Zločini iz mržnje često se ne prijavljuju, nedovoljno se prepoznaju i ponekad se neadekvatno progone ili izostaje javna osuda, a to pridonosi strahu pripadnika manjinskih skupina koji su najčešće žrtve, ali i općoj atmosferi netolerancije, upozorila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović u svom godišnjem izvještaju za 2018.
Medijski eksponirana suđenja
– To dovodi i do budućeg neprijavljivanja zločina iz mržnje zbog nepovjerenja da će im nadležne institucije pružiti adekvatnu zaštitu, ali i straha od ponovne viktimizacije, a ne djeluje odvraćajuće ni na pojavu novog nasilja – navodi. Bilježi i da se od pristupanja EU pojavljuju zahtjevi za ukidanjem ili ograničavanjem pojedinih manjinskih prava, uz tvrdnje da su manjine privilegirane i da se provođenjem manjinske legislative diskriminira većinski narod.
– Time se u društvu i dalje potiče protumanjinsko raspoloženje i održavaju stereotipi prema pripadnicima pojedinih nacionalnih manjina, pogotovo prema Romima i Srbima – upozorava pučka pravobraniteljica. L. Vidović osvrnula se i na mirovine u Hrvatskoj pa navodi da prilikom kreiranja mirovinske reforme nije prihvaćena preporuka Europske komisije kako je zbog smanjivanja nejednakosti između bogatih i siromašnih umirovljenika potrebno uskladiti mirovine ostvarene po općim i posebnim propisima, ali su prihvaćene preporuke o dodatnoj penalizaciji prijevremenog umirovljenja i produljenju radnog staža. Bivši zastupnici, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor, primaju prosječnu mirovinu od 9793,13 kn, branitelji 5745,39 kn, a umirovljenici koji su ju ostvarili po općem propisu prosječno primaju 2406,03 kn. Gotovo 52% mirovina po općem propisu u RH je ispod linije siromaštva, upozorava u svom godišnjem izvještaju za 2018. godinu pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
Dok o neovisnosti sudova negativno mišljenje ima do 30% građana u drugim članicama EU, u Hrvatskoj ih dvostruko više, tj. 60% u tu neovisnost ne vjeruje.
– Stvaranju negativne slike zasigurno pridonose postupanja sudova u medijski eksponiranim slučajevima političkih aktera i osoba iz javnog života, u kojima se nakon dugotrajnih postupaka izriču sankcije unutar zakonskih minimuma, što kod građana stvara dojam neopravdane dugotrajnosti, kažnjavanja nerazmjernog težini počinjenog djela te nejednakosti pred zakonom – navodi pravobraniteljica.
Besplatna pravna pomoć
Zbog lošeg sustava financiranja besplatne pravne pomoći, ona je lani smanjena, a neki su je prestali pružati jer je novac za njeno financiranje kasnio i isplaćen je tek u studenom. Primjerice, radi nepravovremene isplate, udruga Dalmatinski odbor solidarnosti nije mogla platiti troškove zakupa i komunalne naknade, pa je Grad Split protiv nje pokrenuo ovršni postupak. A u državi u kojoj čak petina stanovništva živi u riziku od siromaštva od izuzetne je važnosti osigurati besplatnu pravnu pomoć kako bi imali mogućnost ostvariti svoja prava, upozorava Vidović.
VIDEO Kako u osobni bankrot
Upravo si ti ta koja širi mržnju....ovakvo izvješće , sve je samo ne poticaj na toleranciju.