Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Zaštita okoliša

Nova pravila o naknadi za plastičnu ambalažu: Evo kakve nas promjene čekaju u novoj godini

Zagreb: Prepune kante smeća čekaju odvoz komunalaca
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
1/4
30.12.2022.
u 08:38

Osim zabrane laganih plastičnih vrećica, novim pravilnikom o ambalaži, koji će na snagu stupiti 2023., Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uvest će povratnu naknadu i za ambalažu volumena manjeg od 0,20 litre, za tetrapak i ambalažu koja nije od PET-a, dok će trgovci početi naplaćivati vrlo lagane plastične vrećice.

Na području zaštite okoliša u 2022. godini Zakonom o gospodarenju otpadom zabranjeno je stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a za izgradnju infrastrukture za održivo gospodarenje otpadom osigurana su sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Osim zabrane laganih plastičnih vrećica, novim pravilnikom o ambalaži, koji će na snagu stupiti 2023., Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uvest će povratnu naknadu i za ambalažu volumena manjeg od 0,20 litre, za tetrapak i ambalažu koja nije od PET-a, dok će trgovci početi naplaćivati vrlo lagane plastične vrećice.

U cilju prijelaza na kružno gospodarstvo, Ministarstvo je tijekom 2022. provelo niz aktivnosti, a za izgradnju infrastrukture za održivo gospodarenje otpadom koristit će se financijska sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) 2021. – 2026. od 165 milijuna eura i iz EU-ova višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. od 166 milijuna eura.

11.07.2018., Zagreb - Kontejner za plasticnu ambalazu zagrebacke Cistoce u Dobronicevoj ulici, u naselju Precko zatrpan je plasticnim otpadom. "nPhoto: Davor Puklavec/PIXSELL
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Postali funkcionalni novi meteorološki radari – prvi put u povijesti pokrivenost cijele Hrvatske

U 2022. Hrvatska je postala korisnica financijskih sredstava iz Modernizacijskog fonda, novog financijskog mehanizma EU-a, na raspolaganju joj je oko milijarda eura do 2030., odnosno oko 100 milijuna eura godišnje. Ministarstvo je ta sredstva usmjerilo prvenstveno na prerađivačku industriju, a odobreni prijedlozi vrijedni su 160 milijuna eura.

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) provodi projekt modernizacije meteorološke motriteljske mreže (METMONIC), vrijedan 34 milijuna eura. Planira se završiti u 2023., a u 2022. postalo je funkcionalno svih šest novih meteoroloških radara, što je prvi put u povijesti osiguralo pokrivenost cijele Hrvatske, te su priključeni na međunarodnu mrežu. U funkciji je i pet oceanografsko-meteoroloških plutača, čime su osigurani pouzdani podaci o stanju atmosfere i mora na području cijelog hrvatskog dijela Jadrana.

Vlada je u siječnju 2022. usvojila Uredbu o proglašenju posebnog rezervata Lokve u Majkovima, čime je Hrvatska prvi put dobila područje zaštićeno u kategoriji herpetološkog (grana zoologije koja se bavi proučavanjem vodozemaca i gmazova) rezervata. Obuhvaća dvije lokve u Donjim Majkovima i lokvu u Prljevićima u općini Dubrovačko primorje radi očuvanja populacije riječne kornjače na jednom od četiri područja gdje žive u Hrvatskoj.

Tijekom 2022. godine otvoreni su Centar izvrsnosti Cerovačke špilje u Parku prirode Velebit, Posjetiteljski centar Sošice u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje, Centar za održivi aktivni turizam Biosfera Biograd. Također, Interpretacijsko-edukacijski centar Grpašćak u Parku prirode Telašćica, Prezentacijsko-edukacijski centar Tikveš u Parku prirode Kopački rit i Posjetiteljski centar "Akademik Josip Roglić" – Župa Biokovska u Parku prirode Biokovo.

