Kako se približava prvi sastanak Vijeća za mir, inicijative koju je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump, a koji bi se 19. veljače trebao održati u Sjedinjenim Američkim Državama, postaje jasno da će taj skup imati snažan politički, sigurnosni i geopolitički odjek. Riječ je o prvoj službenoj sjednici od osnutka novog međunarodnog tijela koje bi, prema najavama iz Washingtona, trebalo nadzirati provedbu primirja u Gazi, koordinirati međunarodnu obnovu te sudjelovati u upravljanju postkonfliktnim procesima. Sastanak dolazi u trenutku kada je prekid vatre i dalje krhak, humanitarna situacija iznimno teška, a političko povjerenje među zaraćenim stranama minimalno.
Prema informacijama iz američke administracije, očekuje se dolazak delegacija iz najmanje dvadeset država, uključujući više predsjednika i premijera. U sklopu sastanka planirana je donatorska konferencija za obnovu Pojasa Gaze, kojom bi se osiguralo višemilijardi dolara za obnovu razorene infrastrukture, bolnica, škola, energetskog sustava i vodoopskrbe. Procjenjuje se da na tom području živi oko 2,4 milijuna Palestinaca, od čega je više od polovice raseljeno. Trump bi, prema najavama, trebao predstaviti i plan raspoređivanja međunarodnih stabilizacijskih snaga sastavljenih od tisuća vojnika iz više zemalja, s ciljem očuvanja sigurnosti, sprječavanja ponovne eskalacije i nadzora provedbe sporazuma o prekidu vatre. Očekuje se i detaljan prikaz zapovjedne strukture, trajanja mandata te financijskog okvira operacije.
Osnivanje Vijeća izazvalo je podijeljene reakcije u međunarodnoj zajednici. Dok dio država inicijativu vidi kao pragmatičan odgovor na sporost i političke blokade unutar postojećih mehanizama, drugi upozoravaju na široke ovlasti predviđene osnivačkom poveljom, uključujući pravo veta predsjednika i mogućnost imenovanja članova bez klasične multilateralne procedure. Upravo je to potaknulo zabrinutost da bi novo tijelo moglo oslabiti ulogu Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Ujedinjeni narodi. Iako Washington tvrdi da je mandat Vijeća usklađen s Rezolucijom 2803, usvojenom u studenome 2025., pojedini diplomati ističu da povelja Vijeća implicira potrebu za fleksibilnijim i politički homogenijim okvirom odlučivanja, što neki tumače kao pokušaj zaobilaženja ustaljenih procedura UN-a.
Sudjelovanje na prvom sastanku potvrdile su Indonezija, Pakistan i Vijetnam. Indonezijski predsjednik Prabowo Subianto najavio je da će se zalagati za zaštitu palestinskih prava, obnovu Gaze i trajno rješenje temeljeno na modelu dviju država, a tijekom posjeta očekuje se i potpisivanje trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama. Pakistanski premijer Shehbaz Sharif potvrdio je dolazak, naglasivši da Islamabad sudjelovanjem želi ojačati mirovni okvir uspostavljen unutar Ujedinjenih naroda te dati političku potporu obnovi Gaze. Vijetnamski čelnik To Lam prihvatio je poziv kao jedna od osnivačkih članica, istaknuvši da je stvaranje Vijeća važan korak prema dugoročnoj stabilizaciji i institucionalnoj obnovi.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu potpisao je memorandum o pridruživanju tijekom susreta s američkim državnim tajnikom Marco Rubio u Washingtonu, čime je Izrael dao formalnu potporu Trumpovoj inicijativi. Taj je potez izazvao oštre reakcije palestinske strane. Hamas je osudio Netanyahuovo uključivanje, ocjenjujući ga suprotnim načelima pravde i odgovornosti, osobito u kontekstu postupka koji se protiv njega vodi Međunarodni kazneni sud. Hamas tvrdi da izraelska vlada i dalje krši prava civila unatoč formalnom prekidu vatre te upozorava da bi novo vijeće moglo biti politički instrument, a ne neutralni mehanizam.
Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis odlučio je ne sudjelovati, dok je Rusija poručila da još razmatra svoj stav i analizira sadržaj povelje. Među državama koje su do sada pristale pridružiti se nalaze se Saudijska Arabija, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Egipat, Turska, Mađarska, Bjelorusija, Maroko, Kosovo, Argentina, Paragvaj, Armenija, Azerbajdžan, Kazahstan, Uzbekistan, Indonezija, Pakistan, Vijetnam, Izrael i Kanada. Time je formirana široka, ali politički heterogena skupina država iz različitih regija svijeta.
Rezerve ili razmatranje pridruživanja iskazale su Kina, Francuska, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Europska unija, Singapur i Australija, dok su Švedska, Norveška i Italija izrazile protivljenje. Posebnu težinu ima činjenica da među pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, Kine, Francuske, Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država, ne postoji jedinstven pristup ovoj inicijativi. Upravo zato prvi sastanak Vijeća za mir ne predstavlja samo pokušaj stabilizacije Gaze, nego i test nove geopolitičke dinamike te odnosa između tradicionalnih multilateralnih institucija i novih političkih formata koji nastaju pod vodstvom Washingtona.
Otvori KEKS Pay
