Konferencija o kibernetičkoj sigurnosti, isporuka 60 vozila za graničnu policiju, obrana Marakeške deklaracije pred Saborskim odborom za vanjsku politiku... to su neke od aktivnosti koje su se ovog tjedna našle na dnevnom redu ministra unutarnjih poslova dr. sc. Davora Božinovića.
Za nekoliko dana putujete u Maroko, gdje će biti potvrđen Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama. Sve se vrijeme naglašava da je riječ o neobvezujućem dokumentu. Što bismo izgubili da ne prihvatimo deklaraciju?
Migracije su globalni problem, a globalnim izazovima mogu se baviti samo Ujedinjeni narodi. Kompakt je početak procesa, u desetljećima koja su pred nama, vidjet ćemo kako će se kristalizirati ono što bi trebalo postati svjetska praksa kad su posrijedi migracije. Sada je u pokretu 258 milijuna ljudi koji žele živjeti izvan svojih država. Kao ni prije, tako se ni nakon kompakta naša nacionalna, suverena politika neće promijeniti. U Hrvatsku će se moći ući na zakonite načine, a policija će sprečavati svaki pokušaj da se nezakonito uđe, boravi ili prođe kroz naš teritorij. Idealno bi bilo kad bi ovaj UN-ov proces završio time da se postave jasna pravila – neka zemlje koje žele migrante i zemlje iz kojih migranti dolaze nađu model po kojem bi zemlje tranzita kao što je Hrvatska pomogle da se te dvije volje na neki način ostvare. Također, otvorit će se u budućnosti kvalitetnija rasprava o tome zašto ljudi napuštaju svoje zemlje, a nisu izbjeglice, kako na njihovu odluku utječu, primjerice, klimatske promjene ili međunarodne vojne intervencije. Smatram da će u perspektivi, kad se primjerice budu donosile odluke o međunarodnim intervencijama ili o investiranju u prljave tehnologije, međunarodna zajednica sigurno voditi računa o jednoj od mogućih negativnih posljedica – migracijama.
Bojazan da ćemo izgubiti suverenitet ne stoji?
U deklaraciji piše da svaka država ima pravo za sebe odrediti što smatra regularnim, a što neregularnim migracijama i to provoditi. Ukratko, hrvatski građani i hrvatska država odlučivat će o tome hoće li i tko doći u Hrvatsku i u njoj ostati živjeti. Nitko drugi nam neće to diktirati.
Zašto onda predsjednica ne podržava deklaraciju?
Rekla je da neće putovati u Marrakech, ne i da je protiv. U konačnici, i sama je u tom procesu, koji je trajao nekoliko godina, u određenim fazama imala aktivnu ulogu.
Franjo Varga u iskazu objavljenom u medijima kaže da vas je obavijestio o svojim saznanjima vezanima za svastiku na Poljudu.
Nikada nisam ni vidio ni upoznao Franju Vargu, a pretragama mog privatnog i službenog maila ustanovili smo da nikakvu elektroničku poštu od njega nismo dobili, ni ja ni sustav.
Živi zid traži da se HDZ ili ogradi od Vargina iskaza ili da smijenite potpredsjednika stranke Milijana Brkića. Postoje i teorije da je cijela afera zapravo rat unutar HDZ-a.
Nema tu nikakvog rata. Riječ je o kriminalističkom istraživanju koje provodi USKOK, a policija surađuje. Ljudi koji nemaju nikakvu odgovornost mogu govoriti što ih je volja, a ja kao ministar mogu samo dati podršku službama da svoj posao rade profesionalno, da istraže što se treba istražiti. Na njih nitko ne pravi pritisak, a kad dovrše istraživanje, u suradnji s DORH-om rezultate će prezentirati javnosti. Ne pada mi na pamet prejudicirati bilo što kad su posrijedi kriminalistička istraživanja.
Jeste li s premijerom Plenkovićem ipak analizirali moguće scenarije slučaja. Što ako se dokaže da su optužbe na račun Milijana Brkića točne, što s njegovom funkcijom u stranci?