U listopadu 2022. završen je EU projekt "Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta", vrijedan više od 11 milijuna kuna, kojim su izrađeni planovi za upravljanje invazivnim stranim vrstama.

Dokazana prisutnost sklata, kritično ugrožene vrste morskog psa

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF objavila je da je eDNA analiza, koju su proveli na području otoka Molata, dokazala prisutnost sklata, kritično ugrožene vrste morskog psa za kojeg se mislilo da u Jadranu više ne postoji. Potvrda prisutnosti sklata jedan je od prvih preduvjeta zaštite te izuzetne vrste važne za cijeli morski svijet, nekada rasprostranjene širom Mediterana.

WWF je u partnerstvu s Nacionalnim parkom Plitvička jezera u 2022. počeo pripreme za uklanjanje umjetnih barijera i revitalizaciju starih tokova na Bijeloj rijeci. Počeo je i petogodišnji projekt "Revitalizacija europske Amazone" koji se provodi na području petodržavnog UNESCO-ova rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav.

U Greenpeaceu upozoravaju kako su nakon pandemije i njezinih gospodarskih posljedica 2022. godinu obilježili rat u Ukrajini i energetska kriza koja je uslijedila. Iako je glavnina političkih napora bila usmjerena na svladavanje ratne i energetske krize, ne smijemo zaboraviti da krize klime i bioraznolikosti nisu nestale. Štoviše, ekstremne vremenske prilike diljem svijeta sve češće na to podsjećaju.

Video – Zagreb: Gradonačelnik Tomašević predstavio novi sustav naplate odvoza otpada

 

"Dugoročno je rješenje za energetsku i klimatsku krizu da što prije stanemo na kraj fosilnim gorivima, bez obzira na porijeklo, i napravimo snažan zaokret prema zelenoj tranziciji", poručuju iz Greenpeacea.

Energetsku neovisnost treba postići ulaganjima u lokalne obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost

Ističu kako se istinska energetska neovisnost neće postići traženjem novih dobavljača fosilnog plina, nego masovnim ulaganjima u lokalne obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.

Kosinjani su na prosvjedu od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja zatražili odustajanje od projekta hidroenergetskog sustava (HES) Kosinj, vrijednog 3,4 milijarde kuna, na slijevu rijeka Like i Gacke, kojim bi se Gornji Kosinj i Mlakva potopili, odnosno veći dio doline pretvorio bi se u akumulacijsko jezero. Istaknuli su kako je Kosinjska dolina bogata kulturom i poviješću, a njezin dio zaštićen je u sklopu ekološke mreže Natura 2000.

Godišnja konferencija o klimi UN-a, COP27, održana u egipatskom ljetovalištu Sharm El-Sheikhu, usvojila je rezoluciju kojom se predviđa stvaranje namjenskog fonda za financiranje klimatskih šteta koje su već pretrpjele "posebno ranjive zemlje".

Komentara 5

Avatar Purgerdragovoljac
Purgerdragovoljac
10:54 30.12.2022.

Čitav svijet raznim zakonskim odredbama te promocijama i edukacijom nastoji smanjiti proizvodnju i korištenje plastike jer je prepoznata kao jedan od najvećih problema za okoliš. No jedino gradonačelnik Zagreba sa svojom ekipom uvodi obvezu kupnje i korištenja nerazgradivih ZG vrećica i još se kao navodni predstavnici ''zelenih'' hvale koliko su milijuna tih vrećica zagrepčani do sada morali kupiti.

PV
prcko.vita
10:20 30.12.2022.

Plenkiii, u susjednim zapadnim zemljama. također članicama EU i Šengena, naknada za PET ambalažu iznosi 25 centi. Ajmo Plenkiii pokaži svoje socijalno lice. Moral i etika prema vlastitom napaćenom i opljačkanom narodu.

NO
nori
11:50 30.12.2022.

Vagati svaku voćku i povrćku posebno i lijepiti barcod i tako uštediti na plastici

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije