Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 102
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PROMO

Obećanja Europi ispunjena: Priča o Komisiji Ursule von der Leyen

Priča o Komisiji Ursule von der Leyen
25.04.2024.
u 07:30

Kad je Komisija Ursule von der Leyen u prosincu 2019. počela s radom, Europi je obećala hrabrost i ambiciju. Obvezali smo se da ćemo ispuniti težnje građana EU-a, a probleme rješavati čim se pojave.

Odonda ova Komisija neumorno radi i ispunjava zadaće koje su joj povjerili europski građani. Ispunjavamo obećanja. Držimo se onih šest prioriteta koje smo postavili na početku mandata i rješavamo neke od najvećih problema s kojima se Europa ikad suočila.

Od borbe protiv globalne pandemije do suočavanja s ekstremnim događajima koje su izazvale klimatske promjene, od odgovora na brutalnu rusku ratnu agresiju na Ukrajinu do energetske krize kakva se ne pamti desetljećima, zasukali smo rukave i bacili se na posao. Usprkos tim brojnim krizama, Komisija se okreće budućnosti i bavi se problemima s kojima će se suočiti budući naraštaji Europljana. Pokazali smo vrijednost odvažne Unije. Ovo je priča o Komisiji Ursule von der Leyen.

Hrabro protiv kriza

Pobjeda nad pandemijom

Kad je svijet pogodila najteža pandemija ove generacije, Komisija je preuzela odgovornost za zaštitu života, izvora prihoda i gospodarstva. Pomogli smo u istraživanju i rekordno brzom uvođenju spasonosnog cjepiva. Svim Europljanima cjepivo je istovremeno bilo dostupno, bez obzira na to u kojoj državi članici živjeli. U ime država članica osigurali smo 4,6 milijardi doza cjepiva, da zaštitimo Europljane i da cjepivo podijelimo s partnerskim zemljama. Više od 80 % odraslog stanovništva EU-a primilo je barem prvi ciklus cjepiva. Cijepljenje je omogućilo oprezno otvaranje granica, a mi smo za Europljane pripremili praktična pomagala za sigurno putovanje. Uveli smo EU digitalnu COVID potvrdu kojom se povezalo 78 zemalja i područja. To je sada prihvaćeno u svijetu kao model sustava koji omogućuje mobilnost i štiti građane od pandemija. Budući da su ograničenja kretanja prijetila zatvaranjem poduzeća i nestankom radnih mjesta, osmislili smo instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE). Uz njegovu je pomoć u 2020. 2,5 milijuna poduzeća nastavilo poslovati, a 31,5 milijuna Europljana ostalo je zaposleno, pa je izbjegnuta golema gospodarska i socijalna kriza. Kad su granice zatvorene, a roba zapela na cestama, zeleni koridori omogućili su prometovanje i spriječili nestašicu osnovne robe.

Poticaj oporavku Europe

Kao što su cjepiva istodobno doprla do svih Europljana, potrudili smo se i da se gospodarstva svih država članica, a posebno onih koje su najteže pogođene pandemijom, brzo oporave. Suočeni s najgorom recesijom od Drugog svjetskog rata, ostvarili smo i najsnažniji oporavak nakon tog poslijeratnog. To je bilo moguće jer smo pripremili odvažan novi plan za prikupljanje novca na tržištu i zajedničko ulaganje u oporavak i otpornost Europe. Instrument NextGenerationEU povećao je povjerenje u naše gospodarstvo. Vrijedan je više od 800 milijardi eura i kombinacijom ulaganja i reformi potiče naša gospodarstva. Stotine projekata financiranih u okviru instrumenta NextGenerationEU već donose konkretne rezultate za Europljane, od odobalnih vjetroelektrana do električnih vlakova, od vrhunskih digitalnih javnih usluga do najsuvremenijih bolnica. Istodobno, države članice EU-a strateški upotrebljavaju instrument NextGenerationEU za provedbu temeljitih reformi, kao što su reforme tržišta rada, mirovinske reforme i ubrzano izdavanje dozvola za obnovljive izvore energije. Tako naša Unija jača blagostanje Europe.