Nije ovo ugodna situacija za stranku i politički život uopće, stoga je važno da se provedu kvalitetni izvidi kako ne bismo morali odgovarati na hipotetska pitanja.
Afera SMS nije ugodna za HDZ, a Zakon o udomiteljstvu za vladajuću koaliciju. Prijeti li nam kriza vlasti?
Nećemo imati krizu jer je Vlada nakon svih potrebnih procedura, savjetovanja i razgovora, uključujući s kolegama iz HNS-a, donijela jednoglasnu odluku i prijedlog zakona uputila u Sabor. Vlada stoji iza svog prijedloga i mislimo da je to kvalitetan okvir u kojem će se pitanje udomiteljstva podići na višu razinu.
Kakva je sigurnosna situacija na području uz hrvatsku granicu?
Dobra, jer ju jamči najsnažnija granična policija u Europi – naša. Migracije nisu postale problem za državu i, objektivno, ne utječu na svakodnevni život naših građana. A to nije malo postignuće. Neke druge države, na čija se iskustva određeni krugovi u Hrvatskoj pozivaju, imaju mnogo veći problem, neusporediv sa situacijom u Hrvatskoj, koja je po tom pitanju mnogo stabilnija. Ulažemo znatna sredstva u ljudstvo i tehniku kako bismo umanjili ilegalne migracije na novootvorenoj ruti kroz BiH. Za sve policijske rodove, a ponajviše za graničnu policiju, nabavili smo ove godine opremu u vrijednosti 67 milijuna eura, najvećim dijelom iz europskih izvora.
Čine li migranti na “proputovanju” kroz Hrvatsku kaznena djela? Vodite li takvu statistiku?
Uglavnom, njihov je jedini interes da prođu kroz Hrvatsku. Mi bismo im to rado omogućili kad bi ih s druge strane naše granice bilo tko čekao. Ali više nije situacija kao 2015. godine, to je svima jasno. Ne može se govoriti da nam je kriminal u porastu zbog migranata jer mi i u vrijeme pojačanog migrantskog pritiska na nacionalnoj razini bilježimo ukupni pad kriminaliteta od 5,4 posto. Međutim, znatno je povećan broj prijavljenih kaznenih djela i prekršaja vezanih za krijumčarenje migranata. Tijekom prvih 10 mjeseci 2017. prijavljena su 263 kaznena djela krijumčarenja ljudi i 265 počinitelja, a u prvih 10 mjeseci ove godine 478 kaznenih djela i 485 počinitelja.
Pučka je pravobraniteljica imala nekoliko žestokih kritika spram postupanja policije prema migrantima, a sad vas je “oprala” zbog toleriranja ustaških simbola navodeći kako od MUP-a nije dobila informacije o neprocesuiranju osoba koja su izvikivale “za dom spremni”, isticali ustaške simbole...
Mi smo uvjereni da radimo dobar posao, naši napori rezultiraju dobrim ocjenama u domaćoj i međunarodnoj javnosti. I sigurno ćemo nastaviti djelovati u zaštiti hrvatskih građana i svih naših gostiju. Što se tiče pučke pravobraniteljice, dobila je odgovor na sve upite koje je uputila MUP-u.
Pravobraniteljica navodi da se u Hrvatskoj isticanje simbola totalitarnih režima ne progone sustavno i ujednačeno, za razliku od Austrije, gdje su počinitelji osuđeni na zatvorske kazne.
Stvara se dojam da hrvatska policija ima neku drukčiju praksu, a zapravo je naša praksa prema isticanju simbola totalitarnih režima takva da smo od 2011. do danas podigli 42 kaznene prijave i prekršajno prijavili 164 osobe. Mislim da je to realan odraz stanja jer nije riječ o masovnoj pojavi bez obzira na pokušaj stvaranja drukčijeg dojma. Tih pojava u Hrvatskoj nema ništa više nego u drugim europskim državama, a mi na to reagiramo procesuiranjem počinitelja pred sudovima.
Ipak policija se nije žalila na oslobađajuću presudu Thomsonu zbog pjevanja “Bojne Čavoglave”, a žalili ste se na oslobađajuću presudu “bećaru” koji je pjevao “maloj u plavoj bluzi”.
Ne bih podcijenio bilo koje djelo kojim se vrijeđa i podcjenjuje policijske službenike i, dok sam ja na ovom mjestu, učinit ću sve da zaštitim njihov dignitet. Što se tiče sudskih odluka vezanih za određene prekršaje o kojima ste govorili, policijski službenici postupaju onako kako smatraju svrsishodnim. Ako vam na sudu „padne“ ne jedna, već nekoliko prijava ili ako u žalbi na presudu ne možete iznijeti dodatne argumente u odnosu na ono što ste već prije naveli u prijavi, onda ne idete dalje. Nije realno niti je fer da se teret nekih osjetljivih odluka prebacuje na policijske službenike kojima je nekoliko puta odbijena prijava o konkretnom djelu.
Sukladno odluci Vlade o smanjenju broja agencija, u MUP će se integrirati Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Hrvatski centar za razminiranje, Zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost i EX agencija pa zato osnivate Ravnateljstvo civilne zaštite. Postajete li vi to megaministarstvo?
Ne bih rekao da ćemo postati megaministarstvo, već da ćemo imati funkcionalan i organiziran sustav civilne zaštite. Mislim da je to važna reforma i važan iskorak u ujedinjavanju svih službi čija je osnovna djelatnost zaštita i spašavanje ljudi. Operativne snage će i dalje biti samostalne i autonomne, no u slučajevima katastrofa koje imaju nacionalnu dimenziju uključit će se Ravnateljstvo civilne zaštite, koje će po modularnom principu koristiti postojeće snage vatrogastva, HGSS-a, Crvenog križa pa i Službe hitne medicinske pomoći. Dio poslova bit će platforma za smanjenje rizika. To znači uključivanje svih stručnih i znanstvenih sposobnosti koje RH ima kako bi se u sustavu definirale zadaće koje će se operativno provoditi.
U agencijama koje se ukidaju spajanje nije najbolje prihvaćeno – HCR je štrajkao, vatrogasci traže da budu samostalno tijelo... Što će biti sa zaposlenicima?
Pobrinuli smo se da u cijelom procesu svi službenici Ravnateljstva civilne zaštite zadrže svoja prava u skladu sa Zakonom o državnim službenicima, a plaće će se uskladiti s plaćama državnih službenika. Ukidaju se radna mjesta dosadašnjih ravnatelja agencija. Ravnateljstvo civilne zaštite imat će 1000 zaposlenika i, u usporedbi sa sadašnjom situacijom, bit će 37,5 posto manje rukovodećih mjesta i 20 posto manje sistematiziranih radnih mjesta. Vatrogasci su do sada bili udruga građana, a u planu je da postanu zasebno državno tijelo. Oni su tijekom cijelog procesa pregovora zastupali svoje interese i, s obzirom na važnost vatrogasnog sustava, mislim da je ispravno što smo ih prihvatili.
U pripremi imate novi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira. Što nas očekuje?
U Nacrtu prijedloga Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira predložit ćemo da se zasebno inkriminiraju različiti oblici i načini isticanja obilježja, odnosno simbola kojima se veličaju totalitaristički, nedemokratski režimi, njihove ideologije ili druge karakteristike kada se time na javnom mjestu remeti javni red i mir.
Što donosi novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama?
