U Srbiji vlada nije konstituirana iako je od parlamentarnih izbora prošlo mjesec i pol dana, a očito kao uvertira u dogovor o koaliciji vode se bitke o tome tko je i koliko korumpiran. Najveći je udar na Mlađana Dinkića, vođu nove stranke, Ujedinjenih regija Srbije, URS-a, koji bi mogao biti dio nove koalicije okupljene oko Borisa Tadića, a udar, što je zanimljivo, ide iz novina koje se u Srbiji čitaju samo kao novine pod većinskim utjecajem Tadićeve Demokratske stranke. Dakle, Kurir objavljuje priču o ulozi Mlađana Dinkića u privatizaciji Mobtela, o čemu, navodi taj list, austrijski istražitelji vode istragu. Dinkić, koji je bio ministar i guverner Narodne banke, uzvraća kako nema govora o tome da je pod bilo kakvom istragom, nego da se istraga vodi o tome kako je Bogoljub Karić prije toga došao do 51-postotnog vlasništva nad Mobtelom. A Bogoljub Karić, već nekoliko godina u bijegu iz Srbije zbog kaznenog progona u slučaju Mobtel, sad je podržao Tomislava Nikolića, koji je nakon dva neuspješna okršaja pobijedio Borisa Tadića.
Kakva je uloga Austrije
Na sve to nadovezao se ovih dana jedan navodno neovisni međunarodni institut sa sjedištem u Ljubljani, Ifimes, koji se bavi Balkanom i Bliskim istokom i koji u analizi objavljenoj u petak najavljuje – desanaderizaciju Srbije kroz slučaj Mlađana Dinkića, a u aferu s prodajom Mobtela stavljaju i Borisa Tadića, iza koga su dva predsjednička mandata, a ispred njega po svoj prilici položaj premijera. U analizi koju potpisuju direktori Instituta Zijad Bećirović i Bakhtar Aljaf tvrdi se da će put austrijske istrage neizbježno doći do Srbije i da će se morati istražiti uloga ne samo Mlađana Dinkića nego i Borisa Tadića, Vuka Jeremića, Srđana Šapera, najbližih Tadićevih suradnika. “Istražitelji smatraju da je ključno da se sasluša Bogoljub Karić koji može ponuditi odgovore na mnoga pitanja i doprinijeti okončanju istrage u vezi s kriminalnom prodajom Mobtela”, zaključuju analitičari instituta Ifimes.
Ifimes s Karićem?
Međutim, u medijima je moguće naći i tvrdnje da Institut Ifimes surađuje s Bogoljubom Karićem, da su i sporazum o suradnji potpisali, a da ih je prije toga Dinkić odbio... Tako sad imamo dvije ili tri strane u ratu koji se vodi putem medija i instituta, čini se podjednako ‘neovisnih’. Ljubljanski institut i njegove analize povremeno ipak citiraju mediji, a svoju uvjerljivost povećavaju imenima bivših političara. Navode da je njihov počasni predsjednik Stipe Mesić, bivši hrvatski predsjednik, među poznatima je i Zoran Živković, bivši srbijanski premijer, a predsjednik Savjetodavnog odbora je Mesićev dugogodišnji suradnik Budimir Lončar. Institut je, primjerice, objavio i anketu prema kojoj bi Mesić dobio i treći predsjednički mandat, i to s lakoćom, u prvom krugu, a zanimljivo je možda i to što je Mesić ovih dana neočekivano pomirljiv kad govori o novom srbijanskom predsjedniku Tomi Nikoliću i njegovoj četničkoj prošlosti. Kako bilo, Ifimes u svojoj analizi ide izravno na Tadića, tvrde kako bi vladu trebao sastaviti izborni pobjednik, Srpska napredna stranka kojoj je donedavno na čelu bio Toma Nikolić. Pa i da je paradoksalno da izborni gubitnik sastavlja vladu. “Međunarodni institut Ifimes smatra da ne bi bilo dobro za Srbiju da Demokratska stranka sudjeluje u formiranju vlade”, zaključuju ovi analitičari.
Iza Dačića Rusija
Kad je riječ o Srbiji, sigurno je ipak samo to da se od te zemlje na njezinu putu prema Europskoj uniji očekuje da zaista temeljito istraži 24 privatizacije državnih tvrtki. I da se u formiranju nove vlade ispod žita igraju različite igre. Ključnu riječ i dalje ima Ivica Dačić, lider socijalista Slobodana Miloševića, za kojeg se tvrdi da je pod presudnim utjecajem Rusije i Miloševićeve udovice Mire Marković. I Dačić se ima o čemu brinuti kad je riječ o ljepljivim prstima, jer se ne tako davno naveliko pisalo o njegovoj ulozi u korupcionaškoj aferi s koferima novca. Dačić je ulazak u vladu, a bez njega Tadić teško može sklopiti većinu, uvjetovao ulaskom Mlađana Dinkića kojeg, tvrdilo se u beogradskim medijima, Tadić ne bi rado vidio u novoj vladi.
Desanaderacija u Srbiji? Svasta, a od pisanja zaradjujemo nova?