Odlučna reakcija na rusku invaziju na Ukrajinu

Dok su ruski tenkovi prelazili granicu, naša se Unija složno, snažno i odlučno svrstala uz Ukrajinu. A Komisija je još jednom pokazala da zna što radi. Otvorili smo vrata EU-a za više od četiri milijuna ukrajinskih izbjeglica. Organizirali smo isporuku dosad nezabilježene humanitarne, financijske i vojne pomoći EU-a i država članica, koja je već prešla vrijednost od 88 milijardi eura, od čega je 28 milijardi eura vojna pomoć. Blisko surađujemo s partnerima iz skupine G-7 kako bi svaki euro otišao onamo gdje je u Ukrajini najpotrebniji. Diktator u Kremlju mislio je da će Europljani biti nesložni. Naša složnost pokazala je da nema pravo. Bit ćemo uz Ukrajinu dok god to bude potrebno. U okviru novog Instrumenta za Ukrajinu u sljedeće četiri godine osigurat ćemo još 50 milijardi eura za pružanje osnovnih usluga – rada škola te isplate plaća i mirovina, dok se ukrajinski narod bori protiv agresora. Svaka ukrajinska pobjeda protiv tog agresora pobjeda je i zajedničke europske sigurnosti. Podupiremo i reforme koje provodi Ukrajina te njezino približavanje EU-u. Prepoznajući golem napredak Ukrajine i težnje njezinih građana, Unija je na temelju preporuke Komisije donijela povijesnu odluku o otvaranju pristupnih pregovora s tom zemljom. U cijelom svijetu pomažemo ublažiti učinak ruske agresije. Kad je ruski rat zaprijetio svjetskom prehrambenom krizom, osmislili smo vlastita rješenja i ukrajinsko žito dopremili u zemlje kojima je najpotrebnije.

Jačaju se europska otpornost, sigurnost i obrambeni kapaciteti

Strateška situacija oko nas iz temelja se promijenila pa Europa mora preuzeti novu odgovornost. Zato ova Komisija priprema novu industrijsku strategiju za europsku obranu. Fokus te strategije bit će na povezivanju napora država članica i europskih poduzeća, od istraživanja do industrijalizacije i komercijalizacije novih sustava, te do povećanja proizvodnje, koordinirane nabave i sigurnosti opskrbe. Jer je za mir potrebna sigurnost.

Zajednička rješenja za najgoru energetsku krizu zadnjih desetljeća

Kad je napala Ukrajinu, Rusija je nas ucjenjivala energijom i u Europi je došlo do energetske krize i straha od prekida opskrbe električnom energijom. Ali Unija je i opet bila složna.

Revolucionarnim planom REPowerEU osigurali smo opskrbu energijom i smanjili ovisnost o Rusiji. Pronašli smo nove pouzdane partnere i diversificirali opskrbu. Zahvaljujući golemim naporima europskih građana i poduzeća potrošnju plina smanjili smo za 18 %, a intenzivirali smo uvođenje energije iz obnovljivih izvora. Lani je EU prvi put proizveo više električne energije iz vjetra nego iz plina. Količinu solarne energije proizvedene u Europi gotovo smo udvostručili. A broj elektrana na sunčevu i energiju vjetra raste za oko 35 % godišnje. Kako bismo lakše podnijeli skok cijena energije zbog ruske ucjene, koji je teško pogodio i građane i poduzeća, iskoristili smo pristup koji se već u pandemiji pokazao uspješnim. Uspostavili smo platformu EU-a za kupnju energije u kojoj smo objedinili potražnju za plinom i raspisali natječajne postupke, čime smo svojim poduzećima osigurali bolju poziciju na globalnim tržištima. I to funkcionira. Putem te platforme europskim se kupcima 2023. otvorio pristup prema 42 milijarde kubičnih metara plina. A na najnoviji zajednički natječaj EU-a iz veljače 2024. ponude su bile triput veće nego što se njime tražilo: privukao je ponude međunarodnih dobavljača za ukupnu količinu od 97,4 milijarde kubičnih metara. Zahvaljujući poduzetim kombiniranim mjerama današnje su cijene gotovo 10 puta niže nego što su bile na vrhuncu krize, a europska ovisnost o fosilnim gorivima iz Rusije sada je stvar prošlosti.

