Bakroza, dimodojavnik, izazor, javnozborac, krugotok, obrubnik, odricajnica, otpadalište, prestrujnik, pridatak, prijevodnici, prikaznik, šećerice, zaključaj i znojilište – 15 je to riječi koje su ušle u ovogodišnje finale natječaja za novu hrvatsku riječ časopisa Jezik, a pobjedu su odnijele prestrujnik (zamjena za adapter), šećerice (za biljke od kojih se proizvodi šećer) te bakroza (za Wilsonovu bolest). I sad je sve na ljudima, nama, hoće li uopće te nove riječi zaživjeti u svakodnevnoj upotrebi. No, od prije mjesec dana jedna je riječ u nas zaživjela nevjerojatnom brzinom. Samo nekoliko sati nakon pobjede Leta 3 na Dori riječ (ili izraz) "šč" postala je sveprisutna.
Pravi fenomen
Raspravljalo se o njenu značenju, svi su je izgovarali. Moglo bi se reći da je "šč" postao pravi fenomen. Moglo ga se čuti na ulici, tržnici, u kafićima, u trgovinama, u autobusima i tramvajima, u školama, na fakultetima... Čak i u Saboru. Tako je odmah koji dan nakon pobjede Leta 3 saborska zastupnica Možemo! Sandra Benčić na konferenciji za medije, upitana o potezu Ivana Pernara koji se pohvalio da je upravo on zambijskoj policiji prijavio osam hrvatskih državljana, Pernaru poručila: "ŠČ!" Zatim je isti dan "ŠČ" za saborskom govornicom izgovorio i zastupnik SDP-a Arsen Bauk govoreći o premijeru Andreju Plenkoviću i prijetnji da će curenje informacija postati kazneno djelo.
– Curenje informacija postat će kazneno djelo – reče Andrej i ostane živ. Tom fantomskom prijetnjom završila je transformacija Andreja Plenkovića u AP. Nešto slično kao kad je Anakin Skywalker prešao na tamnu stranu i transformirao se u Dartha Vadera. Umjesto da Andrej transformira HDZ, HDZ je transformirao Andreja. No ovo je kuća za sve nas, ne samo za vladajuću kastu. Ne samo za one koji bi upokoravali, eksploatirali, ušutkavali i progonili. Nas upokoriti nećeš. Zalud ti sve diplomatsko i političko iskustvo, europski prijatelji, briselski i pariški dani, kad nisi naučio da se Reuters zaustaviti ne može. ŠČ! – poručio je Bauk Plenkoviću. K tome, na dan kada je gradonačelnik Filip Zoričić zabranio turbofolk koncert u Puli u televizijskoj anketi jedna je Puležanka na pitanje što kaže o Zoričićevu potezu uzvratila kako je on njoj baš "šč gradonačelnik".
I eto, "šč" je postao i pohvala, i pokuda, i poruka, i zamjena za neku prostotu... Da ta riječ, koja je zapravo jedno od slova ruske azbuke, u nas nema pravo značenje, nego se ono određuje prema kontekstu u kojem je izgovorena ili napisana, svjedoče i njeni "tvorci" Damir Martinović Mrle i Zoran Prodanović Prlja iz Leta 3 koji joj svako malo daju neku novu dimenziju pa je ona tako, prema njihovim definicijama, stara hrvatska riječ, glas i slovo iz najstarije abecede, a može biti i krvna grupa, ali i uzdisaj pri orgazmu ili meditaciji...
– Blažen naš rječnik u kojem jednom riječju možeš kazati sve. Tako je dosad bilo kad bismo kazali j***ga, a vjerujem da će i ŠČ uskoro ući u rječnik. To je univerzalna riječ koja sve objašnjava. To je taj čarobni "šč" koji u biti štiti. On napravi jednu atmosferu potpune zaštite i spašava nas od razne psihopatije i sociopatije – u svom stilu govori letovski dvojac.
A što o fenomenu zvanom "šč" kažu stručnjaci?
– Ne čudim se što je "šč" u tako kratkom vremenu postao sveprisutna riječ, odnosno glasovni skup. To samo dokazuje snagu Leta 3, snagu same pjesme, snagu njezine poruke, ali i aktualnost teme. Sve što se sada događa oko te riječi zapravo je stvar povoljnoga trenutka. Ona je dokaz kako se u nekom trenutku može dogoditi da neke riječi uđu u leksik pa i preko pjesme. A ta riječ ili glasovni skup "šč" ima neku simpatičnost. Iako nema neko određeno značenje i nije dio konvencionalnoga leksika, ona pokazuje određenu kreativnost, vrckavost i vickastost jezika. Jezik time pokazuje koliko može biti razigran, što je sjajno. Taj palatalni glasovni skup nosi određeno onomatopejsko značenje, simboliku zvučanja slavenskih jezika općenito te glagoljice koja je imala poseban grafem za taj glasovni skup. Posebno bih istaknuo to što je Mrle rekao da će oni tu pjesmu pjevati isključivo na hrvatskom jeziku jer mu je hrvatski jezik najljepši. Sjajno je da netko poput njega kaže takvo što, i to još u Mjesecu hrvatskoga jezika kada mi jezikoslovci naglašavamo koliko je hrvatski jezik lijep. On je tom izjavom pokazao upravo ono što cijelo vrijeme govorim – hrvatskom jeziku ne treba zakon da bi opstao dokle god postoje njegovi govornici koji ga doživljavaju najljepšim na svijetu – kazao nam je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić.
Epidemija u vokabularu
Svoj nam je stav iznijela i komunikologinja Ljiljan Buhač.
– "Šč" je sada trend. Ta je riječ pretvorena u poštapalicu. Koristi se i za psovku, i za lijepu riječ, i za onu ružnu, i za neku premosnicu, i za poveznicu... Ušla je u uho. Svi je koriste. Upotrebljava se u svakoj situaciji jer se ne zna što točno znači. Svaki put značenje joj je drukčije. Ona je postala epidemija u vokabularu. To je jednostavno riječ koja više zvuči kao neka zafrkancija nego kao riječ određene vrijednosti. Letu 3 je dobro poslužila da se njihovoj pjesmi podigne rejting. No u Saboru je ne bi trebali koristiti jer tamo nema mjesta zafrkanciji. Zastupnici koriste tu riječ, a zapravo i ne znaju što ona znači – kaže Buhač.
VIDEO Let 3 nakon pobjede: 'Pjesmu nismo radili ni za Doru ni za Euroviziju nego za Let 3'
Ljudi su poput majmuna skloni oponašati stvari koje vide i čuju u nadi da će time izazvati pažnju okoline. Sada je to ova nesuvisla riječ, a sutra može biti bilo što.