Na današnjoj dvosatnoj sjednici saborskog Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije sprječavanja korupcije, kolokvijalno zvanog Antikorupcijskog vijeća, raspravljalo se o četiri izvješća o prošlogodišnjem izvršenju mjera Akcijskog plana i Strategije sprječavanja korupcije koja su podnijeli Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Pravosudna akademija, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa i Državno izborno povjerenstvo (DIP), od kojih prvo izvješće nije prihvaćeno, a ostala tri jesu.
Nakon što je Ivan Crnčec iz Ministarstva pravosuđa podnio izvještaj, članicu Antikorupcijskog vijeća Davorku Budimir zanimalo je tko puni Registar lobista koji sad broji 226 lobista, od čega je više od 150 pojedinaca, a zatražila je i komentar o lobistima duhanske i farmaceutske industrije. Uzvraćeno joj je da je Ministarstvo formiralo taj Registar a pune ga sami lobisti, dok se na upit o lobistima duhanske i farmaceutske industrije nije znalo odgovoriti. Oriana Ivković Novokmet iz Gonga ocijenila je kako portal Stop korupciji, u koji je utrošeno više od 300 tisuća eura, ne rješava nijedan antikorupcijski problem.
– To je primjer kako se javni novac ne bi smio koristiti. To je portal ni za što, on ne pruža nikakav novi alat. A Registar lobista je zapravo običan popis onih koji su se registrirali za lobiranje, no taj popis ne pridonosi transparentnosti jer ne znamo tko, kada i za koga lobira. Oba ova primjera pokazuju kako ne bi trebala izgledati borba protiv korupcije – ustvrdila je Ivković Novokmet, s čijom se ocjenom Crnčec nije složio. – Jalovost Strategije izražena je u kašnjenju i akumuliranju neizvršenih aktivnosti pa je onda pitanje – čemu uopće ta Strategija. Često se aktivnosti s kojima se kasni samo prebacuju iz godine u godinu, što nije u redu. Vidimo da taj strateški dokument ne vrijedi ništa, a žalosno je i to da se i onda kada se izvješća ne usvoje u parlamentu – ne događa ništa. Izvješća se ne usvoje i nikome ništa – istaknula je predsjednica Antikorupcijskog vijeća Mirela Ahmetović iz SDP-a, dodajući da joj je neprihvatljivo i toliko otezanje s izmjenama Zakona o pravu na pristup informacijama. Zbog niza izrečenih primjedbi izvješće na kraju nije prihvaćeno.
Pošto je izvješće podnijela i ravnateljica Pravosudne akademije Kristina Bekavac, članica Vijeća Marija Udiljak je htjela doznati koliko je novca potrošeno na brojne održane edukacije i radionice, no ravnateljica Pravosudne akademije nije znala odgovor na to pitanje, ustvrdivši samo da je sve bilo u okviru usvojenog proračuna. Bez konkretnog odgovora ostalo je i pitanje predstavnice Gonga o imenima onih koji su održavali te edukacije, a člana Vijeća Marka Fucaka je zanimalo kako se zapravo provode same edukacije, jesu li to samo predavanja stručnjaka koje treba odslušati ili se obavlja i neko naknadno testiranje onog što se slušalo. Ispalo je da se zasad sve svodi samo na slušanje, dok provjere o tome što se i kako shvatilo i zapamtilo – nema. Ravnateljica Pravosudne akademije kazala je pak da je 2024. bilo 537 polaznika, a lani 646. Izvješće je na kraju ipak prihvaćeno.
Potom je izvješće uime Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa podnijela Sanja Ružman koju je Oriana Ivković Novokmet podsjetila da je Gong tražio dostavu izvještaja lobista koji nisu javni, ali je Povjerenstvo taj zahtjev odbilo. – Kako Povjerenstvo onda brani javni interes ako ispred javnosti stavlja poslovnu tajnu i interes lobista – zanimalo je predstavnicu Gonga, na što joj je Ružman uzvratila kako podržava njen stav da javnost treba imati više informacija, ali je i dodala kako Povjerenstvo mora djelovati unutar zadanog zakonskog okvira. – Moramo točno znati koje informacije možemo dati, a koje ne možemo. Možda bi se trebao izraditi posve novi zakon. Naš cilj nije prešutjeti nešto javnosti, ali moramo znati u kojim se zakonskim okvirima možemo kretati – upozorila je Ružman na ograničenja koji sputavaju Povjerenstvo, nakon čega je Mirela Ahmetović ustvrdila da "manjkavi zakoni štite one koji su subjekti nepravilnosti". Izvješće je na kraju također usvojeno.
A nakon što je posljednje izvješće podnijela Ivana Ljulj Cvitanić iz DIP-a, Marko Fucak je zatražio objašnjenje jedne situacije vezane uz lokalne izbore 2021. – Jedan nezavisni kandidat za županijsku skupštinu potrošio je tada nula kuna u izbornoj kampanji i kada je trebao podnijeti izvješće DIP-u aplikacija mu nije dopustila da upiše nulu pa je od DIP-a dobio kaznu. No kada je nakon toga, pri ponovnom ispunjavanju obrasca, upisao da je potrošio jednu kunu, DIP je prihvatio to njegovo izvješće. Kako to komentirate? – pitao je Fucak, dodajući da mu je sporno i to što su kazne za kršenje izborne šutnje i podzastupljenost jednog spola na izbornim listama nesrazmjerne jer su "za pojedince velike, a za političke stranke koje dobivaju milijunske iznose eura iz državnog proračuna te su kazne tek kikiriki". Predstavnica DIP-a se složila da je u izbornim zakonima niz neujednačenih pitanja.
– A koliko online izborne kampanje prepoznajete kao problem i izvor za crni novac. Naime, online izborne kampanje predstavljaju veliki problem izbornom integritetu. Cijeli je svemir mogućnosti da političke stranke na izborima manipuliraju građanima, a to je loše i zbog integriteta izbora i zbog antikorupcijske priče – ustvrdila je predstavnica Gonga. Na pitanje pak Marije Udiljak može li se pitanje online oglašavanja riješiti nekim podzakonskim aktom, a da se ne čeka izmjene zakona, jer će to pitanje na idućim izborima biti još aktualnije, predstavnica DIP-a je uzvratila da DIP prati način financiranja izbornih kampanja, dok političko oglašavanje trebaju nadzirati druga tijela. – Pitanje političkog oglašavanja je šire od nadležnosti DIP-a – pojasnila je Ivana Ljulj Cvitanić, na što je Udiljak zaključila da je "DIP ostao u nekom drugorazrednom položaju". I to je izvješće na kraju usvojeno.
FOTO Pogledajte što je postavljeno na zagrebački nadvožnjak: Na transparentu je poruka u spomen na Periša
Otvori KEKS Pay