Potpora u slučaju katastrofe

Komisija je tijekom cijelog mandata jačala europske kapacitete za pružanje ključne potpore zemljama pogođenima katastrofom, od poplava do šumskih požara, od potresa do hitnih medicinskih situacija. Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu slao je pomoć u sve dijelove Europe, a i šire. Samo koji sat nakon strašnih potresa naši su timovi spašavali ljude i čistili ruševine u Albaniji, Hrvatskoj i Turskoj. Brzo su stigli na teren i pomagali nakon razornih poplava u Belgiji, Njemačkoj, Italiji i Sloveniji. Od 2019. iz Fonda solidarnosti EU-a osigurali smo više od 3 milijarde eura za države članice i zemlje pristupnice pogođene prirodnim katastrofama i izvanrednim zdravstvenim situacijama. Naša vatrogasna flota borila se protiv šumskih požara od Grčke do Portugala, od Francuske do Albanije. A i s druge strane Atlantika: zbog najgorih šumskih požara u novije doba, Kanada se prvi put u povijesti obratila Europi za pomoć. Europa je, naravno, pomogla: stotine europskih vatrogasaca borile su se protiv požara što su divljali kanadskim šumama. No zbog učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta, kao i zbog pandemije, pokazalo se da na katastrofe moramo još bolje reagirati. Zato smo osnovali rescEU, zajedničku europsku pričuvu, s flotom vatrogasnih aviona i helikoptera, zrakoplova za medicinsku evakuaciju i zalihama medicinskih proizvoda. To je prava europska sigurnosna mreža za hitne situacije. Nastupi li katastrofa, Unija je danas spremnija nego ikad pomoći Europljanima, a i svima u svijetu. Od 2020. u 232 operacije humanitarnog zračnog mosta, reagirali smo na 12 kriza u svijetu. Najnovija je strašna humanitarna situacija u pojasu Gaze.


Ne zaboravljamo prioritete

Europski zeleni plan: strategija rasta koja štiti klimu

Na samom početku mandata okupili smo Europu oko zajedničkog cilja: razviti novi model čistog i kružnoga gospodarstva, europski zeleni plan. Postavili smo si cilj da do 2050. postanemo klimatski neutralni. Jer samo mjerljivi pokazatelji poslovanja vode rezultatima. Takvim smo pristupom potaknuli čistu tranziciju koja štiti ljude i planet, gospodarski je zdrava, a socijalno pravedna. Naša je vizija jasna: Europa treba ostati glavno odredište za ulaganja koja će omogućiti otvaranje kvalitetnih i stabilnih radnih mjesta prilagođenih budućim potrebama, sa snažnom industrijskom bazom. Uspostavili smo okvir za smanjenje emisija stakleničkih plinova do kraja ovog desetljeća za najmanje 55 % u odnosu na 1990. Povećali smo ulaganja na razini EU-a. Projekti povezani s klimom financiraju se sredstvima EU-a u iznosu od gotovo 400 milijardi eura iz instrumenta NextGenerationEU i kohezijske politike. Uspostavili smo čvrst okvir za održivo financiranje i postali najveći izdavatelj zelenih obveznica u svijetu. Na samom početku Europljanima smo obećali da ćemo se potruditi oko socijalno pravedne tranzicije. To smo obećanje ispunili. Osnovali smo Fond za pravednu tranziciju i Socijalni fond za klimatsku politiku kako bismo pomogli najranjivijim skupinama, kojima je prilagodba najteža. Naš zeleni plan ostvaruje svoju svrhu – Europa je na dobrom putu da ostvari svoje klimatske ciljeve. Nužnu dekarbonizaciju svoje industrije pretvaramo u priliku za rast.

