Zagreb je posljednjih godina postao grad u kojem se sve više susreću različite gastronomske tradicije, a među njima posebno mjesto zauzima kuhinja Bliskog istoka. Dok su kebab, falafel i humus već odavno pronašli svoje mjesto na zagrebačkim ulicama, slastice koje se stoljećima pripremaju u Siriji, Libanonu i drugim zemljama Levanta još uvijek su relativno nepoznate široj publici. Upravo tu gastronomsku priču Zagrepčanima je odlučila približiti obitelj koja je na adresi Vukovarska 54 otvorila Qatnu, slastičarnicu posvećenu autentičnim bliskoistočnim desertima.
Ovdje se ne dolazi samo na komad kolača ili kavu, nego i na svojevrsno putovanje okusima, mirisima i tradicijom Orijenta, a glavnu ulogu imaju pistacije, kadaif, maslac, bademi i pažljivo pripremljeni šećerni sirupi. Iza ovog novog zagrebačkog gastronomskog projekta stoji obiteljski posao koji se postupno razvijao u ugostiteljstvu. Nakon što su pokrenuli dva fast food restorana Kababgy, članovi obitelji odlučili su napraviti novi iskorak i zagrebačkoj publici ponuditi nešto drukčije – slastice kakve se mogu pronaći u tradicionalnim slastičarnicama Damaska, Bejruta i drugih bliskoistočnih gradova. Riječ je o nastavku poduzetničke priče, ali i želji da se dio gastronomske kulture Bliskog istoka predstavi ljudima koji možda nikada nisu imali priliku kušati takve deserte.
O ideji, nastanku slastičarnice i posebnostima njezine ponude razgovarali smo s vlasnikom Badijem Hadadom, koji ističe kako je Qatna nastala iz želje da se zagrebačkom tržištu ponudi nešto drukčije i posebno, što se izdvaja od uobičajene slastičarske ponude.
– Nakon iskustva s Kababgyjem željeli smo napraviti nešto novo, ali ostati u gastronomiji i predstaviti ono što najbolje poznajemo. Bliskoistočne slastice imaju dugu tradiciju, a njihova priprema zahtijeva mnogo pažnje, kvalitetne sastojke i posebno umijeće. Željeli smo Zagrepčanima omogućiti da na jednom mjestu kušaju autentične deserte, a ne samo njihove prilagođene inačice – objašnjava Hadad.
Već pri ulasku u Qatnu jasno je da je riječ o prostoru koji želi prenijeti dio atmosfere bliskoistočnih slastičarnica. Zlatni detalji, mramorni podovi, kristalni lusteri i pomno uređena unutrašnjost stvaraju dojam raskošnog prostora kakav se može susresti u poznatim slastičarnicama Damaska ili Bejruta. Sve je osmišljeno tako da posjetiteljima pruži drukčiji doživljaj, a ne samo mogućnost kupnje slastica. Gosti mogu sjesti za jedan od stolova u unutrašnjosti ili na terasu ispred lokala, a oni koji slastice žele ponijeti kući, mogu ih dobiti u elegantnim kutijama i prigodnim pakiranjima. Posebnu pozornost privlači i ljubazno osoblje koje goste dočekuje s osmijehom. Tijekom našeg posjeta u prostoru je sjedilo nekoliko gostiju, dok su se tijekom pola sata našeg boravka izmjenjivali kupci koji su dolazili po baklave i druge slastice za ponijeti. To pokazuje da Qatna nije zamišljena samo kao mjesto za dulje druženje uz kavu, nego i kao slastičarnica u kojoj se omiljeni deserti mogu kupiti i ponijeti kući.
Ono zbog čega se u Qatnu prije svega dolazi jest, naravno, bogata ponuda slastica. Njezinu okosnicu čine baklave, ali ne samo klasične kakve poznajemo iz tradicionalnih slastičarnica. Ovdje se pripremaju različite vrste baklava s pistacijama, lješnjacima, orasima i čokoladom, kao i posebne kombinacije s kajmakom. Uz standardne inačice, u ponudi su i premium baklave, bogatije nadjevene i pripremljene s još izdašnijim udjelom pomno odabranih sastojaka.
– Baklava je mnogo više od običnog kolača. U našoj tradiciji ona je dio obiteljskih okupljanja, blagdana, gostoprimstva i posebnih trenutaka. Svaka obitelj i svaka regija imaju svoje male tajne i poseban način pripreme. Pritom je važno postići pravi omjer tijesta, nadjeva, maslaca i sirupa. Baklava ne smije biti ni presuha ni pretjerano natopljena, a svaki sastojak mora doći do izražaja – govori Badi Hadad.