Želim jasno reći: kao ministar učinit ću sve da stanemo na kraj bezobzirnim vozačima koji izazivaju tragedije i uništavaju živote. Moramo brže pristupati izmjenama svakog zakona ako vidimo da ne funkcionira dobro. Upravo smo u tom duhu s Prometnim fakultetom započeli izmjene zakona i bit ćemo vrlo dosljedni u provedbi novih odredbi. Predlažemo povećanje novčanih kazni za najteže prekršaje na 10 do 20 tisuća kuna. Duljina trajanja zaštitne mjere za najteže prekršaje bila bi obvezna i ovisila bi o recidivizmu. Također, povećali bismo maksimalni broj negativnih prekršajnih bodova s tri na šest. Propisali bismo prekršaje za nepridržavanje sigurnosnog razmaka. Uveo bi se obvezni liječnički pregled za osobe u ozbiljnoj životnoj dobi. Vozački ispiti snimat će se audio i vizualno. Prijevozničkim tvrtkama, rent-a-car agencijama i sličnim tvrtkama omogućili bismo da na mrežnim stranicama MUP-a mogu, s pomoću serijskog broja, provjere status vozačke dozvole vozača, broj negativnih bodova, izrečene mjere. Predložit ćemo i privremeno oduzimanje vozila kao sredstva počinjenja prekršaja. Tako bismo i vlasnike obvezali da vozila ne daju onima za koje nisu provjerili ispunjavaju li uvjete za upravljanje vozilom i jesu li uopće sposobni za vožnju.
Kakvi su rezultati rada Savjetovališta Visoke policijske škole i koju to novinu hrvatska policija ima?
Hrvatska je policija snažna i efikasna, međutim, ne smijemo zaboraviti da je policijski posao jedan od najstresnijih. Zato je vrlo važno da smo, sljedeći iskustva vodećih policija u svijetu, poput američke, britanske ili kanadske, uveli program koji nudi jedinstvenu stručnu i znanstveno dokazanu metodu kojom se jača otpornost naših policajaca, a time i njihova spremnost na suočavanje s rizičnim i često emocionalno vrlo zahtjevnim situacijama. Policajci se svakodnevno suočavaju s nasilnim intervencijama, teškim stradavanjima u prometu, štite granicu… Rezultati te metode vrlo su dobri i idemo dalje s programom koji provodi grupa mladih entuzijasta s Policijske akademije, predvođenih dr. sc. Ivanom Glavinom Jelaš. Siguran sam da će njihov rad koristiti policijskim službenicima, a Visoku policijsku školu, jedinu visoku školu koja može obavljati znanstvenu djelatnost u području sigurnosno-obrambenih znanosti, svrstati među svjetske znanstvene institucije koje su metodu i znanstveno validirale.
Je li policijski posao atraktivan i je li točno da ćete u policiju ubuduće primati i one sa završenom trogodišnjom srednjom školom?
Mislim da postaje sve atraktivniji, što se vidi po interesu za prijam u policiju, a u pripremi izmjena Zakona o policiji otvorena je mogućnost o kojoj govorite. To će razmotriti posebna radna skupina u kojoj su stručnjaci s dugogodišnjim radnim iskustvom u policiji. Što god bude njihov prijedlog, ja ću ga prihvatiti.
Koliko ste policajaca ove godine “pustili” u mirovinu i s kolikim otpremninama? Ima li dovoljno policajaca?
Doneseno je rješenje za 317 policijskih službenika, u razmatranju su još 829 zahtjeva. S obzirom na to da je interes veći od onoga što su našli planovi otpusta, o tome tko će otići odlučuje posebna skupina na čelu sa zamjenikom glavnog ravnatelja policije. Moja je odluka da se prestane s izbjegavanjem odredbe Zakona o policiji kojem policijskom službeniku po posebnom propisu prestaje državna služba radi stjecanja prava na starosnu mirovinu i pripada mu otpremnina koja iznosi oko 60.000 kuna. Svjesni smo da je MUP velik sustav kojem je potrebno obnavljati ljudstvo. Posljednji natječaj koji smo raspisali za polaznike u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih obuhvatio je ukupno 750 polaznika, što je rekord.
>> Kronologija afere lažnih SMS-ova
Ovog Pinokia treba dozivotno zatvoriti i izgubiti kljuc. Ostat ce zapamcen u povijesti kao lik koji je svjesno pustio tisuce muslimanskih imigranata u Hrvatsku po naredbi Pelinkovica i Briselskih zlikovaca.