Jačanje Europe kao digitalnog predvodnika

Zadnjih je godina Europa ostvarila više za građane i poduzeća u digitalnom prostoru nego ikad prije. Na početku mandata objavili smo jasnu viziju: tehnologija mora koristiti našem društvu, inovacije moraju ojačati našu konkurentnost, a rizik za građane treba svesti na minimum. Ispunili smo svoj mandat. U cijeloj Europi uložili smo milijarde u širenje optike i 5G tehnologije. Povezali smo ruralne regije i stotine tisuća radnika opremili vještinama za digitalnu budućnost. Ostvarili smo viziju digitalnog prostora kojemu je u središtu čovjek, i učvrstili svoje tehnološko vodstvo. Godine 2019. nijedno od osam glavnih superračunala nije bilo europsko. Danas su u EU-u četiri najmoćnija računala na svijetu: u Finskoj, Italiji, Španjolskoj i Njemačkoj. Europa je istodobno postala i svjetski predvodnik u pitanju prava građana na internetu. Aktom o digitalnim uslugama utvrdili smo osnovna načela za sva digitalna poduzeća u Europi, kao i jasna prava korisnika. Definirali smo posebne odgovornosti velikih internetskih platformi za sadržaj koji objavljuju i šire, kako bismo, primjerice, pomogli u borbi protiv govora mržnje i dezinformacija te zaštitili maloljetnike. Aktom o digitalnim tržištima vodimo računa o tome da velika digitalna poduzeća posluju na temelju poštenih pravila te da poduzećima iz EU-a jamče transparentnost i pravnu sigurnost. Isto vrijedi i za umjetnu inteligenciju. Donošenjem Akta o umjetnoj inteligenciji, kojim potiče inovacije, Europa je postala prvi i zasad jedini kontinent koji ima posebni propis o umjetnoj inteligenciji, prvenstveno orijentiran prema njezinoj visokorizičnoj primjeni. Taj je akt više od skupa pravila: on će našim poduzećima pomoći da postanu predvodnici u razvoju pouzdane umjetne inteligencije. Znamo da umjetna inteligencija može izuzetno povećati produktivnost naših poduzeća. Stoga im pomažemo da integriraju umjetnu inteligenciju u svoje poslovne procese. Na primjer, start-up poduzećima i MSP-ovima osiguravamo pristup našim vrhunskim superračunalima kako bi mogli razvijati, učiti i testirati velike modele umjetne inteligencije.

