U plićaku kod Rogoznice i Primoštena posljednjih tjedana sve češće se pojavljuju vatreni crvi, morski organizmi upečatljivog, gotovo egzotičnog izgleda čiji dodir može izazvati izrazito snažnu i dugotrajnu bol, pišu 24sata. Iako nije riječ o novoj ni invazivnoj vrsti u Sredozemlju, sve toplije more pogoduje njihovu razmnožavanju i širenju prema sjevernijim dijelovima Jadrana. Vrsta koja je nekoć bila rijetka i uglavnom vezana uz jug danas postaje sve češći prizor i u srednjoj Dalmaciji, što stvara probleme ne samo kupačima nego i ribarima. Vatreni crv ("Hermodice carunculata") izgledom podsjeća na šarenu stonogu i može dosegnuti duljinu do 30 centimetara, premda su primjerci koji se pojavljuju uz obalu najčešće dugi između pet i deset centimetara. Tijelo mu se sastoji od velikog broja segmenata, a boja može varirati od zelenkaste i smeđe do jarko crvene. Prepoznatljiv je i po bijelim prugama na prijelazima između kolutića. Upravo zbog živopisnog izgleda lako može privući pozornost kupača, osobito djece, no dodir s njim može biti vrlo neugodan.
Na svakom segmentu nalaze se gusti snopovi bijelih čekinja koje služe kao obrambeni mehanizam. Te čekinje, poznate kao hete, vrlo su krhke i ponašaju se poput sitnih staklenih iglica. Pri dodiru se lako lome, ulaze u kožu i oslobađaju složeni neurotoksin. Reakcija može biti trenutačna i vrlo bolna. Osim intenzivnog peckanja, mogu se pojaviti crvenilo, oteklina, svrbež, a u nekim slučajevima i mučnina ili vrtoglavica. Bol može trajati danima. Zabilježeni su i slučajevi u kojima je bila potrebna hitna medicinska pomoć, poput slučaja dječaka na plaži u Rogoznici. Stručnjaci upozoravaju da izraženije reakcije mogu imati osobe sklone alergijama na ubode pčela i osa. Premda ga se često opisuje kao invazivnu vrstu, vatreni crv zapravo je autohtoni stanovnik Mediterana. No zbog naglog povećanja brojnosti i širenja izvan područja na kojima je ranije bio uobičajen, znanstvenici ga sve češće opisuju kao "domaćeg uljeza".
Jedan od glavnih razloga takvog širenja povezuje se s globalnim zatopljenjem. Sredozemno more posljednjih se desetljeća zagrijava, a više temperature pogoduju razmnožavanju i razvoju ličinki vatrenog crva, koje ne mogu preživjeti u vodi hladnijoj od 22 °C. Istraživanja provedena duž talijanske i malteške obale pokazuju snažan rast populacije tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Na pojedinim područjima broj vatrenih crva povećao se stotinama puta u odnosu na stanje iz 1990-ih. Slična promjena bilježi se i u Jadranu. Nekada se ova vrsta uglavnom povezivala s južnim otocima, dok se danas redovito pojavljuje uz srednjodalmatinsku obalu, a zabilježena je čak i sjevernije, sve do Krka. Upravo zato njezino širenje može poslužiti kao svojevrsni biološki pokazatelj zagrijavanja mora i takozvane "meridionalizacije" Jadrana. Problem nije ograničen samo na sigurnost kupača. Sve veća brojnost vatrenih crva može prouzročiti i ozbiljnu gospodarsku štetu, osobito malom obalnom ribolovu.
Riječ je o vrlo proždrljivim organizmima koji se hrane strvinama, ali djeluju i kao predatori. Mogu jesti koralje i uginule organizme, a ribarima posebne probleme stvaraju kada napadnu ribu uhvaćenu u mreže ili na parangale. Iskustva ribara sa Sicilije, gdje se s ovim problemom susreću već godinama, pokazuju koliko šteta može biti velika. Vatreni crvi ulaze u ulovljenu ribu kroz oči i škrge te je izjedaju iznutra, nakon čega često ostanu samo koža i kostur. Procjene pokazuju da u nekim područjima mogu uništiti i do 70 posto ulova. Kako bi smanjili gubitke, ribari su prisiljeni mreže držati u moru kraće nego prije, što u konačnici znači i manji ulov te dodatne financijske gubitke. Jedno istraživanje provedeno na Malti procijenilo je da zbog uništenog ulova ribari mogu izgubiti čak 52,5 posto dobiti. Problem dodatno može pogoršati praksa odbacivanja oštećene ribe i neželjenog ulova natrag u more, osobito u blizini luka. Time se vatrenim crvima osigurava stalan izvor hrane, što može dodatno pridonijeti rastu njihove populacije.
Kontrola broja vatrenih crva u Jadranu iznimno je zahtjevna i zato što ondje nemaju poznate prirodne neprijatelje. Uz to, imaju izvanrednu sposobnost regeneracije. Ako se jedinka prereže, njezini dijelovi mogu obnoviti izgubljene dijelove tijela, pa se takvim postupkom problem ne rješava. Zbog svega toga kupačima se prije svega preporučuje oprez. Vatrene crve ne treba dirati niti im se nepotrebno približavati. Ako ipak dođe do kontakta, zahvaćeno mjesto treba isprati morskom vodom, a zaostale čekinje pažljivo ukloniti ljepljivom trakom, nikako golim prstima. Nakon toga mogu pomoći oblozi s alkoholom, dok je u slučaju jače reakcije potrebno potražiti liječničku pomoć.
Otvori KEKS Pay
Možda se može utjecati na njihovo razmnožavanje, nekom vrstom sterilizacije.