pljačke i ubojstava Hrvata još od 1945. godine pa sve do suučešća u velikosrpskoj agresiji u Domovinskom ratu i velleizdajničke politike nakon rata.