Aktivno poticanje europske industrijske konkurentnosti

Europska industrija u središtu je naše misije da građanima osiguramo blagostanje. Ključna je i za našu ambiciju izgradnje čistoga gospodarstva. Kako bi naša industrija ostala globalno konkurentna tijekom tranzicije, razvili smo ubrzani pristup za potporu ključnim sektorima, od čipova do čiste tehnologije, od baterija do energije vjetra. Na taj se način kombiniraju ulaganja, vještine, pametni regulatorni instrumenti i suradnja s partnerima. Taj smo pristup ispitali u okviru Europskog akta o čipovima, kako bismo potaknuli proizvodnju čipova i podržali rast i inovacije u cijelom vrijednosnom lancu. I uspjeli smo! Zahvaljujući Europskom aktu o čipovima već je ostvareno više od 100 milijardi eura planiranih ulaganja duž cijelog lanca vrijednosti. On pridonosi i otvaranju dobrih radnih mjesta u cijeloj Europi, od Magdeburga do Catanije, od Dublina do Dresdena, od Wrocława do Grenoblea Primjenjujemo isti pristup kako bismo osigurali da se budućnost naše industrije čistih tehnologija stvara u Europi. Naš Akt o industriji s nultom neto stopom emisija pomoći će EU-u u izgradnji snažnih domaćih proizvodnih kapaciteta. Do 2030. najmanje 40 % naše potražnje za tehnologijama s nultom neto stopom emisija trebali bi pokriti europski proizvodni kapaciteti. Naši strateški projekti i doline vodika, reforme postupaka izdavanja dozvola i ciljana pravila o nabavi i dražbama mogu pomoći EU-u da postane globalni predvodnik u prelasku na čistu energiju te pomoći u otvaranju zelenih i kvalitetnih radnih mjesta u EU-u. Slično tome, izradili smo Akt o kritičnim sirovinama kako bismo našim poduzećima osigurali pristup osnovnim sirovinama koje su ključne za konkurentnost i gospodarsku sigurnost Europe. Europa danas najveći dio svojih elemenata rijetkih zemalja i drugih kritičnih sirovina nabavlja iz Kine. Geopolitičke napetosti ili događaji kao što je pandemija mogu u bilo kojem trenutku izazvati ozbiljne probleme u proizvodnji na kraju proizvodnog lanca u Europi. Zato naše „načelo smanjenja rizika, a ne prekida odnosa” s Kinom sada prihvaćaju države članice EU-a i partneri iz skupine G-7. Razvijamo nove projekte u Europi, ali i korisna strateška partnerstva sa zemljama kao što su Australija, Čile i Kanada, kako bismo osigurali i obradili kritične sirovine i diversificirali lance opskrbe europskih poduzeća. Kako bismo se prilagodili geopolitičkoj stvarnosti, razvili smo prvu europsku strategiju gospodarske sigurnosti, koja uključuje konkretne korake za povećanje otpornosti i smanjenje rizika za naše gospodarstvo. I u tom pogledu nastupamo pragmatično: promičemo domaće kapacitete u ključnim sektorima, osiguravamo se od ovisnosti i sklapamo partnerstva radi promicanja zajedničkih interesa. To Europu čini snažnijom i sigurnijom.

Socijalno tržišno gospodarstvo kojemu je stalo do čovjeka

Konkurentnost našeg socijalnog tržišnog gospodarstva temelji se na ljudskom kapitalu, tj. vještinama i dobrobiti naših radnika. Od početka aktualnog mandata to je okosnica našeg djelovanja. Uspostavili smo Pakt za vještine kako bismo radnicima omogućili osposobljavanje koje odgovara na potrebe poduzeća, a iz proračuna EU-a i instrumenta NextGenerationEU osigurali smo 65 milijardi eura za ulaganja u vještine. To je izuzetno važno za naše građane i poduzeća jer dvije trećine MSP-ova u Europi ističe da ne mogu pronaći talente koji su im potrebni. Međutim, naša konkurentnost temelji se i na radnim uvjetima koji radnicima omogućuju da napreduju i usredotoče se na svoj posao. Komisija Ursule von der Leyen ostvarila je što je i obećala: sada imamo okvir EU-a koji će pridonijeti primjerenosti minimalnih plaća. Radnici, gdje god radili, trebali bi primati plaću koja omogućuje pristojan život. Pojava novih oblika rada sa sobom donosi i izazove, primjerice kad je riječ o ostvarivanju radnih prava i socijalnoj zaštiti. Zbog toga smo predložili pravila za poboljšanje radnih uvjeta u radu putem platformi, kao što smo se i obvezali na početku mandata ove Komisije. U 2021. u EU-u je djelovalo više od 500 digitalnih platformi, putem kojih radi više od 28 milijuna ljudi. Većina njih su samozaposlene osobe, dok su ostali u osnovi radnici. Utvrdili smo i pravila o transparentnosti plaća kako bi se ostvarilo temeljno načelo da jednak rad zaslužuje jednaku plaću i za žene i za muškarce. Uveli smo i jamstvo za djecu kako bi si obitelji kojima je potrebna pomoć mogle priuštiti skrb o djeci i kako bi majke i očevi mogli uskladiti poslovni i obiteljski život. Europa treba sve svoje talente. Nakon dugo vremena ostvarili smo još jedan dugotrajni cilj: uključivanje većeg broja žena u uprave europskih poduzeća. Donošenjem Direktive o ženama u upravnim odborima, oko koje nije postignut dogovor cijelo desetljeće, naša je Unija postavila cilj da žene zauzimaju 40 % položaja neizvršnih direktora u uvrštenim trgovačkim društvima. To je dobra vijest za žene jer uklanja nevidljive prepreke. To je dobra vijest i za naše gospodarstvo jer su poduzeća koja prihvaćaju raznolikost uspješnija. Tijekom ovog mandata Komisija je predložila i nove inicijative protiv rasizma i antisemitizma, no i inicijative za LGBTIQ osobe, osobe s invaliditetom i Rome. Radili smo na boljoj Uniji u kojoj mogu napredovati svi Europljani, bez obzira na boju kože, vjeru, dob, spol i seksualnu orijentaciju.

