Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Nikada nismo ni probali borovnice dok ih sami nismo posadili u ubrali

Iako ih nikada prije nisu ni kušali, Borisovi su se za uzgoj borovnica odlučili jer je to relativno novo voće na hrvatskom tržištu pa ni konkurencija još nije velika
11. srpnja 2020. u 19:12 0 komentara 3802 prikaza
Pogledajte galeriju 1/4

Nikada prije, u svojih 38 godina života, Klara Boris iz Višnjevca nadomak Osijeka nije pojela ni jednu jedinu bobicu borovnice. Sve dok prije desetak dana nije ubrala prve plodove na vlastitome obiteljskom gospodarstvu. I sada ih se ne može najesti. Prije ju, priznaje, jednostavno nije poznavala – na domaćem je tržištu, naime, borovnica raširenija u sokovima ili džemovima nego kao svježe voće. To se itekako mijenja pa američke borovnice sve češće rastu i na slavonskim poljima.

Poduzetnička priča Borovnice Maje Bakač USPJEŠNA PRIČA Krenulo je slučajno, a danas su jedan od vodećih proizvođača borovnica u Hrvatskoj

Prve nasade zasadila je ta obitelj tek lani u studenome, a naveliko već bere i puni prve košarice. Rastu na približno 8000 kvadrata na dva susjedna polja u Šagu, malome mjestu između Osijeka i Valpova. I ekološke su.

– Zasadili smo 1509 sadnica, i to pet različitih vrsta, od ranih do kasnih. Najviše njih, oko tisuću komada, staro je četiri godine, a ostale su stare dvije godine. Upravo u dobi od četiri godine i daju prve prave plodove. Rode i s dvije godine, ali su sitnije. Berbu smo počeli 10. lipnja, a trajat će oko mjesec dana – kažu supružnici Krunoslav i Klara Boris.

Imali su sreće, ističu, što su uspjeli kupiti starije sadnice, i to u Slavoniji, jer se inače, radi transporta, prodaju uglavnom one dvogodišnje. Platili su ih, stoga, dvostruko skuplje, ali zato prve plodove već sada plasiraju kupcima.

Zdrave bobice

Živa u termometru u četvrtak u 9 sati u Šagu premašivala je 26 Celzijevih stupnjeva, a obitelj Boris već je završavala berbu za taj dan. Na polje su zakoračili već u 5.30 sati. Krunoslav i Klara roditelji su petero djece – najstarijem Stivu je 19 godina, blizanke Patricija i Klaudija imaju 17, brat im Patrik 14 godina, dok je najmlađi Mihael proljetos proslavio tek prvi rođendan. Svi oni, bez izuzetka, marljivo beru borovnice. Mihael ih, doduše, prebacuje iz kantice u kanticu i svako malo ubacuje ih u usta, kako sebi, tako i drugima oko sebe.

– Obožava ih! Samo ponavlja “njami-njami” i jede jednu za drugom. Moramo svaki put paziti da se ne prejede, jer bebe bi trebale pojesti samo onoliko koliko im stane u rukicu – govori mama Klara.

Kada smo one mlađe pitali je li im teško ustati se praktički u zoru i doći na polje, odgovorili su bez imalo premišljanja.

– Nije, nije! Ja berem i razvozim borovnice jer ih dostavljamo kupcima na kućnu adresu. Inače sam zaposlen, pa koliko god stignem, pomognem na OPG-u sve što treba – kaže sin Stiv.

Hrana nije svejedno Koju bi namirnicu muškarci trebali jesti svaki dan, a koju bi trebali izbjegavati?

– Probudili smo se u pet sati, a igrom slučaja, baš sinoć sam zaspala tek u 1.30 jer smo malo slavili posljednji dan nastave. Nije mi problem, zaista, veselo je i osjećam se ispunjeno jer radim nešto korisno, ne prođe mi cijeli dan tek tako. Kad je tek počela berba, bilo je teško jer je bilo više zelenih nego zrelih bobica. Sada je obrnuto, pa je lakše – dodaje Patricija.

Berba borovnica, bez sumnje, zahtjevan je posao.

– Rastu u grozdićima i na jednome bude 20 bobica, a dvije-tri su zrele. Nezgodno je što ne vidimo, dok grozd ne načmemo, da su bobice izvana prekrasno ljubičaste, a s unutarnje strane ružičaste. Postoji tehnika kako ubrati dobar, zreo plod, da kupci ne bi odmah zamrzili borovnicu, koja se kod nas na tržištu tek probija kao konzumna. Dozrijeva ona i ubrana, ali okus tada nije isti kao kada sazrije na suncu. Mi se, onda, najedemo tih kiselih borovnica dok beremo, da ne bi završile kod kupca. Ali dobro, naučit ćemo se – govori smijući se 42-godišnji Krunoslav.

Kilogram ekoloških borovnica iz OPG-a Boris Klara na tržnici stoji 80 kuna. Nude ih u posudicama od 125 i 250 grama.

 | Autor :

– Kupci su oduševljeni! Ima onih koji svaki tjedan kupuju i po dva kilograma. Vraćaju nam se i kažu da su naše predivne i drukčije od onih u trgovačkim centrima. Iako ne znamo kakve su te kupovne, ne sumnjamo u naše. Kupili smo ih samo jednom u trgovini, i to kako bismo vidjeli kakve nam plastične posudice trebaju – kaže Klara.