Upravo se u savršenom spoju sastojaka i različitih tekstura krije tajna baklave koju smo imali priliku kušati. Kod dobro pripremljene baklave gornji sloj ostaje hrskav, sredina je bogata orašastim plodovima, a sirup se zadržava u donjim slojevima, ne narušavajući strukturu kolača. Isprobali smo nekoliko klasičnih varijanti, a posebno su nas oduševili hrskavost i izražen okus pistacija i drugih orašastih plodova. Zanimljiva je i baklava s kajmakom, koja spaja hrskave slojeve tijesta s kremastim nadjevom te donosi drukčiji doživljaj ove tradicionalne slastice. U Qatni se, ističe Hadad, posebna pozornost posvećuje odabiru namirnica i načinu pripreme. Cilj nije ponuditi samo vizualno privlačne deserte, nego slastice koje spajaju tradicionalne recepture i autentične okuse.
– Koristimo pomno odabrane premium pistacije, kvalitetan maslac i druge sastojke koji su važni za autentičan okus. Ništa se ne može sakriti iza lijepog izgleda. Ako sastojci nisu kvalitetni, to će se osjetiti već pri prvom zalogaju. Zato nam je važno da se svaki desert priprema s posebnom pozornošću i da se velik dio posla obavlja ručno – ističe Hadad.
Osim baklava, jedna od zanimljivijih slastica u ponudi je barazek, tradicionalni bliskoistočni keksić koji se priprema od hrskavog tijesta, sezama i pistacija. Na prvi pogled možda ne izgleda raskošno poput baklave, ali upravo je njegova jednostavnost ono što ga čini posebnim. Hrskava tekstura i kombinacija sezama i orašastih plodova čine ga idealnim dodatkom uz kavu ili čaj. Barazek se može kupiti i u posebno pripremljenim pakiranjima, pa je zanimljiv izbor za poklon ili za one koji žele dio bliskoistočne gastronomske tradicije ponijeti kući.
Na jelovniku je i namura, tradicionalni kolač koji se posebno cijeni u Libanonu i drugim dijelovima Levanta. Priprema se od griza, ghee maslaca i badema, a nakon pečenja prelijeva se slatkim sirupom. Za razliku od lisnatih baklava, namura ima kompaktniju, ali izrazito sočnu strukturu. Njezin okus temelji se na jednostavnoj kombinaciji griza, maslaca i badema, a upravo zbog sirupa koji se upija u kolač svaki je zalogaj bogat i aromatičan. Među desertima koji zaslužuju posebnu pozornost nalaze se i ptičja gnijezda, odnosno bulbul, pripremljena od tankih niti kadaifa i punjena pistacijama ili indijskim oraščićima. Njihov izgled podsjeća na mala gnijezda, a hrskavi vanjski sloj skriva bogat orašasti nadjev. Tu su i ženske narukvice od pistacija, male zarolane slastice koje oblikom podsjećaju na minijaturne baklave. I one su dobar primjer koliko se u bliskoistočnoj slastičarskoj tradiciji pozornosti posvećuje ne samo okusu nego i izgledu deserta. No Qatna se ne zaustavlja samo na baklavama i poznatim kolačima, nego nudi i niz tradicionalnih bliskoistočnih slastica. Među njima je muhalabija, nježan mliječni desert osmanske tradicije, sličan pudingu, koji se poslužuje s pistacijama, a u bogatijoj verziji i s indijskim oraščićima i šlagom.
Tu je i halawet el-jibn, tradicionalni sirijski desert od tijesta na bazi sira, s kremastim nadjevom i slatkim sirupom, kao i ballorieh, posebna vrsta baklave prepoznatljiva po svijetloj površini i bogatom nadjevu od pistacija. Ponudu upotpunjuju tiramisu, pudinzi s pistacijom i Dubai čokolada, koja spaja čokoladu, pistacije i hrskavi kadaif, povezujući tradicionalne bliskoistočne okuse sa suvremenim slastičarskim trendovima.
– Želimo da svatko tko nas posjeti pronađe nešto po svom ukusu. Netko će odabrati klasičnu baklavu koju već poznaje i voli, netko će poželjeti kušati namuru ili muhalebiju, a netko će se odvažiti na nešto što dosad nije imao priliku probati. Posebno nas veseli kada ljudi dođu iz znatiželje, otkriju nove okuse, a zatim se vrate s obitelji ili prijateljima. Upravo tada znamo da smo uspjeli prenijeti dio svoje gastronomske tradicije i približiti je ljudima – zaključuje Badi Hadad.