Suzbijanje nezakonitih migracija

Europa je kontinent čiju su povijest oblikovali mnogi narodi. Uvijek ćemo dosljedno ispunjavati svoje obveze pružanja sigurnosti osobama koje traže međunarodnu zaštitu i ponosni smo što nudimo zakonite migracijske putove koji će koristiti i europskim društvima i gospodarstvima. Međutim, iz prošlih kriza u kojima je dosad nezabilježen broj izbjeglica i nezakonitih migranata ušao u EU postalo je jasno da Europa nema odgovarajuće instrumente za suočavanje s pritiscima. Stoga smo se na početku mandata ove Komisije obvezali uspostaviti zajednički sustav za bolje upravljanje migracijama u EU-u. Zbog toga smo predstavili novi pakt o migracijama i azilu. Nakon složenih političkih i pravnih pregovora države članice i Europski parlament postigli su dogovor o tom sveobuhvatnom skupu pravila, što Europi daje novi zamah nakon desetljeća blokada i stagnacije. Novim pravilima osigurat ćemo bolju kontrolu naših vanjskih granica. Postupci azila i vraćanja te postupci na granici postat će brži i učinkovitiji, uz stroža vremenska ograničenja i stroža pravila za ograničavanje zlouporabe ili naknadnih zahtjeva, uz potrebna jamstva za pojedince. Odluke o vraćanju za osobe koje nemaju pravo boravka izdavat će se odmah. Osim toga, sada imamo jasnija pravila o odgovornosti država članica, uz poboljšane mjere za ograničavanje sekundarnih kretanja. Države članice pružat će jedne drugima potporu u okviru fleksibilnog, ali trajnog mehanizma solidarnosti. Svaka od njih moći će odabrati vrstu solidarnosti koju želi pružiti. Naša je Unija sada bolje opremljena za upravljanje migracijama. Usporedno s izradom učinkovitijeg zakonodavstva Komisija je u ovom mandatu podržala države članice u odgovoru na neposredne izazove, od povećanog broja dolazaka na Sredozemlju do instrumentalizacije migracija u Bjelarusu, uz operativnu potporu i pomoć agencija EU-a. Nadalje, izgradili smo partnerstva s trećim zemljama radi borbe protiv krijumčarenja i povećanja broja vraćanja. Na primjer, sveobuhvatno partnerstvo koje smo potpisali s Tunisom donosi obostrane koristi koje nadilaze migracije, od energetike i obrazovanja do vještina i sigurnosti. Ono će poslužiti kao primjer sporazuma koji će se potpisati s drugim partnerskim zemljama kako bi se potaknula suradnja i poboljšalo upravljanje migracijama.