Inače, borovnice su bobičasto voće najveće nutritivne gustoće. Stotinu grama tih bobica sadrži samo 57 kalorija, ali su bogate vlaknima, vitaminima C i K te mineralom manganom. Intenzivna boja borovnice rezultat je visoke koncentracije antioksidansa, a upravo radi toga borovnice mogu pomoći u neutralizaciji slobodnih radikala koji u našem tijelu uzrokuju oštećenja DNK. Antioksidansi iz borovnica štite zdravlje mozga, pomažući u poboljšanju njegove funkcije te odgađaju propadanje mozga koje izaziva starenje. Pomažu regulirati i razinu glukoze u krvi. Engleska studija iz 2013. pokazala je da koncentrat borovnice može povećati aktivnost određenih područja mozga i tako poboljšati kratkoročno pamćenje, prvenstveno kod starijih, u dobi oko 68 godina. Po nekim istraživanjima, ekstrakt borovnica može povećati učinkovitost radioterapije u liječenju karcinoma vrata maternice.

Uberu li u prvoj sezoni 150 kilograma tog voća, bit će itekako zadovoljni jer će isplatiti nadzornu kuću (zaduženu za kontrolu nad ekološkom proizvodnjom) i gnojivo koje je tri puta skuplje nego u običnoj proizvodnji. Ne računaju, pri tome, troškove navodnjavanja kap po kap.

Muffini zdravi obrok Slastica za prste polizati: Bez brašna i bez šećera

Prvi je to nasad borovnica takvih razmjera, a ujedno i ekološki, u Slavoniji.

– Naš je nasad jedan od najmodernijih, sadnice su stavljene u njihovu originalnu zemlju, kiseli treset iz Litve, koji najbolje odgovara američkoj borovnici. Na površinu smo stavili mljevene borove, koje smo sami mljeli, jer zadržavaju vlagu i sprečavaju rast trave.

Korijenje ne puštaju u zemlju, već samo u vreću. Imaju jednostavni, mali korijen, za razliku od malina i kupina. Pet do šest godina provest će u vrećama od 47 litara, a potom ćemo ih prebaciti u veće, od 70 litara, u kojima bi trebale ostati idućih 15 godina, dakle do konca svog životnog vijeka. Dakle, dožive 20-ak godina – pojašnjava Krunoslav.

Uložili su dosad 180.000 kuna u nasade, kupnju zemlje i navodnjavanje, a povukli su, od toga, 15.000 eura iz fondova Europske unije.

– Nadam se da će nam se isplatiti, postaje sve popularnija. Jako smo puno ljubavi uložili! Specifična je to biljka, pa neprestano strahujemo. Primjerice, ne može bez vode. U jedan red borovnica nismo još uveli navodnjavanje kap po kap, pa ga zalijevamo iz cisterne. Dva dana ih nismo stigli zaliti i već su se počele sušiti, ali oporavit će se. Vrhunske su kvalitete, dakle iznad 12 milimetara promjera. Postiže se to samo navodnjavanjem, ekološkim kvalitetnim gnojivom i dobrim orezivanjem. Nismo usmjereni na količinu, nego nam je cilj da ono što proizvedemo bude zaista kvalitetno – ističe.

Iako ih nikada prije nisu ni kušali, Borisovi su se za uzgoj borovnica odlučili jer je to relativno novo voće na hrvatskom tržištu pa ni konkurencija još nije velika, tako da su vrlo brzo pronašli svoju prodajnu nišu. Učili su se u hodu, iz knjiga i uz pomoć iskusnijih proizvođača.

– Iskreno, nisam baš bila za tu ideju da uzgajamo borovnice, jednostavno sam se plašila... Nismo znali koliko smo spremni ući u tako veliku investiciju. Beremo danas prve borovnice, a tko zna hoćemo li za dvije godine naš plod moći prodati, pa će ga trebati preraditi, a za to su nužni strojevi i nova ulaganja. Hvala Bogu što je suprugu dao snagu da bude odlučan – iskreno će Klara.

Klara je, inače, krojačica, koja je često, nažalost, radila i bez plaće.

Život ih nije mazio

– Nije bilo uopće lako... – priznaje Krunoslav. On je i pčelar, i to već 13 godina, a ima 45 košnica. Zaposlen je, inače, kao domar u školskoj dvorani u svom Višnjevcu, a radno mu je vrijeme od 18 do 23 sata, pa danju ima vremena posvetiti se obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Uzgajaju i nešto povrća u ekološkoj proizvodnji.

obavijest Hrvatskih šuma Berete šumske plodove, šparoge, gljive? Ovo trebate znati...

– Kada me Klara pitala trebaju li nam još i te borovnice, rekao sam kako u svom danu vidim dva sata slobodna pa da ih iskoristim – šali se on.

Život ga, pak, nije mazio. Rano je ostao bez roditelja, otac mu je poginuo u Domovinskom ratu, a majka je preminula, kako kaže, od posljedica rata, odnosno karcinoma. Krunoslav ima i sestru te brata zanimljiva imena i prezimena: Boris Boris, a cijela je obitelj zasukala jesenas rukave i pomogla podići nasade američkih borovnica u Šagu. Još jesenas na tom je polju bila šikara, praktički šuma.

Kako se ne bi stvarali viškovi, a opet da ih ne prodaju praktički badava, borovnice će prerađivati u džemove i sokove ili ih prodavati smrznute. Velika je to investicija, procjenjuju je na 60.000 eura. No, računaju kako bi iz fondova EU mogli povući 50.000 eura. Otvorila bi se time i nova radna mjesta.

– Potaknule su nas i priče da nitko ne povlači novac iz fondova EU: mi nismo htjeli biti među njima – zaključuju.  

Rajko i Snježana Dujmić
prisjetila se
Snježana Dujmić se ponovno oglasila za Rajkov rođendan, ovo je poručila
Rješenja za korekciju dioptrije u svakoj životnoj dobi
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.