Jačanje demokracije i vladavine prava

Na početku mandata Komisija Ursule von der Leyen obvezala se na davanje prioriteta vladavini prava i na novi poticaj europskoj demokraciji. Mnogi događaji u našoj Uniji i izvan nje potvrdili su da smo bili u pravu i da demokraciju ne smijemo uzimati zdravo za gotovo. Svakog se dana iznova moramo boriti za nju. Komisija je izradila zakonodavne propise za obranu i jačanje demokracije, borbu protiv vanjskog upletanja, borbu protiv dezinformacija i zaštitu slobode i pluralizma medija te sigurnosti novinara. Osim toga, poduzeli smo dosad nezabilježene mjere za očuvanje vladavine prava u svim državama članicama. Uveli smo godišnje izvješće o vladavini prava s prilagođenim preporukama po državama članicama kako bi se spriječile povrede i dodatno ojačalo područje vladavine prava. Kad dijalog nije bio dovoljan, upotrijebili smo sve alate koji su nam bili na raspolaganju, uključujući postupke zbog povrede prava ili mehanizam proračunske uvjetovanosti. To omogućuje suspenziju plaćanja iz proračuna EU-a u slučaju nepoštovanja vladavine prava u državi članici. Na zahtjev Komisije ta je odredba aktivirana za Mađarsku. Odlučno smo se uhvatili ukoštac s izazovima za vladavinu prava kako bismo zaštitili našu europsku demokraciju i naša slobodna i otvorena društva.

Snažnija i odvažnija Europa u svijetu

Posljednjih je godina Komisija Ursule von der Leyen mnogo puta pokazala kako se u suradnji s prijateljima i partnerima mogu prevladati golemi izazovi. Sposobnost EU-a da uspostavi snažne saveze u cijelom svijetu pridonijela je jačanju uloge Europe na globalnoj razini. Prvi posjet sadašnjeg Kolegija povjerenika bio je posjet Africi. Rad Komisije predsjednice von der Leyen doveo je odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama na novu razinu, zahvaljujući bliskoj suradnji za potporu Ukrajini te u području energetike, klimatske politike, trgovine i tehnologije. Pridonio je i redefiniranju odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom nakon Brexita. Dogovorili smo Windsorski okvir, zahvaljujući kojem su odnosi s jednim od naših najvažnijih partnera u Europi ponovno krenuli u pozitivnom smjeru. Razvili smo novu generaciju partnerstava s pomoću strategije Global Gateway, najvećeg europskog globalnog programa ulaganja u povijesti. Ponudili smo strategiju Global Gateway u vrijednosti od 300 milijardi eura kako bi se ostvarila kvalitetna ulaganja i infrastrukturni projekti koji poštuju visoke okolišne i socijalne standarde i pridonose otvaranju radnih mjesta i ostvarivanju rasta na lokalnoj razini. Cilj je strategije Global Gateway razvoj partnerstava koja koriste svima, uzimajući u obzir interese naših partnera i EU-a u geopolitičkoj perspektivi. I rezultati su već tu. Odabrano je više od 200 vodećih projekata u vrijednosti od 66 milijardi eura, od čega valja izdvojiti strateška partnerstva za sirovine s Namibijom, Čileom i Argentinom, suradnju u području vodika iz obnovljivih izvora s Marokom i Egiptom i digitalni podmorski kabelski sustav pod nazivom Medusa, koji povezuje EU sa sjevernoafričkim zemljama. U planu su još mnogi drugi projekti.

Suradnja cijele Unije

Komisija radi na ujedinjenijoj i snažnijoj Europi svakodnevno od početka mandata. Kod kuće smo prebrodili dosad nezabilježene krize. Na svjetskoj sceni naš pristup Tima Europa pridonio je strateški jačem, odlučnijem i ujedinjenijem nastupu EU-a. U ovom mandatu stvorena je istinska geopolitička unija, u okviru koje smo pružili potporu Ukrajini, suprotstavili se ruskoj agresiji, zalagali se za poredak utemeljen na pravilima i ulagali u partnerstva.

Obećali smo da ćemo biti odvažni i ambiciozni. U tome smo ustrajali i uspjeli.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije